Dosadašnji izborni sustav je nepravedan jer ni približno ne odražava glasovanje na izborima s raspodijeljenim saborskim mandatima te je tako na parlamentarnim izborima 2011. više od 606 tisuća građana ostalo bez svoga predstavnika u Saboru. Glas svakog četvrtog birača koji je izašao na izbore pribrojen je stranci za koju on ili ona nije glasovao.
Želimo upozoriti na činjenicu da se prijedlog aktualne vlasti o uvođenju preferencijalnog glasovanja bitno razlikuje od prijedloga građanske inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Naime, U ime obitelji predlaže da građani na svakoj listi mogu zaokružiti ime i prezime triju kandidata te da se potpuno ukine izborni cenzus. To znači da svaka stranka određuje poredak svojih kandidata na listi, ali u konačnici birači određuju njihov poredak za ulazak u Sabor. Dakle, U ime obitelji predlaže da ako je Ana na prvom mjestu na listi, a Marija na četvrtom, a na izborima Marija dobije više glasova birača nego Ana, da je onda Marija ta koja prva ulazi u Sabor. Ovaj prijedlog poduprlo je više od 380 000 hrvatskih građana svojim zahtjevom za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava.
Suprotno tome, prijedlog aktualne vlasti nastoji zadržati odlučivanje o tome tko ulazi u Sabor u rukama vodstva stranaka, pa bi birači imali pravo na samo jedan preferencijalni glas, pri čemu bi morali još dodatno zadovoljiti cenzus – odnosno, imali bi pravo pomaknuti se na listi prema gore jedino ako prikupe 10 % glasova od ukupnog broja glasova koje je dobila njihova lista.
Stoga ovaj prijedlog smatramo samo kozmetičkim izmjenama koje ne mogu ispraviti nedostatke izbornog sustava i omogućiti da u Hrvatski sabor uđe više sposobnih, a manje podobnih predstavnika naroda.
Zaključno, „U ime obitelji“ podržava početak razgovora klubova zastupnika u Hrvatskom saboru o promjeni izbornoga zakona, no podsjeća kako se osim preferncijalnog kvalitetnog sustava biranja zastupnika, U ime obitelji zalaže za cjelovitije izmjene koje će doista donijeti veći i pravičniji utjecaj birača na parlamentarnim izborima.
Također, podsjećamo, da još uvijek čekamo objašnjenje ministra Bauka činjenice da tvrdi kako u Hrvatskoj ima 250 000 više birača nego punoljetnih građana.