Pred Vladom rebalans, porezi na dohodak i štednju

Vlada će raspravljati o rebalansu proračuna. Treći put ove godine smanjit će procjenu rasta BDP-a, priznati da nije uspjela srezati rashode te da je krivo planirala prihode pa će deficit biti veći za čak dvije milijarde kuna, što znači da raste na gotovo 16 milijardi. Pred ministre stižu i izmjene poreza na dohodak koje će značiti veće plaće za milijun zaposlenih. Na sjednici Vlade bit će riječi i o prijedlogu da se od Nove godine uvede oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto.

Prema nekim neslužbenim informacijama, prihodna strana proračuna rebalansom bi bila smanjena za oko dvije milijarde kuna, na oko 114,5 milijardi kuna, dok bi sa smanjenjem od 500 milijuna kuna rashodi bili utvrđeni u iznosu od oko 130 milijardi kuna. Tako bi deficit proračuna iznosio 15,5 milijardi kuna, što je oko dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka. Potpredsjednik Grčić rekao je i kako će rebalans donijeti deficit između 15 i 16 milijardi kuna, što je 4,8 posto BDP-a na razini središnje države.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je kako će u prijedlogu rebalansa rashodna strana dijelom doživjeti korekcije, ali se neće dirati socijalna prava, mirovine, prava branitelja, dok je na prihodnoj strani problem negativna stopa BDP-a, a Vlada za ovu godinu predviđa pad BDP-a od 0,5 posto. Proračunske rupe zakrpat će se novim zaduživanjem, većim od 10 milijardi kuna. Tri milijarde zadužit će se država do kraja godine prodajom obveznica radi pokrivanja manjka u proračunu, a još više od sedam milijardi početkom godine radi refinanciranja dospjelog duga.

Pred Vladom su i izmjene poreza na dohodak. Prema ranijim najavama, tim izmjenama će se iznos osobnog odbitka povećati s 2.200 na 2.600 kuna, a prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40% sa sadašnjih 8.800, podići na 13.200 kuna. Vlada smatra da će te promjene povoljno utjecati na povećanje konkurentnosti, ali i osobne potrošnje kao bitne sastavnice BDP-a.

Pred ministrima je i prijedlog o uvođenju oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12% od 1. siječnja 2015. godine, izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o igrama na sreću.