Sindikati: privatizacija se zamagljeno naziva tuđicom outsourcing

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod održao je konferenciju za novinare o temi “Outsourcing – najlošija vladina mjera” povodom jučerašnje Vladine konferencije, a razlog održavanja konferencije jest mogućnost da kažu ono što jučer nisu stigli jer su zajedno s kolegama napustili dvoranu i iznesu svoja razmišljanja o mjeri Vlade RH, kako je rekao predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.

“Školstvo i zdravstvo su dvije trećine ukupnog javnog sektora. Prema tome, ako će nekoga pogoditi ovakva mjera, onda će sigurno pogoditi nas u školstvu, a možda danas, sutra ili prekosutra kolege u nekim drugim sustavima. Htjeli smo im na ovaj način poslati poruku da Vlada nije uspjela podijeliti sindikate, da sindikati po pitanju outsourcinga nastupaju zajednički, da je mnogo više toga što dijelimo, nego što nas možda dijeli. Dogodilo se nešto kvalitetno jučer, a to je upravo zajednički istup nas sindikata”, dodao je Stipić koji smatra da ih Vlada nije jučer pozvala da s njima dijalogom pokuša riješiti pitanje uvođenja jedne od devet mjera za smanjenje proračunskog deficita.

“Pozvali su nas da nam onako urbi et orbi priopće što su to oni odlučili. Da paradoks bude još veći, cijelo su vrijeme govorili da još nemaju odluku, nego da će tek odluku donijeti u petom ili šestom mjesecu, ali iz prezentacija koje su se tamo čule, jasno je da oni nemaju nikakvih dvojbi”, smatra Stipić.

Enigma Vladine konferencije

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek osvrnula se na jučerašnju konferenciju i osobe koje su joj prisustvovale: “Enigma je da je netko “dopeljao” i predstavnicu talijanskog sindikata koja se bavi trgovinom, restoranima, hotelima i kantinama. Ne moramo biti previše pametni, ako ih je tko “dopeljao”, onda je to trebao sindikat valjda napraviti. Mi nismo, a ako je to napravio HUP, onda je to nešto što se u 12-godišnjem radu sindikata nikad nije dogodilo”.

Spomenula je što ju je također šokiralo: “Ako je ministrica Opačić vrlo jasno u svojoj prezentaciji od dvadeset minuta govorila o outsourcingu i izdvojila zdravstvo, ona ga nije bez razloga izdvojila. Vi jako dobro znate da ja ne govorim o spremačicama, govorim o djelatnosti higijene jer to se tako zove u uređenim europskim zemljama. Ne mogu meni HUP-ovci govoriti da je nama dovoljno hamper i partviš. Ne, u zdravstvu sigurno ne”.

U priopćenju su naveli “kako je riječ privatizacija s pravom ozloglašena na ovim prostorima, prebacivanje velikog dijela zaposlenih iz državnog i javnog sektora u privatni, zamagljeno se naziva tuđicom outsourcing ili našim riječima “izvlačenje”, “izmještanje”; riječima koje više prikrivaju, nego otkrivaju”.

Sprega Vlade i privatnika

Naglasak na tzv. outsourcingu u školstvu dao je Stipić koji smatra da je između tri postojeća rješenja izabran upravo outsourcing. “Napustili su ono rješenje koje je cijelu prošlu jesen, pa i zimu, ministar Mrsić dogovarao sa sindikatima, to je spin off. To su očito napustili i idu prema ovoj mjeri. Što to konkretno znači u školstvu? Tri su skupine najpogođenije. To su čistačice, domari i naravno kuharice. Ukupno u školstvu u ove tri skupine zaposlenih je oko deset tisuća, mahom radnica koje rade na ovim poslovima”, rekao je Stipić i naglasio da su “posebno apostrofirani poslovi čišćenja, dakle čistačice zato što je njih najviše, sedam i pol tisuća, a ne neki način ove privatne tvrtke koje su očito vrlo bitne u cijeloj toj stvari, najviše su zainteresirane upravo za poslove čišćenja”.

Objasnio je prisutnima na konferenciji kako bi u državnom proračunu bila godišnja ušteda od 370 milijuna kuna ili 0,3 % državnog proračuna kada bi u ovom trenutki dobile otkaze sve čistačice u školama: “Dakle, ušteda se mjeri promilima, ne postocima, a škole bi ostale bez sedam i pol tisuća čistačica. Kako je to moguće? To je moguće tako jer te naše kolegice sudjeluju u postotku od 12 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih”.

Podatak o iznosu njihovih plaća pripremio je za konferenciju i rekao: “Najniža plaća za puno radno vrijeme je negdje 2 750 kuna na tim poslovima, a najviša plaća tri tisuće i negdje tristo kuna – to je jedna spremačica koja ima 44 godine staža. Dakle, to je najviša plaća do koje se može doći na tim poslovima. Znači, nije moguće ostvariti uštede. Kad nije moguće ostvariti uštede, a mjera je za smanjenje proračunskog deficita, postavlja se pitanje što iza toga stoji”.

Stipić smatra da su “odgovor mogli na neki način razaznati iz prvog dijela izlaganja i da se radi o sprezi Vlade, dakle određenih ministara, a vrlo ću jasno apostrofirati potpredsjednicu Vlade Opačić, ministra Jovanovića, ministra financija (to su ključni ministri i ne čudi što su upravo oni jučer bili na prvom dijelu sastanka) i naravno privatnika koji su predstavljeni kroz Udrugu poslodavaca”.

Prema njegovim riječima, Vlada i privatnici imaju svoje interese u dogovorenoj sprezi: “Interes je Vlade, dakle oni su tu prvo obećali da će napraviti u okviru raznoraznih aranžmana koji idu uz zemlju u dužničkom ropstvu, a Hrvatska je u takvom položaju, pa na neki način oni koji nama daju novac za preživljavanje i uvjetuju kakva ćemo mi rješenja donositi. S druge strane, nešto se zanimljivo čulo i na jučerašnjoj konferenciji, a čulo se iz Udruge poslodavaca da država tu ne računa s uštedama, odnosno s novcem koji će se dobiti od PDV-a. Naravno da privatizacija ovih usluga znači povrat sredstava u državni proračun”.

Na čistačicama bi se godišnje vratilo sto milijuna kuna kroz PDV u državni proračun, smatra Stipić i dodaje: “Naravno, to nije nimalo zanemarivo, vlast će to prikazati kao konačno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru jer je taj javni sektor preglomazan, napuhan, sve je tu neracionalno, to su nekakva opća mjesta hrvatskih političkih garnitura u zadnja dva desetljeća”.

Kako se riješiti radnika na legalan način

Drugo pitanje koje je postavio jest o tome jesu li moguće uštede na onim sredstvima kojima se koriste osobe u poslovima čišćenja: “Mi u Preporodu došli smo do podatka da ukupno ta sredstva u materijalnim troškovima škola sudjeluju od 0, 85 % do najviše 1, 5 %. Da vam bude slikovito jasno o čemu se radi, u školi čiji su materijalni troškovi godišnje recimo 450 tisuća kuna, ovi su troškovi oko deset tisuća kuna. Tu nema mogućnosti bilo kakvih ušteda, jer se to odavno svelo na ono osnovno”.

Stipić je zaključio da nije točan podatak koji se čuo na jučerašnjoj konferenciji o tome da se u Europi navedeni model ne napušta. “Napušta ga se čak u zemljama koje su ga deset godina imale, a neke čak i duže te poslove outsourcinga, na primjer u školstvu”, smatra Stipić.

Spomenka Avberšek rekla je da sindikati znaju kako se riješiti radnika na legalan način: “Postoji nešto što se zove tehnološki višak, pa ću se ja njima svesti kako su se oni meni sveli na partiš i hamper, kupi si jedan stroj za čišćenje, za pranje i evo ti tehnološkog viška od 10-15 ljudi”.

Ponovila je da Samostalni sindikat nije nikada radio napamet, nego da uzimaju vanjske savjetnike i stručnjake kao što ih uzimaju i političari. “Ali, ako smo u Europi, onda moramo biti Europa. Ono što je jučer bilo stvarno neshvatljivo, kada imamo sastanak takve vrste i kad druga strane nema, znate, opravdano ili neopravdano. Ako su pozvali sindikate, onda su morali posvetiti tome dužno poštovanje da se sasluša da možemo jednostavno sudjelovati aktivno jer svako napuštanje, kome su oni nas ostavili, HUP-u? Ponavljam, HUP nije naš poslodavac”, rekla je Avberšek koja smatra “HUP samo zainteresiranom stranom koja bi na laki način zgrnula novac, a ova je zemlja poznata po eksperimentima na način da najprije sve uništimo, a mi nismo kao uređene zemlje da to možemo vratiti. Nema povratka”.

Naglasila je da nije istina da sindikati nisu željeli sjeti s Vladom i da su sjele četiri kolege koje su imale prezentaciju, a da su ostali sjeli na mjesta na koja su mislili da trebaju sjesti. “Nije istina da nismo spremni na dijalog. Uvijek traže argumente, a ako ih traže, onda te argumente moraju i uvažiti. Lijepo molim nasilne HUP-ove neka skinu šape, a sada su i pandže pokazali sa bolničkog sustava, zdravstva. Ne mogu to raditi, ne znaju to raditi i to je nešto što svi zajedno moramo odraditi”, poručila je Avberšek.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr