Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin u subotu je u Puli komentirao najavu potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić da Vlada priprema zakonodavni i institucionalni okvir zbog pomoći sistemski važnim kompanijama koje ne mogu uredno otplaćivati svoje dugove te ocijenio da su mu neprihvatljiva takva paušalna rješenja koja se donose naprečac i samo zato da bi se zaštititi nečiji privatni interesi.
“Mislim da je svakome jasno da se to odnosi isključivo i jedino na Agrokor. Kao političar i kao građanin ove zemlje poručujem: Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem”, rekao je Grbin u izjavi za Hinu.
Sličnog je mišljenja i HNS-ovac Ivan Vrdoljak. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je, komentirajući najavu da Vlada priprema zakon za pomoć sistemski važnim kompanijama, kako će napraviti sve da hrvatski građani ne vraćaju tuđe dugove.
“Ako je nekome palo na pamet da država i vlada imenuju upravu i da upravljaju, a da onda građani Hrvatske vraćaju dugove nastale u Agrokoru, to se neće dogoditi, to u Saboru neće proći”, istaknuo je Vrdoljak.
Vrdoljak kaže kako bi Vlada trebala odgovoriti na pitanje tko će vraćati dugove i je li se razgovaralo s kreditorima, obvezničarima, dobavljačima i partnerima o tome koja je njihova uloga u svemu, ali i je li se o novoj situaciji razgovaralo s Mostom.
Zanimljivo je da se sada bune, a što su govorili o predstečajnim nagodbama kojima je SDP opraštao dugove privatnim firmama po njihovom izboru?
Prije tri godine, kada je tadašnji ministar financija Slavko Linić najavio izmjene Zakona o predstečajnom postupku, zaključeno je da su nagodbe nužne. Peđa Grbin (SDP) podsjetio je, međutim, da je država u stečajnim postupcima, koji u prosjeku traju pet godina, naplatila svega 10 posto potraživanja, a u posljednjim godinama 2,23 posto. Podsjetio je i da je u posljednjih deset godina stečaj s preustrojem uspio isključivo u Tisku i Pevecu te kazao kako ni od predstečajne nagodbe “ne očekuje spektakularne rezultate”, ali da je situacija puno bolja nego ranije.
“Ovaj zakon ima nedorečenosti i one se pokušavaju ispraviti. Donesen je na brzinu, jer je Hrvatska bila u izvanrednoj situaciji. Nitko nema ambiciju reći da je on najbolje rješenje, ali ima bolje rezultate od staroga”, rekao je Grbin.
Ministar Vrdoljak tada je rekao kako je nemoguće likvidirati sve tvrtke koje su dužne. “U predstečajnu nagodbu išlo se kako bi se deblokirale tvrtke u problemima, a uvjet su održivost tvrtke u budućnosti i promjena vlasničke strukture. Nagodbe u velikoj mjeri pomažu, ali su i štetne. Veliki mogu pregovarati, a mali u pravili loše prolaze. Naravno, ima kolateralnih žrtava. Međutim, pitanje je što bi postigli u stečaju”.
Hvalio je Vrdoljak tada uspješno završen postupak procesa predstečajne nagodbe Borova. “Koliko god smo se trudili pomoći, ne bismo uspjeli bez Uprave i radnika koji su se najviše trudili i odricali”, rekao je Vrdoljak aludirajući na radnike Borova koji su pristali pola godine raditi za minimalac.
Iako se na kapaljku može naći pozitivan primjer uspješno provedene predstečajne nagodbe, ono što je problem jest nevjerodostojnost nagodbi.
Prema nekim primjerima čini se da svi građani RH pred zakonom nisu jednaki, jer su se u predstečajnim nagodbama odabranim pojedincima opraštali dugovi, dužnik je potpuno uništavao vjerovnike, bez kazne, a s druge se strane zbog nepodmirenog duga za komunalnu uslugu nemilosrdno ovršuje nekretnina u kojoj živi dužnik s obitelji i uz brutalnu prisilu deložira.
> Prava istina o Ovršnom zakonu, blokadama i deložacijama
“Konkretno rješavanje problema znači zaustaviti pljačku, moramo odmah promijeniti Ovršni zakon i sve vezano uz njega! Po osobnom stečaju, ako je dobro napisan, u nekom razdoblju otplaćujete koliko možete i nakon proteka te godine vaš dug se briše”, upozorava sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.
Predstečajne nagodbe su sigurno najveća pljačka u Hrvatskoj nakon famoznih pljački provedenih kroz stečajeve 2000. i pretvorbu i privatizaciju od 1993. pa nadalje – najstrašnije je što ih je većina zaključena na temelju krivotvorene dokumentacije koju je vrlo jednostavno prepoznati, rekao je Kolakušić.
> Sudac Kolakušić: Ovrhe su velik biznis, milijarde kuna završe u džepovima pojedinaca
Tekst se nastavlja ispod oglasa
