Nije prošlo ni 10 dana otkad su održani europarlamentarni izbori, na kojima se je Amstedamska koalicija unatoč osvajanju jednog mandata zapravo doživjela relativni poraz. Iako su se predstavljali kao čvrsta treća snaga u zemlji, koja može konkurirati i SDP-u, ova je koalicija socijalista i liberala izbore za europski parlament završila tek kao 6. stranka po snazi, zadnja koja prelazi prag s osvojenih 55.829 glasova, odnosno 5,19% potpore birača.
Okosnicu Amsterdamske koalicije čine stranke Glas na čelu s Ankom Mrak Taritaš, HSS Kreše Beljaka te IDS Borisa Miletića koji formalno osnivaju savez hrvatskih liberalnih političkih stranaka lijevog centra i centra u prosincu 2018. godine.
Prije njenog formalnog osnivanja, iz Amsterdamske izašla stranka Pametno
Zaninmljivo, ali naziv Amsterdamska koalicija počinje se koristiti puno ranije, još 2017. godine kada se stranke Glas i Pametno bračnog para Puljak pridružuju Savezu liberala i demokrata za Europu (ALDE), grupaciji u Europskom parlamentu. Naime, u početku je bilo zamišljeno da Pametno sudjelu na izborima s ostalim strankama u koaliciji, no Pametno će u kolovozu 2018. prekinuti svaku suradnju s IDS-om zbog kontroverzne uloge Ivana Jakovčića u zbivanjima oko Uljanika.
“Neprihvatljivo nam je da je Ivan Jakovčić primao novac od firme u vlasništvu Danka Končara, jer je to izravan sukob interesa”, poručili su tada iz stranke Pametnog, kada je otkriveno kako Vlada Andreja Plenkovića lobira da Uljanik spašava Končar za kojeg je kao lobist u Europskom parlamentu radio IDS-ov zastupnik.
Koalicija vrijedna 5,19 posto koju čini 7 stranaka
Ovoj koaliciji do predstavljanja liste za Europski parlament, pridružilo se sveukupno sedam stranka, a uz Glas, IDS i HSS, svoje su mjesto u njoj našli Primorsko goranski savez, Demokrati Miranda Mrsića te Hrvatski laburisti.
Unatoč sinergiji sedam stranaka, više od trećine glasova na izborima 26. svibnja donio je IDS putem preferencijalnih glasova za Valtera Flegu gdje je na izbore izašlo 30% birača, od čega je čak 41,27% njih glasovao za Amsterdamsku koaliciju.
Drugo najprepoznatljivije lice ovog saveza liberala lijevog centra i centra bio je Zoran Bahtijarević, bivši liječnik hrvatske nogometne reprezentacije koji je osvojio 8.490 glasova, dok su čelnici HSS-a i Glasa, Krešo Beljak i Anka Mrak-Taritaš Amsterdamskoj koaliciji s 5.614 (10,05%) odnosno 5.680 (10,17) glasova.
Na listi se našao i Jozo Radoš, bivši član HNS-a i europarlamentarni zastupnik koji je osvojio tek 1.201 glas, dok je HSU-ov Silvano Hrelja osvojio 2.834 glasova. Svaki od ostalih šest kandidata na listi Amsterdamske koalicije osvojio je manje od 1000 glasova.
Koalicija liberala i centra ili progesivaca i socijalista?
Na ovim europarlamentarnim izborima kandidirao se veliki broj lijevi stranaka te više njih koje za sebe tvrde da su autentični liberali. To su uz Amsterdamsku koaliciju stranka Pametno, HNS, Start, Možemo i HSLS.
Tako primjerice stranka Glas koja ističe svoj liberalizam, u svome programu naglašava: “Pritom nam je iznimno važno upravo mladim članovima našeg društva, koji tek stupaju u političku arenu, pokazati da postoji progresivna, moderna politička stranka, koja promiče toleranciju, sekularnost, multikulturalizam i liberalne društvene vrijednosti”, a pri čemu niti jednom ne spominje slobodno tržište ili kapitalizam kao temelj klasičnog liberalizma.
Slično je i sa Beljakovim HSS-om koji je 2018. godine na programskoj Glavnoj skupštini u potpunost promijenio ideološke temelje stranke pa je tako prihvaćen novi program po kojem po kojem ‘konzervativna opcija postaje prošlost’, a stranka se definira kao ‘progresivna, republikanska i zelena stranka’.
“HSS je ponovno moderna, progresivna, republikanska i zelena stranka. Baš onakva stranka kakvu je Radić zamislio prije više od 100 godina. Hvala delegatima na jednoglasnoj podršci”, ustvrdio je tada Beljak na Twitteru, koji je na izborima dobio gotovo 8 puta manje glasova od bivše utjecajne članice HSS-a, Marijane Petir.
Regionalni IDS, kao i Glas u svom programu ističe liberalizam koji proistovjećuje s ljudskim pravima i slobodama. Također, načelno se zalaže za povećanje udjela privatnog vlasništva, umjesto slobodnog tržište ističe slobodu tržišta dok istovremeno zastupa državnu intervenciju u brodogradilište Uljanik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
