Manjak kvalitetnog kadra – usko grlo hrvatskog turizma

Foto: Pixabay.com

Prema podatcima e-visitora, u prvih pet mjeseci u Hrvatskoj je ostvareno 3 milijuna dolazaka i 9 milijuna 300 tisuća noćenja. Dvoznamenkasti je to porast u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Više je i domaćih gostiju, javlja HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema informacijama koje su izišle u javnost, duž obale trenutačno nedostaje više od 9000 sezonaca, a neki tvrde da je ta brojka i veća.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da pored silne vojske nezaposlenih Hrvatsku muči problem nedostatka sezonaca. Povećanjem smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta zahtjevi su sve veći, a npr. Slavonaca kojih je godinama bilo najviše kao sezonaca na našem Jadranu sve je manje.

Otišli su trbuhom za kruhom u Irsku i Njemačku gdje su bolje plaćeni i imaju bolje uvjete. Od sezonskog rada teško se može živjeti cijelu godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najviše nedostaje konobara, kuhara, osobito vrhunskih – za hotele s četiri zvjezdice, te sobarica s iskustvom i čistačica. Ono što je možda najveći problem je što ne školujemo dovoljno stručnog kadra – školarci radije izabiru gimnaziju nego strukovne škole.

Slobodna Dalmacija doznaje, da je Hrvatska udruga poslodavaca, u suradnji s Obrtničkom komorom, u procesu izrade kvota za uvoz strane radne snage, sukladno potrebama u ugostiteljstvu i turizmu. Primjera radi, konobara se na ovaj način traži tisuću, sobarica 620, kuhara 500, servirki 180… Pretpostavka je kako će se, s obzirom na najave o novim investicijama u turizmu i hotelskim objektima koji će biti otvoreni sljedeće godine, te potrebe samo još povećavati.

Slobodna Dalmacija doznaje da je HUP, u suradnji s Obrtničkom komorom, u procesu izrade kvota za uvoz strane radne snage, sukladno potrebama u ugostiteljstvu i turizmu. Primjera radi, konobara se na ovaj način traži tisuću, sobarica 620, kuhara 500, servirki 180… Pretpostavka je kako će se, s obzirom na najave o novim investicijama u turizmu i hotelskim objektima koji će biti otvoreni sljedeće godine, te potrebe samo još povećavati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekvalitetan kadar

Da je voda došla do grla kad je u pitanju manjak radne snage potvrđuje nam i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

– Prema mojim procjenama trenutačno nedostaje 10.000 sezonaca, od čega tek 10 posto u Istri jer se tamošnji poslodavci na vrijeme pripreme, a 90 posto u ostatku države. Ne čudi me što HUP ne izlazi otvoreno s tim podacima jer je sezona počela, hotelijeri već imaju ugovore s agencijama i ne bi baš bilo zgodno da se sazna kako fali radne snage. Ove kvote za strance oni izrađuju svake godine, a mi ih uvijek iznova rušimo jer dajemo prednost domicilnom radniku koji bi i poslodavcu trebao biti najisplativija opcija. Naši hotelijeri i ugostitelji morali bi, međutim, shvatiti da plaće koje daju definitivno nisu motivirajuće – kaže Andrić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sezonci u sektoru turizma; konobari, kuhari, prodavači, sobarice, čistačice, kuhinjski radnici, recepcionari…, mjesečno u prosjeku zarade 4.200 kuna. Tko bi, kaže sindikalist, radio za to ako još mora platiti i hranu i smještaj…
– Slavonci definitivno ne, oni su otišli u Njemačku ili Irsku gdje kao radnici uživaju sva prava, dobivaju trinaestu plaću i slično. U HUP-u su valjda svjesni kako ni Bosance više neće tako lako privući jer i oni znaju da će puno bolje proći ako odu na sezonski rad u, primjerice, Austriju… Ostaju nam tako Bugari i Rumunji, koji se nisu pokazali kao osobito kvalitetna radna snaga. Gosti koji dođu u Hrvatsku počeli su primjećivati nekvalitetan kadar koji ih poslužuje, a to je ogroman minus za naš turizam – ističe Eduard Andrić.

Sezonac koji radi u Hrvatskoj u velikoj je neizvjesnosti, između ostalog, i zato što radi na određeno vrijeme, a ugovori se ponekad produžuju mjesec za mjesecom.

Padanje s nogu

– Ako krivo pogleda poslodavca, leti, i to bez ikakve odštete… Imamo 50 novih hotela i 800 milijuna eura investicija, a broj stalno zaposlenih u turizmu stalno pada. Upozorio sam na ovaj problem i resornog ministra Garija Cappellija i ponudio mu jedno rješenje koje je on prihvatio. Naime, predložio sam mu da u Pravilnik o kategorizaciji hotela uvrsti stavku prema kojoj bi u hotelu na neodređeno vrijeme moralo biti onoliko osoba koliko ima ležajeva. Na taj bismo način podigli kvalitetu hrvatskog turizma – govori čelnik Sindikata, kojeg pitamo kako će se ove sezone riješiti problem nedostatka sezonaca budući da on navodi kako se HUP-ove kvote za uvoz radne snage neće realizirati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riješit će se kao i svake godine, i to tako da se teret posla svali na onu manjinu stalno zaposlenih koja će raditi i po 12 sati dnevno, bez slobodnih dana… Kad završi sezona, doslovce će padati s nogu, a niti jedan sat koji su odradili prekovremeno neće im biti plaćen – upozorava Andrić.

Visoke cijene najma stanova u turističkim mjestima za vrijeme turističke sezone

Činjenica koju većina medija ne ističe, a poslodavci uredno prešućuju, nedostatak je smještaja ili neadekvatan smještaj sezonskih radnika.

Rijetko koji ugostiteljski objekt, hotel, osigurava smještaj za sezonce.

Cijene smještaja u turističkim mjestima prilagođene su smještaju turista i u pravilu je gotovo nemoguće naći bilo kakav smještaj koji bi sezonac sa svojim niskim primanjima mogao priuštiti jer je mjesečna cijena smještaja daleko viša od njihove mjesečne zarade.

Slična je situacija i s trgovačkim lancima koji također u sezoni imaju povećanu potrebu za djelatnicima.

Rješenje nije u kvotama za uvoz stranih radnika kojima bi se rušila cijena rada u Hrvatskoj, već u poboljšavanju uvjeta za radnike, veće plaće, osigurani smještaj, stipendije za učenike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.