Koliko se u Hrvatskoj godišnje ukrade kroz korupciju?

Foto: Fah/GettyImages (Fotomontaža: Narod.hr)

Jedna od ključnih kočnica gospodarskog razvoja u Hrvatskoj je korupcija. Brojne afere i malverzacije, prešućena imovina i pokretnine naših političara i poduzetnika svakodnevno iskaču u medijima, a tako je i posljednja afera koja se odnosi na vjetroelektrane, zaokupila pažnju javnosti, ali i USKOK-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, obavljajući dužnost državne tajnice u Ministarstvu uprave, Josipa Rimac “stizala je i dodatno zaraditi”. Pogodovala je investitorima, odnosno tvrtki CEMP, da neosnovano dobiju sve potrebne suglasnosti i dozvole, kako za ishođenje potrebnih uporabnih dozvola, tako i za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, koji im je osiguravao da proizvedenu električnu energiju prodaju po cijenama preko 100 posto većima od tržišnih. Za svoj je angažman bila plaćena izdašnim novčanim svotama.

Polovica Hrvata smatra da je korupcija u državi u porastu

Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal iz 2011., u Hrvatskoj se mito isplaćuje u novcu gotovo u polovici (44 posto) svih slučajeva podmićivanja, a iako se radi o sitnoj korupciji, isplaćeni iznosi daleko su od beznačajnih. Prosječni iznos mita u Hrvatskoj je 2.050 kuna, što otprilike odgovara iznosu od 280 eura!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gotovo polovica hrvatskih građana prema istom istraživanju (47 posto) smatra da je korupcija u državi u porastu, 44 posto misli da se zadržava na istoj razini, a 9 posto vjeruje da je u padu. Takva percepcija građana o korupciji može se protumačiti kao pokazatelj da su oni svjesni kako se radi o jednom od najvećih izazova s kojima je suočena Hrvatska.

Zapošljavanje i dodjeljivanje poslova po vezi, neodgovorno trošenje javnog novca na političku trgovinu, umjesto za opće dobro i druge koruptivne radnje kočnica su gospodarskom rastu i razvoju. Više od 400 tisuća hrvatskih državljana zato je dalo podršku za referendum Narod odlučuje kojim se želio osigurati pravedniji izborni sustav – te omogućiti biračima izbor sposobnih, a ne podobnih zastupnika; političara odgovornih biračima, a ne političkim kastama i/ili interesnim lobijima.

“Dok su se najviši pravosudni dužnosnici zapadnog svijeta i vodstvo fokusirali na divljajuću korupciju u Rusiji, balkanska zemlja Hrvatska, članica Europske unije i NATO-a ima čast biti svrstana u najkorumpiraniju istočnoeuropsku državu.”  Rezultat je to analize rađene temeljem izvješća Global Financial Integriteta, Međunarodnog samita lidera, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, čije rezultate prenosi medium.com.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska po korupciji gora od Rusije

Sljedeća korumpirana zemlja u postkomunističkoj Istočnoj Europi je Putinova Rusija.

Nezakoniti financijski odljevi Hrvatske putem kriminala, korupcije i utaje poreza iznosili su više od 35,6 milijardi američkih dolara u razdoblju od 2005. do 2014. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Troškovi korupcije u Hrvatskoj dva i pol puta veći od sveukupnog godišnjeg izdvajanja za zdravstvenu skrb – brine li to Plenkovića?

Eurostatovo istraživanje pokazalo je da 58 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da se razina korupcije povećala u prethodne tri godine, dok 33 posto smatra da je razina ostala ista. Samo 6 posto vjeruje da se razina korupcije smanjila. Iznimno je zabrinjavajuće da 95 posto Hrvata smatra kako je korupcija raširena u njihovoj zemlji, dok 75 posto njih smatra da je korupcija dio poslovne kulture države.

Korupcija prodire u sve segmente društva i predstavlja najveću ugrozu gospodarskog, društvenog i političkog razvoja, te prosperiteta Republike Hrvatske”, naglasila je za Narod.hr politologinja dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska te dodala: “Stvara se dojam da u Hrvatskoj jedino korupcija uspijeva”.

Svake godine u Hrvatskoj se ukrade više od 30 milijardi kuna. Prema istraživanjima agencija, polovica iznosa novca za javne nabave gubi se u korupciji“, kazao je jesenas sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić u razgovoru za Hinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da je Hrvatska na samom začelju svjetske liste u borbi protiv korupcije naglasivši i pozitivne primjere drugih zemalja koje, za razliku od Hrvatske, imaju i državne agencije za borbu protiv korupcije. U Hrvatskoj, pak, borbu protiv korupcije vodi Državno odvjetništvo koje je iznimno vertikalno strukturirano što znači da glavni državni odvjetnik donosi odluku o svemu. Općinski državni odvjetnik ne može ništa pokrenuti, ne postoji samostalnost u radu, upozorio je tada sudac.

Najkorumpiraniji političar – Sanader

U nastavku analize koju donosi medium.com, kao jednog od najkorumpiranijih hrvatskih političara naveli su Ivu Sanadera.

“Ivo Sanader jedini je najviši visoki dužnosnik kojem se sudi za korupciju u Hrvatskoj i osuđen je na zatvorsku kaznu zbog drugih zločina povezanih s korupcijom. Međutim, ostatak HDZ-ovih i SDP-ovih visokih političara s neobjašnjivim bogatstvom, kao i privatnih partnera, nije nikad odgovaralo za kriminal.”

Gradonačelnici, uključujući zagrebačkog Milana Bandića i riječkog Vojka Obersnela i ostale visoke dužnosnike upletene u optužbe o korupciji, pravosudna tijela nisu, nikad nisu ozbiljno istraživali,” navodi se u ovoj analizi.

Od osamostaljenja Hrvatske 1991. godine dvije glavne političke stranke Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska stranka (SDP) rotirale su se na vlasti,  lažirajući napredak i druga izvješća pred zapadnim i EU institucijama.

Ekonomist Edward Lucas navodi kako “Hrvatska ima mršav pristup pluralizmu, slobodi medija i vladavini zakona i dalje je alarmantna rupa na putu daljnjeg proširenja EU-a.”

Hrvatska, nacija od 4 milijuna ljudi, ušla je u Organizaciju Sjevernoatlantskog saveza (NATO) 1. travnja 2009. i pridružila se Europskoj uniji (EU) 1. srpnja 2013. I NATO i EU prenose obvezu vladavine zakona, slobode i demokratskih načela.

“Politička korupcija je zlo, zloporaba moći za izvlačenje osobne koristi je sramotna, ne tolerira se i ne isplati. Prvooptuženi [Sanader] je svojim ponašanjem pokazao stav koji danas nije iznimka u političkom i javnom životu, a to je da postoji percepcija da su političari iznad zakona.”

Hrvatska zemlja s najviše sudaca u odnosu na broj stanovnika

U pravosudnom poretku EU iz 2019. objavljenom 20. svibnja 2019. godine, Hrvatska je prikazana kao država s najvećim brojem sudaca u cijeloj Europskoj uniji na 100 000 stanovnika, stoji također u analizi.

“Unatoč tome, Hrvatska ima najgore rezultate kada je u pitanju stjecanje povjerenja javnosti, potvrđivanje integriteta i neovisnost sudova i zalaganje za vladavinu prava”, stoji u izvješću.

Kao ključne probleme vide u ciljanom blokiranju rada državnog tužiteljstva i USKOK-a, čiji rad “otežavaju i značajna ograničenja koja se istražnim tijelima nameće putem politički utjecajnog sustava”.

Kako se Plenković bori protiv korupcije?

Portal Narod.hr pisao je detaljno o tome kako se aktualna Vlada neuspješno bori protiv korupcije.

Poručio sam danas da ne dam nikome da mi, Vladi, HDZ-u na bilo koji način lijepi etikete korupcije ili onoga što bi moglo ići u tom smjeru. To je glavna poruka. Vidjeli ste da je parlamentarna većina tu poruku dobro razumjela i u potpunosti podržala ministre nakon saslušanja i smjer Vlade”, ustvrdio je Plenković-

Sam je Plenković često borbu protiv korupcije isticao kao jedan od strateških ciljeva HDZ-a. No njegova koalicija nije bez razloga dobila naziv “Trgovačka”. U njoj su se našli brojni ljudi za kojima se vuku afere, poput HNS-ovog Ivana Vrdoljaka.

Ne radi se tu samo o tome da svaki dan svjedočimo slučajevima korupcije u zdravstvu, javnim tvrtkama, gradskim upravama, pravosuđu, na koje se Vlada pretjerano ne obazire, pa ni o tome da HDZ-u ne smeta ni način na koji koalicijski partner izvlači novac od države a pritom štiti vukovarske ratne zločince od kaznenog progona, već i o konkretnim ljudima iz vrha stranke.

Kada se govori o Plenkovićevoj borbi protiv korupcije, valja spomenuti i koaliciju koju je sklopio na razini grada Zagreba s Milanom Bandićem. Zagrebački gradonačelnik ima optužbe za kriminal, korupciju i zloporabu dužnosti gradonačelnika, predsjednik HDZ-a na čelu je stranke kojoj se sudi zbog crnih fondova.

Prisjetimo se i zastupnika Tomislava Sauche, bivšeg predstojnika ureda Zorana Milanovića koji je, nakon što je godinama gradio karijeru u SDP-u i nakon što je protiv njega dignuta optužnica kojom ga se sumnjiči da je pomoću falsificiranih putnih naloga ukrao pola milijuna kuna, otkrio da mu je vladajući HDZ prirastao srcu više nego SDP.

> Mostovi zastupnici: Zbog događaja u Fondu za zaštitu okoliša ostavku uz Ponoša treba dati i ministar Ćorić!

> Nakon objava o zapošljavanju HNS-ovaca ministarstvo tvrdi da nema nepravilnosti u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

> Prof. dr. sc. Slaven Dobrović: ‘Manipulacije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost’

> Plenkovićeva imenovanja: U 51 državnoj tvrtki trećina imenovanih su članovi vladajućih stranaka

Pored pojedinaca koji su pristupili klubu HDZ-a nakon što su iz raznih razloga otpali iz svojih matičnih stranaka, a za koje se pretpostavlja da su kupljeni ovim ili onim povlasticama, tu su i cijele stranke, poput HNS-a, koji je na glasu kao stranka koja ima više direktora javnih poduzeća nego birača, i više optuženih za korupciju otkad je neovisne Hrvatske nego HDZ i SDP zajedno.

“Korupcija je uzrok iseljavanja građana i rastakanja sustava vrijednosti koji kao društvo nismo izgradili od osamostaljenja do danas. Dosta je zaustavljanja pojedinaca koji imaju integritet i poštenje i koji ne žele odustati od bolje budućnosti u Hrvatskoj”, upozorila je Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.