Željko Lovrinčević: 90 posto indikatora ukazuje na dramatično pogoršanje situacije u Hrvatskoj kao što navodi Europska komisija

Objektivno govoreći, preko 90 posto indikatora ukazuje na dramatično pogoršanje situacije u Hrvatskoj kao što navodi Europska komisija u svom izvješću. Vrlo je teško naći i jedan jedini pozitivni kojim bi Hrvatsku uspjeli oslikati kao kraj recesije. One indikatore koje koristi potpredsjednik Vlade, gospodin Grčić, to su dva indikatora koji se obično koriste za manipulaciju – rekao je ekonomiski stručnjak Željko Lovrinčević gostujući večeras u dnevniku Nove TV.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lovrinčević je i objasnio u čemu se sastoji ta manipulacija. Prvi indikator kojim se manipulita je “rast izvoza”.

Zapravo riječ nije o rastu izvoza nego o rastu provoza kroz Hrvatsku jer se on sad drugačije bilježi, objasnio je Lovrinčević. “To je izvoz iz zemalja okružja BiH, Srbije i slično u Hrvatsku pa iz Hrvatske u Europsku uniju. Dakle, taj se indikator koristi za manipulaciju. Nije rast izvoza od 20 posto nego od nekih 3-4 posto.”

Drugi indikator koji se obično koristi za manipulaciju je “rast izravnih inozemnih ulaganja” u prvom dijelu godine, kazao je Lovrinčević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Riječ je zapravo o jednom kružnom ulaganju iz inozemstva prilikom kupovanja jedne firme izvan Hrvatske pa je novac samo također prošao kroz Hrvatsku.”

Na ponovno pitanje ‘Kažete da, dakle, da (Vlada) manipulira?’ U principu, da – kratko je odgovorio ekonomski sručnjak.

Realni deficit značajno veći nego što ga je Vlada prikazala

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Banski dvori tvrde da državni deficit on iznosi 16 milijardi kuna, Europska komisija koja se koristi međunarodnom standardnom tehnologijom izračuna deficita (za razliku od Vlade RH) to ne priznaje te je utvrdila da je 19 milijardi kuna, kazao je Lovrinčević.

Kako je Vlada pokušala prevariti Europsku komisiju?

Vlada zapravo prikazuje transfer iz drugog stupa mirovinskog osiguranja u prvi stup, onaj dio što su uštedjeli tijekom vremena u zanimanjima kao što su bila gorska policija i slična zanimanja, iznosi tri milijarde tijekom ove godine. To je transferirano 30. lipnja ove godine i to Europska komisija ne priznaje kao prihod jer je zapravo riječ o štednji koja je ušteđena tijekom zadnjih desetak-dvanaest godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nažalost, bilo bi dobro da je deficit samo 19 milijardi, dodatno je pojasnio Lovrinčević nezavidnu situaciju u kojoj se nalazimo. Deficit je veći jer Europska komisija samo između redova naznačuje da u Hrvatskoj postoji još nenaplaćenih potraživanja, u zdravstvu, u pojedinim dijelovima sustava koji uopće nisu uzeti u obračun u ovom izvješću.

Stvarni deficit je oko 21 milijarde ili oko 6,3 posto BDP-a – otprilike 5 milijardi više nego što je prikazano u hrvatskom proračunu, rekao je Lovrinčević.

Hrvatska će sljedeće godine biti ekonomija s najvećim deficitom u EU, a tako bi moglo ostati i u 2016. godini, ako se nešto radikalno ne promijeni u ovoj predizbornoj godini, upozorio je ekonomski stručnjak.

‘Ekonomska politika u predizbornoj godini’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo što će vjerojatno napraviti hrvatska Vlada, ona će prikazati određene mjere, aktivnosti, koje će koristiti za zaduživanje na početku godine, a kako bude godina odmicala, vidjet će da će biti potreba za novim rebalansom i nekim novim clean startom za neku novu vladu koja će tvrditi da postoje još milijarde i milijarde dugova, i ta priča se vrti ispočetka, samo ovaj put je razina javnog duga dramatično neodrživo visoka, nego što je to bila prije 4 ili 8 godina, zaključio je Lovrinčević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.