Znate li koji su najbolji hrvatski gradovi za život i poslovanje? U ovogodišnjem Forbesovu izboru 20 najboljih hrvatskih gradova za život i poslovanje čak ih je 11 s Jadrana, prenosi Jutarnji list. Pobjednik je Split, a slijede Zagreb, Rovinj, Poreč, Rijeka, Dubrovnik, Čakovec, Solin…
Forbes zaključuje kako je na jugu Hrvatske ipak nešto bolje nego na sjeveru, te da turizam ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije.
Split su odabrali jer ga je turizam posve obuzeo i sada blista, a osim toga prolazi i kroz poslovnu transformaciju. Taj grad nije prvi put na ovoj listi, kao ni Dubrovnik, Pula, Bakar i Novigrad, dok su Poreč i Rovinj u prethodnim izborima već bili proglašavani najboljim gradovima za život i poslovanje. Ovogodišnji debitanti izbora su Zadar, Šibenik i Solin, a na popisu više nema Opatije i Umaga.
TOP 20 GRADOVA
1. Split (+)
2. Zagreb (0)
3. Rovinj (-)
4. Poreč (-)
5. Rijeka (0)
6. Dubrovnik (+)
7. Čakovec (+)
8. Solin (+)
9. Karlovac (+)
10. Pula (-)
11. V. Gorica (+)
12. Šibenik (+)
13. Sv. Nedjelja (-)
14. Varaždin (+)
15. Kastav (-)
16. Zadar (+)
17. Bakar (-)
18. Buzet (-)
19. Novigrad (-)
20. Samobor (-)
+ napredovali na listi
– pali na listi
0 ostali na istom
Kako se kreira lista?
Forbesovo istraživanje obuhvaća svih 127 hrvatskih gradova, a za rangiranje prikuplja niz pokazatelja – od indikatora poslovne uspješnosti poduzetnika, preko podataka o izvršenju gradskih proračuna do pokazatelja kvalitete života u gradovima…
Podatke o uspješnosti poslovanja poduzetnika koje dobije od Fine Forbes kombinira s podacima državnog statističkog zavoda kako bi se dobili dodatni pokazatelji, u želji da detektiraju one gradove u kojima poslovanje poduzetnika iskazuje najveći potencijal i propulzivnost.
Boduju se i apsolutni i relativni pokazatelji – npr. i ukupan iznos ostvarenih prihoda poduzetnika, kao i promjenu tih prihoda u 2013. u odnosu na prethodnu godinu, te promjena pokazatelja u odnosu na 2008., kako bi se ocijenila otpornost gradova na krizu koja je tada izbila.
Pokazateljima o gradskim proračunima mjeri se fiskalni kapacitet, efikasnost, zaduženost i ovisnost gradskih uprava o državnom proračunu. Gleda se čak i na štedljivost gradskih uprava, promjenu broja zaposlenih u njima, kao i izdašnost subvencioniranja lokalnih komunalnih poduzeća. Uključeni su i izdaci za unapređenje stanovanja, za rekreaciju i kulturu te za zaštitu okoliša, što je izraženo po glavi stanovnika.
Po pitanju pokazatelja kvalitete života radi se o kulturnoj aktivnosti gradova, dostupnosti vrtića te primarnog i sekundarnog obrazovanja, vitalni indeks i indeks starenja gradova. Kako kvaliteta života ovisi o o raspoloživom dohotku građana, u bodovanje su uključeni pokazatelji Porezne uprave o prosječnoj neto plaći zaposlenih u pravnim osobama i obrtima te o prosječnoj mirovini te promjene u broju nezaposlenih osoba.
Kod Forbesove top liste važno je naglasiti da veličina grada nema veze s mjestom na listi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
