Vlada ne zna što bi htjela, ne razumije koje strukturne reforme treba provesti

Europska komisija predložene mjerame za smanjenje prekomjernog deficita ocijenila je nedovoljno strateškim i jasnim, što pokazuje da hrvatska Vlada ne zna što bi htjela, izjavila je danas u Zagrebu europarlamentarka i predsjednica HDZ-ova Odbora za regionalni razvoj i EU fondove, Ivana Maletić.

“Vlada bi trebala donijeti dobar set mjera kojima je zaista cilj rast i razvoj, te bi trebali kontaktirati poslodavce, socijalne partnere i znanstvenike, i onda zaista utvrditi suštinske i strukturne strateške mjere potrebne za rast i razvoj”, rekla je Maletić novinarima, komentirajući mišljenje Europske komisije o predloženim mjerama za smanjenje prekomjernog deficita.

Naglasila je da je za to potreban društveni konsenzus na što je HDZ spreman, ali ga nema s kim raditi.

Jer, dodala je, imamo Vladu koja ne razumije koje strukturne reforme treba provesti i na koji način.

Maletić kaže da je i Europska komisija u svojim komentarima za 2015. rekla kako se vidi da se u toj godini misli uvesti novi porez na kamate na štednju, ali da nisu jasne mjere i što se misli postići na rashodovnoj strani proračuna.

Zanimljivim drži što je EK u svom mišljenu navela kako je hrvatska Vlada reagirala tek po pokretanju procedure prekomjernog deficita, i tek onda provevši dva rebalansa. Dodala je da to EK smatra dobrim jer se Vlada pokazala poslušnom pa reagira na traženja Bruxellesa, no ističe Maletić, EK ne traži poslušnu, već proaktivnu Vladu koja na vrijeme reagira na probleme, a ne tek kad ih ‘stisne netko izvana’.

Vrlo zanimljivim osvrtom i analizom smatra ono što je EK dala na dva strateška nacionalna dokumenta koje je Vlada predala – Nacionalni program reformi i Plan konvergencije.

“EK tu jasno kaže da nema jasnog strateškog opredjeljenja niti načina na koji se Vlada dugoročno misli nositi s problemima u kojima se Hrvatska nalazi. Sve mjere su prilično tehničke i nema jasnih mjera kako zaista povećati učinkovitost rada državne uprave i javne administracije, učinkovitost javnih rashoda te kako administraciju staviti u funkciju rasta i razvoja poduzetništva i podztetničkog sustava”, naglasila je Maletić.

Smatra da je i dalje vrlo upitno pitanje povoljnog poslovnog okruženja i stabilne poslovne klime koja potiče poduzetnike na daljnja ulaganja, što je temeljni preduvjet za rast i razvoj.

Europarlamentarka Maletić je rekla i da ne postoje Vladine mjere okrenute izvoznicima i jačanju onih koji idu prema izvozu, niti pozivanja i poticanja investicija u izvoznim sektorima, a to su mjere koje provode Estonija, Litva, Latvija i druge uspješne članice EU.

Također je navela da je EK uputila niz komentara na tržište rada i činjenicu da Vlada ima neke pojedinačne tehničke mjere na tom području, a nigdje se ne spominju povezivanje obrazovanja s tržištem rada, kao i cjeloživotnog obrazovanja koje bi hrvatsku radnu snagu učinile atraktivnijom za poslodavce.

“Nema pravog partnerstva koje se mora stvoriti da bi se vraćala poduzetnička klima i da bi profunkcioniralo tržište rada”, ocjenjuje Maletić.

Ističe kako su uspješne države upravo na to stavile naglasak, a što naša Vlada u svojim mjerama nije prepoznala.

Europska komisija zaključila je danas da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita u 2014., i da Postupak prekomjernog deficita (EDP) treba staviti u mirovanje, no da će u 2015. biti potrebne dodatne prilagodbe.

Hrvatskoj Komisija preporuča da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu te pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016. godinu.

Među ostalim, od Hrvatske traži i da ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da provede drugu fazu reforme tržišta rada, razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: narod.hr