Lalovac: Grčki scenarij nam ne prijeti – možemo držati deficit pod kontrolom

Gostujući u emisiji Poslovni tjedan ministar financija Boris Lalovac potvrdio je novo domaće i inozemno zaduživanje. Kaže kako riječ je o refinanciranju starih dugova. Od 1.1.2015. plaće će narasti zbog povećanja neoporezivog dijela osnovice. Na pitanje urednice postoji li opasnost da to dovede do poskupljenja na lokalnoj razini (komunalije, vrtići itd.), ministar je naglasio da je to odgovornost čelnika lokalne uprave. Najavio je da u slučaju takvih povećanja cijena, ministarstvo još više povećati neoporezivi dio i tako povećati i plaće građana.

“Ne mogu oni toliko dizati cijene koliko mi možemo smanjivati porez”, poručio je te dodao: “Nadam se da se neće dogoditi takav otpor na lokalnoj razini jer i oni moraju surađivati u racionalizaciji troškova”.

“Prebacivanje tereta krize ne može se stalno raditi na teret građana. Ne mogu se stalno uvoditi porezi, povećanja cijena kako bi se postigao gospodarski rast”, rekao je.

Projekt “Oprost dugova zaduženih građana” koji vodi ministrica Milanka Opačić i koji bi se trebao početi provoditi od 1. siječnja, još jedan je primjer da se radi na tome.

Na pitanje je li uspio uvesti reda u Poreznoj upravi, Lalovac je odgovorio kako pokušava puno toga promijeniti i reorganizirati.

“U tom je sustavu 7.000 ljudi pa je zbog toga neophodno i više vremena. Ministar bi htio napraviti sustav u kojem se sve nepravilnosti već na najnižim razinama primijete i poprave”, poručio je. Kao primjer je naveo i “slučaj Sinovčić” gdje je službenik neovlašteno potpisao nešto što nije trebao potpisati.

“Problem je u tome što njegov prvi nadređeni nije to primijetio i nije ga kaznio. Jedan neovlašteno potpisuje, drugi je sam krenuo tumačiti poreze, tu su korektivi gdje se mora sustav obnoviti i postaviti ispravno”, kaže ministar te dodaje: “Takve stvari živciraju i poduzetnike i mene samog. Trebali bi maknuti administraciju, sustav je veliki, postoje propusti no brzo se trebaju sankcionirati ili ispraviti kako bi maknuli barijere prema poduzetnicima koji su motor našeg gospodarstva”. Naglašava kako samo partnerski odnosi s gospodarstvenicima ali i s građanima mogu nam donijeti rezultate u gospodarstvu.

Ministar financija smatra da svaki ministar mora realnije i kvalitetnije planirati pojedine stavke.

“120 – 130 milijardi kuna je ogroman sustav, nije lako upravljati time – trebamo mjesečne limite, kontrole. Mislim da je pravi način kvalitetno planiranje. Ne može se samo nabacivati što ti trebalo a da se ne zna koje su realne mogućnosti”, rekao je.

Ne smatra da je Vlada prerastrošna ali slaže se kako bi se moglo i manje trošiti.

“Kolege su napravile velike korake u smanjivanju deficita. Uštede su se napravile, no prostora za racionalizacija troškova mora biti. Što se tiče putovanja i uredskog materijala također se jako mora paziti. Uvijek se treba gledati koliko je određeno putovanje neophodno, mora li se neka nabava napraviti. No, s druge strane, na neke smo nabave i opreme obvezani zbog članstva u EU na primjer, i to su troškovi koji se ne mogu smanjiti”, pojasnio je.

Ministar financija je najavio i promjene koje se poduzimaju u tom pravcu a to je inicijativa da bi svaki veći izdatak trebao biti prijavljen premijeru Milanoviću. Tako bi se uveo poseban monitoring kako bi sustav bio učinkovit. Premijer neće sve odobravati, kaže Lalovac, no on mora biti dobro informiran o troškovima i sredstvima pa bi mogao vidjeti je li to neophodno. Ne radi se tu o o Zakonu, to je naša inicijativa, rekao je.

Lalovac je istaknuo i kako zaista pokušava svaki mjesec zbrojiti i iznijeti javnosti kakav je deficit, kakva je bila potrošnja, jer se radi o financijama građana gdje je potrebna transparentnost pa se mora znati kako određeni ministri troše.

Trebamo svaki dan raditi

To nije izazvalo oduševljenje kod ministara i nisu svi najbolje reagirali ali Lalovac smatra kako svi moraju biti odgovorni prema svakoj kuni jer se radi o novcu hrvatskih građana. Ako je nešto neracionalno – neracionalno je, smatra ministar, ne bi trebalo tu biti osobne ljutnje.

Lalovac je naglasio i važnost europskih fondova. Svake godine uplaćujemo oko 4 milijarde kuna, što je za nas veliki iznos, istaknuo je. Zbog toga se nada da će ministri iskoristiti svoje mogućnosti i vratiti značajan dio sredstava.

“Prvo morate platiti kako bi mogli povući. Ako je administracija troma i ne pokazuje aktivnost, to je problem”, kaže. Naglasio je kako se pokušava zamijeniti nacionalno financiranje s europskim. Kao primjer je istaknuo Ministarstvo rada te Ministarstvo prometa koji bi mogli iskoristiti značajne iznose. “Fondovi bi nam mogli biti izlaz, trebamo svaki dan raditi”, poručio je.

Lalovac se ne boji da se može dogoditi blokada europskih sredstava.

“Ako radimo ono što smo napisali u svojim programima i radimo reforme koje smo obećali da ćemo provesti, nemamo takvih problema. Mi moramo raditi ono o čemu smo pisali i obećavali, ako ne, ne trebamo pisati. Komisija samo to traži. Male zemlje koji su prošli te reforme, traže da i mi sada to provedemo. Ne nameću nam kriterije Njemačka ili druge bogatije države. Grčki scenarij nam ne prijeti – možemo držati deficit pod kontrolom”, uvjeren je Lalovac te dodaje da smo daleko od takvog scenarija.

“Vlada je dala velike poticaje gospodarstvu, rasteretili smo dohodak, rasterećenje građana je ključan moment za gospodarski rast”, zaključio je.