EK: Hrvatska je pretjerano makroekonomski neuravnotežena zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga

Foto: Fah

Hrvatska je i dalje u skupini zemalja EU-a koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala gospodarskog rasta, objavila je Europska komisija, javlja HRT.

“Slabosti u Hrvatskoj povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta. Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji je i dalje visok”, navodi EK. Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Iako je i dalje visok, udio loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija.

Proteklih godina donesen je niz mjera za rješavanje insolventnosti i povećanje fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015., kaže Komisija u svojoj analizi. Ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.

Detaljno o preporukama

Što se tiče prve preporuke, koja se odnosi na trajnu trajnu korekciju prekomjernog deficita, Komisija nije dala ocjenu u ovom izvješću, nego će je dati u svibnju. Prema stručnjacima u Europskoj komisiji, Hrvatska bi tada mogla izići iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) s obzirom da je deficit spušten debelo ispod tri posto, a javni dug je na silaznoj putanji.

U drugoj preporuci – da se do kraja 2016. donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu – nije postignut nikakav napredak. Ograničen je napredak zabilježen kada su u pitanju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje, a nije bilo napretka u poboljšanju sustava socijalne zaštite.

U trećoj preporuci Komisija zabilježen je ograničeni napredak u reformi javne uprave, dok nije bilo napretka u usklađivanju okvira za plaće u javnom sektoru, a ograničen napredak bilježi se u korporativnom upravljanju državnih poduzeća.

U četvrtoj prepuruci u sve tri kategorije – znatno smanjenje parafiskalnih nameta, uklanjanje ograničenja koja ometaju pristup i praksu reguliranih profesija te smanjenje administrativnog teret za poduzeća – postignut je ograničeni napredak.

Ograničeni napredak postignut je i kod pet preporuke, koja se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje nenaplativih kredita, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana nenaplativih kredita.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da Vlada prihvaća zamjerke EK o stagnaciji reformi od sredine 2015., istaknuvši da je to bila posljedica prijevremenih izbora. Sad imamo političku stabilnost i gospodarski rast koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave. “Hrvatska trenutno ima gospodarski rast veći od 3 posto i to je gospodarski rast koji nam treba biti razlog za daljnje provođenje, čak i ubrzavanje tih mjera”, komentirao je Marić. Smatra kako smo “vrlo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno, proveli smo poreznu reformu, a trenutno radimo i na programu reformi za ovu godinu”. Na tome temelji i očekivanje da bi Hrvatska na proljeće mogla izaći i iz procedure prekomjernog deficita te da bi moglo doći do poboljšanja kreditnog rejtinga.

Komisija je objavila rezultate dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža.

Hrvatska je u skupini šest članica EU-a, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže. Šest zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže su Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska. Tih 12 zemalja bit će pod posebnim nadzorom Komisije, koji će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža. Za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt