Alarmantno pismo vlastima: Hrvatska neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe

Iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ upozoravaju situaciju oko izvršenja žetvenih radova pšenice koja zauzima mjesto strateške (kulture) krušarice u Hrvatskoj, te opasnost od manjka pšenice u Hrvatskoj, o čemu su otvorenim pismom upozorili premijera Zorana Milanovića i predsjednika Ivu Josipovića. A po podacima Državnog zavoda za statistiku, ove godine je zasijano čak 20 posto manje površina tom kulturom.

U 2013. godini zasijano je 165 tisuća ha merkantilne pšenice, što u odnosu na 2012. iznosi 20 tisuća hektara manje. Klimatski uvjeti, kao što su pogodna jesen, ali i blaga mediteranska zima s malim količinama snijega 2013./2014. onemogućili su zimsko mirovanje te su bolesti pšenice rasle zajedno s porastom temperatura.

Bolest hrđavosti pšenice do sada nije zabilježena na ovim prostorima takvim intenzitetom kao što je to bilo u ovoj godini. Takvo stanje će se odraziti i na značajno smanjeni prinos u proizvodnji, a spomenuta bolest je nespremnima našla i struku, ali i same proizvođače pšenice, priopćila je Udruga poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske „Život“.

Realnom procjenom prije početka žetve očekivali smo prinose od 4 tone po hektru ili na sveukupnom zbroju svih zasijanih površina 660.000 tona. Početkom žetve u istočnoj Hrvatskoj, pravo stanje je postalo vidljivo i vrlo je zabrinjavajuće.

Mnoge domaće sorte pšenice pokazale su se neotpornima na spomenutu bolest što je rezultiralo vrlo malim prinosima i znatno lošijom kakvoćom jer takva pšenica završava u stočnoj hrani.

Zbog navedenog razloga, s pravom smo zabrinuti da Hrvatska neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe.

Sadašnjom predloženom otkupnom cijenom od 1,05 kuna za kilogram standardne kakvoće, naši će proizvođači ostati u velikim dugovima što će se odraziti i na neizvjesnu budućnost u poljoprivredi, odnosno probleme oko jesenske sjetve.

Udruga poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske „Život“ od vladajućih traži da pomognu u rješavanju dodatnog problema, a to je trošak prijema i skladištenja pšenice s kojim se susreću vlasnici OPG-a i obrta u poljoprivredi.

„Predlažemo mogućnost financiranja troškova prijema i skladištenja pšenice, koje se može izvesti iz dugogodišnjeg zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta kojeg vlasnici OPG-a i obrta redovno plaćaju, a osim toga kao dodatnu mogućnost za izvor dostupnih sredstava vidimo i u ostvarenoj dobiti u poslovanju navedenih subjekata koji uplaćuju doprinose“, stoji u priopćenju predsjednika udruge Antuna Lasla.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je ove godine zasijano čak 20 posto površina manje pšenicom, a sojom za 19 posto, dok je od odabranih najvažnijih ratarskih usjeva, procjena da je površina zasijana uljanom repicom povećana za 7%, šećernom repom za 9% i kukuruzom za 1% u odnosu na konačne zasijane površine u 2013.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Narod.hr/Hrvoje Pilić