Milanović odbio 222 mil kn zarade od gospodarskog pojasa, Sabor čeka raspravu

Europska komisija ocijenila je još lani u sprnju da je uspostava isključivih gospodarskih pojaseva u Sredozemlju dobar način upravljanja resursima koji može pridonijeti održivom rastu, a Hrvatska bi uspostavom takvog pojasa mogla dobiti 133 milijuna eura godišnje, 29,3 milijuna više nego sada (oko 222 milijuna kuna). No premijer Zoran Milanović sa svojom Vladom u siječnju ove godine odbio je mogućnost proglašenja gospodarskog pojasa, a ta bitna tema još uvijek čeka na red za raspravu u Hrvatskom saboru.

Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, na koji Hrvatska ima pravo, povezano je i s nesmetanim pravom eksploatacije podmorja, koje je upravo aktualno zbog koncesija na eksploataciju nafte.

Nova studija koju je lani predstavila Europska komisija analizirala je troškove i koristi uspostave pomorskih zona u Sredozemlju, uključujući utjecaj uspostave isključivih gospodarskih pojaseva u različitim aktivnostima.

Pomorske zone pravo svake obalne države

„Proglašavanje i uspostava pomorskih zona ostaje suvereno pravo svake obalne države. Zajednička je odgovornost EU-a da osigura uvjete za procvat ‘plave’ ekonomije. Sredozemne obalne države mogle bi se dogovoriti o pomorskim zonama na temelju Konvencije UN-a o pravu mora (UNCLOS)”, rekla je tada povjerenica za pomorska pitanja i ribarstvo Maria Damanaki.

Hrvatska je 2003. godine proglasila Zaštićeni ekološki i ribolovni pojas (ZERP), koji je po sadržaju puno uži od isključivog gospodarskog pojasa, ali je tijekom pristupnih pregovora u ožujku 2008. zbog pritisaka Slovenije i Italije morala pristati da se ne primjenjuje za zemlje članice EU-a.

Prema studiji, dobit Hrvatske, kada bi koristila svoj zaštićeni pojas, bez eksploatacije podmorja, povećala bi se sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura. Dodatni troškovi zbog kontrole većeg područja pod hrvatskom jurisdikcijom povećali bi se za 2,5 milijuna eura, tako da bi ukupna projicirana dobit iznosila 29,3 milijuna eura.

S druge strane Italija bi izgubila 57,2 milijuna eura, a troškovi bi joj se povećali za 47,9 milijuna eura, pa bi ukupni gubici iznosili 105,1 milijuna eura.

Ukupna dobit Hrvatske od proglašenja isključivog ekonomskog pojasa procijenjena je na 133 milijuna eura godišnje, navodi se u studiji, a ukupna dobit od proglašenja isključivog gospodarskog pojasa EU na cijelom Mediteranu iznosila bi 2,72 milijarde eura godišnje.

Vladu ne zanima dobit od 29,3 milijuna eura (222 milijuna kuna)

Još krajem siječnja ove godine na sjednici Vlada Republike Hrvatske predložila je Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Ivan Šimunović, zastupnik HSP-a dr. Ante Starčević.

Razlozi za takvo mišljenje Vlade Republike Hrvatske su postojanje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) i, tvrde stručnjaci iz Vlade, nepostojanje značajne razlike u njegovom sadržaju u odnosu na isključivi gospodarski pojas, a jedan od razloga je i činjenica da su suverena prava istraživanja i iskorištavanja rudnog i drugog bogatstva morskog dna i podzemlja zaštićena u okviru epikontinentalnog pojasa.

Republika Hrvatska je prilikom pregovora o pristupanju EU pozvana nastaviti neprimjenu bilo kojeg aspekta ZERP-a u odnosu na države članice EU sve do postizanja sporazuma u EU duhu o ovom pitanju, pri čemu je izraženo i očekivanje da će se navedeno odnositi i na razdoblje do punog izvršenja arbitražne odluke na temelju Arbitražnog sporazuma između Republike Hrvatske i Slovenije (okončanje arbitražnog spora sa Slovenijom i izvršenje arbitražne odluke očekuje se tijekom 2014./15. godine), obrazložila je Vlada svoje mišljenje. Kao posljednji razlog svojega mišljenja Vlada navodi da su sva morska područja pod jurisdikcijom država članica EU koja se nalaze izvan njihovog teritorijalnog mora „ribolovno more EU“, pa je to postao i ZERP ulaskom Republike Hrvatske u EU, isto bi bilo slučaj i sa isključivim gospodarskim pojasom.

Ništa od rasprave zasad

Zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova Goran Jandroković smatra da se pitanje isključivog gospodarskog pojasa neće naći ubrzo na dnevnom redu u Hrvatskom saboru.

„Postoje točke koje nisu drage Vladi jer dolaze kao prijedlog oporbe ili nekih zastupnika. Te točke stoje nekoliko mjeseci ili se nikada o njima ne raspravlja,“ izjavio je Jandroković u telefonskom razgovoru za narod.hr

Na upit zašto se protive iz Vlade da se uspostavi gospodarski pojas, kada je EU ta koja potiče kontrolu i aktivaciju gospodarskog pojasa kod zemlja članica, Jandroković je rekao kako Vlada želi izbjeći raspravu o toj temi jer vjerojatno ima drugo mišljenje koje se ne slaže s ekspertnim mišljenjem Europske komisije.

„Vode su postale zajedničke nakon ulaska u Europsku uniju i u njima mogu loviti sve članice EU,“ rekao je Jandroković. Dodaje da postoji prilika u ovom trenutku, to jest da visoki standardi zaštite okoliša i očuvanja ribarskog fonda nisu samo u interesu Hrvatske nego i značajnog broja zemalja članica.

“Hrvatska može, kroz traženje i potporu takvoj politici koja će snažnije štititi nacionalne vode u smislu zaštite okoliša, očuvanja ribljeg fonda i održivog i odgovornog gospodarenja naći snažne partnere i utjecati na politike Europske Unije kada je pitanje ribarenje. S time smo na pragu onoga što je Hrvatska htjela ostvariti ZERP-om(zaštićeni ekološko-ribolovni pojas),” izjavio je Jandroković.

Upitan za mišljenje je li sada pravo vrijeme za ostvarivanje isključivog gospodarskog pojasa, Jandroković smatra da moramo biti realni i znati u kakvoj se situaciji nalazimo kao članica Europske unije.

“Na vode Mediterana možemo utjecati kroz politike Europske unije. Kroz EU moramo tražiti saveznike i načine da se politike usklade s onime što je hrvatski nacionalni interes. Ne možemo jednostrano proglašavati bilo što kako ne bi došli u sukob sa 27 zemalja članica. Ne smijemo pasivno čekati i predavati se ako nam nešto nije po volji što mi se čini da je filozofija sadašnje vlade osim kada je u pitanju bio Perković, već naći zemlje koje imaju iste interese i utjecati na promjenu europskih politika,” zaključio je Jandroković.

Saborski zastupnik i član HSP-a Ante Starčević, Ivan Šimunović je za narod.hr izjavio kako je isključivo u nadležnosti članice Europske Unije kojoj pripada gospodarski pojas hoće li ga ostvariti, a da je mišljenje hrvatske Vlade da su oni potpisali “nekakav sporazum” s kojime ne mogu tražiti bolju kontrolu mora.

“Možda Milanović misli da je to prijedlog iz HDZ-a, a ne HSP-a pa je to stranačka odluka?,” pita se Šimunović i dodaje kako trebaju matični odbori prvo diskutirati o prijedlogu jedinstvenog gospodarskog pojasa prije nego što ode u proceduru u Sabor, pa se nada da će kolege iz Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Splitske, Dalmatinske i Zadarske županije podržati prijedlog jer smatra da s time izlaze u susret ljudi koji žive od ribolova i korištenja Jadrana.

Nitko ne može osporiti suverenitet

Šimunović je ustvrdio da, iako sve više raste pritisak drugih ribolovnih zemalja a Milanović tvrdi kako ne možemo braniti članicama Europske Unije da love unutar pojasa, nitko ne može osporiti hrvatski suverenitet.

“Moraju postojati neka pravila Europske Unije, ali apsolutno smo mi u pravu da mi možemo i moramo proglasiti gospodarski pojas. Ne možemo se mi takmičiti s talijanskim koćaricama i brodovima. Kod nas se to još sve radi zanatski, a kod njih su sve instrumenti – radari, mreže, elektronika,” objasnio je Šimunović.

Šimunović smatra kako u Saboru nema nekog redoslijeda pa je teško procijeniti kada će na red doći i točka koja se tiče gospodarskog pojasa. ” Mi uvijek petkom imamo glasovanje kada dođe proširenje dnevnog reda pa Vlada ubaci deset, 15 novih točaka,” rekao je Šimunović.

Šimunović ne vidi razlog zašto se ne usvaja prijedlog o gospodarskom pojasu, ali kaže da se ne može ništa učiniti dok matični odbor ne da svoje mišljenje. Upozorava da ako bude isto mišljenje kakvo je u Vladi, onda u odboru imaju više ruku. “Ako je to politika da se ne radi na tome, onda ne možemo doći do zelenog svjetla, ali javnost će čuti za to,” smatra Šimunović i dodaje da ga zanima kako će kolege iz Šibenika ili Zadra tumačiti da jedinstveni gospodarski pojas nije dobar.

Hrvatska seljačka stranka smatra da se aktiviranju gospodarskog pojasa svakako protivi Italija kojoj nije u interesu da Hrvatska vrši kontrolu nad njihovim plovilima.

“Protivljenje Vlade aktiviranju pojasa može se tumačiti samo na jedan način, a to je da Italija kao jaka i moćna država, jedna od osnivača EU, ima itekako velik utjecaj na politiku Bruxellesa koji ponekad u svojim izjavama zaboravi da ima problem između Italije i Hrvatske oko jurisdikcije na Jadranu,” izjavili su za narod.hr iz HSS-a.

Svi proglasili

U HSS-u objašnjavaju da sve države članice Europske unije imaju proglašene gospodarske pojaseve, ali temeljem zajedničke ribarstvene politike EU ne smiju braniti drugim državama članicama obavljanje ribolova u svojim gospodarskim pojasevima, već da jedino imaju pravo nadzora i kontrole nad svim plovilima koje zateknu njima.

“Samo Italija i Grčka nemaju proglašen GP. Italija nije imala interesa (za vrijeme dok RH nije bila članica EU) jer je s jakom ribarskom flotom desetljećima obavlja ribolov na čitavom prostoru Jadranskog mora izuzev u našem teritorijalnom moru (12 nautičkih milja od obale i otoka),” tvrde u HSS-u i pitaju se zašto bi proglašenjem svog gospodarskog pojasa dala Hrvatskoj povoda za proglašenjem našeg gospodarskog pojasa ili ZERP-a koji bi ih potisnuo na smo njihovu polovinu Jadrana.

Također smatraju apsurdnim da hrvatska plovila u vlastitom ZERP-u podliježu hrvatskoj kontroli, a talijanskim ribaricama hrvatska obalna straža ne može ništa jer “nemamo proglašen ZERP za države članice EU.”

HSS je mišljenja da Hrvatska treba proglasiti gospodarski pojas sa svim sadržajima kako bi mogla vršiti nadzor i kontrolu u moru pod hrvatskom jurisdikcijom. Tvrde kako bi možda trebalo čekati razrješenje teritorijalnog spora sa Slovenijom jer crta teritorijalnog mora definira crtu gospodarskog pojasa odnosno ZERP-a. U HSS-u tvrde kako još 2008. većina u saboru i oporba nisu bili za uvođenje ZERP-a, a jedini koji su ga podržavali je bio HSS.

Na upit slažu li se s Milanovićevom izjavom da ne možemo zabraniti zemljama Europske unije da love u Jadranu kad smo i sami članovi, iz HSS-a odgovorili su da se slažu jer kao članica EU, a temeljem zajedničke ribarske politike EU, Hrvatska ne smije se braniti obavljanje ribolova u ZERP-u isto kao što ni nama ne mogu braniti lov u njihovom. Napominju da u našem ZERP-u jedino države koje nisu članice EU ne smiju obavljati ribolov.

Predsjednik Ivo Josipović je kao zastupnik SDP-a u saborskim klupama zastupao stajalište da bi Hrvatska trebala proglasiti isključivi gospodarski pojas.

U Uredu predsjednika narod.hr-u potvrđeno je da Josipović i dalje ima isti stav kao i kad je bio zastupnik u Hrvatskom saboru, ali samo uz uvjet da se poštuju sve obaveze koje je Republika Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji.