“Prema prvoj procjeni za prvi ovogodišnji kvartal”, koju je u petak objavio DZS, “BDP je rastao drugi kvartal zaredom, što potvrđuje zaustavljanje daljnjeg pada gospodarstva. Procijenjena stopa rasta veća je od očekivanja, ali je, nažalost, iznosila tek 0,5%, što je neznatan rast s obzirom na izrazito nisku bazu (realna vrijednost BDP-a je u prošloj godini bila 12,4% niža nego u pretkriznoj 2008. godini)”, istaknuli su iz HGK.
“Ostvareni rast je ipak iskaz promjene u višegodišnjim negativnim trendovima i kao takav vrlo bitan za hrvatsko gospodarstvo. Rast se zasnivao na nastavku relativno dinamičnog rasta vrijednosti izvoza roba i usluga, odnosno inozemne potražnje, ali je oporavak zabilježen i kod domaće potražnje. Kako je kretanje prometa u trgovini na malo najavljivalo, to se prvenstveno odnosilo na oporavak osobne potrošnje, a zabilježen je i rast državne potrošnje”, ocijenili su dodavši: “Inozemnu potražnju, prije svega potražnju ostalih članica Europske unije koje su najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, odredio je nešto veći rast BDP-a nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu, točnije, blago povećani rast u apsolutnom iznosu koji je doveo do istovjetne stope rasta na godišnjoj razini. Kada se već govori o članicama EU, Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostala među članicama u kojima je zabilježen najmanji rast BDP-a”.
S obzirom na dostupne podatke za većinu članica, tu su grupu činile Grčka, Italija, Cipar, Austrija, Hrvatska i Finska u kojoj je zabilježen i lagani realni pad od 0,1%. Tako početak godine potvrđuje da bi u Hrvatskoj u ovoj godini mogao biti ostvaren očekivani rast na razini 0,3% do 0,5%, što bi Hrvatsku ponovo svrstalo među najneuspješnije članice EU.
“Prema procjenama Europska komisije, pad se očekuje samo na Cipru, a tako nizak rast samo u Finskoj. Europska bi unija u ovoj godini trebala rasti 1,8%, što upućuje na znatno zaostajanje Hrvatske. Naime, Hrvatska je u najuspješnijem razdoblju za gospodarstvo, između 2002. i 2008. godine, rasla po prosječnoj stopi 2,1 put većoj od rasta Europske unije i uspjela se približiti prosječnoj razini razvijenosti EU za jedanaest postotnih bodova (s 53% na 64%). Od početka krize, taj se udio u prosječnoj razvijenosti, s obzirom na pad ili manji rast BDP-a u odnosu na EU, smanjuje, a takav će trend trajati sve do ostvarivanja znatno dinamičnije stope rasta, veće od one na razini EU”, napomenuli su.
Rast BDP-a od 0,5% u prvom kvartalu potaknut je ponajprije rastom inozemne potražnje pa onda i oporavkom domaće potražnje. Iako je to skroman rast s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, ipak je rast zabilježen drugi kvartal zaredom, što sugerira zaustavljanje daljnjeg pada gospodarstva. Usporedbom Hrvatske s drugim članicama EU, vidljivo je da je u prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska ostala među članicama u kojima je zabilježen najmanji rast BDP-a. Ocjenjujemo da će se na razini godine ostvariti neznatan rast BDP-a od 0,3 do 0,5%“, zaključio je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
