Azijske burze pale treći dan za redom, ugrožena vrijednost dolara

Azijske burze bilježe pad cijena dionica treći dan zaredom, no blaže nego prethodnih dana jer su kineski burzovni indeksi smanjili gubitke nakon pritiska tamošnjih vlasti na najveće brokerske kuće. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,6 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,4 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Burzovni indeksi u Šangaju, Hong Kongu i Australiji skliznuli su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, pa je i MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio blagom minusu. Taj je indeks jutros u jednom trenutku potonuo 1,2 posto, ponajviše zbog daljnjeg oštrog pada, većeg od 4 posto, cijena kineskih dionica.

Međutim, kasnije su gubici u Šangaju gotovo sasvim anulirani, što se, kažu analitičari, zahvaljuje pritisku kineskih vlasti na najveće brokerske kuće. Devet brokerskih kuća obećalo je u kupnju dionica uložiti dodatnih 30 milijardi juana ili oko 4,7 milijardi dolara kako bi se stabiliziralo tržište, pišu tamošnji mediji. No, analitičari ne vjeruju da to može promijeniti dugoročne trendove na kineskim burzama. “Svaka vanjska intervencija može samo spriječiti sustavne financijske rizike, no malo može učiniti po pitanju promjene smjera tržišta. “Tržište medvjeda” uvijek traje dulje od devet mjeseci”, kaže Sun Jinabo, strateg u tvrtki Galaxy Securities.

Od polovice lipnja kineski burzovni indeksi potonuli su oko 40 posto, dok se ulazak u ‘tržište medvjeda’ definira kao pad indeksa za više od 20 posto u odnosu na njihovu prethodnu najvišu razinu. Azijske ulagače zabrinjavaju i naznake slabosti drugih najvećih svjetskih gospodarstava, a ne samo Kine. Jučerašnja izvješća tvrtke Markita pokazuju da proizvodna aktivnost u eurozoni stagnira, dok je u SAD-u ISM indeks te aktivnosti u kolovozu skliznuo s 52,7 na 51,1 bod, najnižu razinu od sredine 2013. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na slabosti svjetskog gospodarstva jučer je upozorila i Christine Lagarde, čelnica MMF-a, kazavši kako se čini da će ove godine rast u svijetu biti slabiji nego što se mislilo prije samo dva mjeseca. Zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, posebice kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, za očekivati je slabljenje potražnju za njima, pa su cijene sirovina pod pritiskom.

Jučer je cijena nafte potonula više od 8 posto, a i jutros je u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 2,2 posto, na 44,40 dolara, a na londonskom tržištu 1,7 posto, na 48,75 dolara. A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom jer su, nakon naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva, oživjele špekulacije da Fed neće već u rujnu povećati kamatne stope.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skliznuo je jutros na 120,15 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 120,75 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1270 na 1,1290 dolara, a u jednom se trenutku probila i iznad 1,1300 dolara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.