Nakon što je na kraju prošle godine dug opće države dosegao iznos od 279,6 milijardi kuna, odnosno visokih 85 % BDP-a, tijekom siječnja je njegova razina smanjena za četiri milijarde kuna. Smanjenje duga ponajprije je rezultat otplate dospjele euro obveznice u iznosu od 750 milijuna eura, za što su sredstva osigurana u prethodnim mjesecima. Iz navedenog je razloga znatnije smanjen inozemni dug opće države (za 3,1 milijardu kuna) od njenog unutarnjeg duga (za 0,9 milijardi kuna), pri čemu su inozemne obveze na temelju dugoročnih vrijednosnih papira, osim dionica, smanjene za 3,4 milijarde kuna.
Unatoč tome, zadržana je visoka razina javnog duga (275,5 milijardi kuna na kraju siječnja ove godine), pri čemu je blago usporena dinamika njegova međugodišnjeg rasta na i dalje visokih 3,9 %. Drugim riječima, u posljednjih godinu dana javni je dug ukupno porastao za 10,4 milijarde kuna, od čega se 10,2 milijarde kuna odnosi na prirast duga središnje države, 173,6 milijuna kuna na prirast duga lokalne države, a 2,5 milijuna kuna na prirast duga fondova socijalne sigurnosti. Pritom je stanje duga na domaćem tržištu povećano za 10,6 milijardi kuna, dok je istodobno inozemni dug smanjen za 0,2 milijarde kuna. Riječ je o tek privremeno nešto povoljnijim kretanjima inozemnoga zaduživanja države s obzirom na činjenicu da se već u ožujku država zadužila za novih 1,5 milijardi eura putem obveznica izdanih na međunarodnom financijskom tržištu.
Tendencije kretanja javnoga duga u ovoj godini ovisit će prije svega o kretanju duga središnje države i njenih potreba za financiranjem proračunskog deficita. Prema projekcijama iz Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2018. u ovoj će se godini zadržati visoki proračunski deficit i to na razini od 5,0 % BDP-a, što će i visinu javnog duga do kraja godine dovesti do razine od 90 % BDP-a. Navedeni Program predviđa rast javnoga duga sve do razne od 92,5 % BDP-a u 2017. godini, nakon čega bi njegov udio u BDP-u trebao stagnirati i početi opadati. Navedena, u načelu optimistična, projekcija upozorava na visoke rizike kojima je Hrvatska izložena, osobito one povezane s očekivanim porastom kamatnih stopa, koji bi, pri tako visokoj razini zaduženosti, mogao ugroziti stabilnost javnih financija i ograničiti mogućnost gospodarskog oporavka.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Iako je u siječnju blago smanjenja dinamika rasta javnoga duga na 3,9 %, iznos od 275,5 milijardi kuna ostaje visok, tim više što doseže oko 85 % BDP-a. Takvo stanje duga i trendovi neodrživi su s obzirom na visoke rizike kojima je Hrvatska izložena, posebno one vezane uz očekivani porast kamatnih stopa koji bi mogao ugroziti stabilnost javnih financija i ograničiti mogućnost gospodarskog oporavka.“
Rast maloprodajnog prometa
Promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, od kolovoza prošle godine kontinuirano bilježi trend realnoga godišnjeg rasta, a takav trend osmomjesečnog rasta posljednji put je zabilježen u 2007. Drugim riječima, u ožujku ove godine realni je promet bio 1,1 % veći (nešto sporija dinamika u odnosu na 1,9 % koliko je bilo u veljači) u odnosu na isti mjesec lani. Na pozitivna kretanja u ovoj godini djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća koje je zabilježeno početkom ove godine kao rezultat promjene poreza na dohodak. Prema desezoniranim podacima, u ožujku je zabilježena stagnacija realnog prometa u odnosu na veljaču, kada je također zabilježena stagnacija, što znači da je u siječnju, veljači i ožujku ove godine zabilježena ista razina realnog prometa. Takva kretanja slična su onima unazad dvije godine, kada se u promatranom razdoblju bilježio vrlo blagi rast (do 0,5 %).
Unatoč pozitivnim kretanjima, razina realnog prometa u ovogodišnjem je ožujku manja za oko 17,6 % u odnosu na ožujak 2008. Niska razina maloprodajnog prometa rezultat je višegodišnjih negativnih kretanja na tržištu rada koja su dovela do smanjenja kupovne moći stanovništva. Neto plaće u prošloj i početkom ove godine bilježe blagi realni rast i to nakon višegodišnjega negativnog trenda, ali broj zaposlenih se i dalje, na godišnjoj razini, smanjuje.
U prva tri mjeseca ove godine realni promet je, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku bio oko 1,7 % veći u odnosu na isto razdoblje lani, ali i oko 18,6 % manji u odnosu na isto razdoblje 2008. Na razini cijele 2015. ne očekujemo veće pomake na strani domaće potražnje, no promet bi realno mogao biti veći oko 0,5 % i to djelomično kao rezultat niske baze.
Prema podacima Eurostata promet u trgovini na malo (odjeljak G47) na razini EU bilježi trend realnoga godišnjeg rasta još od kolovoza 2013. godine, a u veljači ove godine promet je bio 3,6 % veći u odnosu na isti mjesec lani. Rezultat je to povećanja prometa u većini zemalja EU izuzev Grčke i Slovačke (podaci za Italiju i Mađarsku nisu dostupni). Prema preliminarnim podacima za ožujak koji su dostupni za 16 zemalja EU, uočljiva su pozitivna kretanja u većini tih zemalja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
