“Hrvatska Vlada treba prestati kršiti odredbe Oreškovićeve Vlade koja je još uvijek na snazi, donesena je 2016. godine, a to je da će se povjerenstvo koje će pratiti napredak Srbije sastajati četiri puta godišnje. U šest godina nije se sastalo nijednom. Ja to objašnjavam samo tako što Plenković dobiva nalog iz Bruxellesa i Berlina da se Vučića ne ometa i da se Srbiju pripušta” – rekao je nedavno Mostov saborski zastupnik Nino Raspudić, gostujući na N1 televiziji.
> Raspudić: Plenković dobiva naputke iz Bruxellesa i Berlina da se Vučića propušta
> Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?
Optužnica protiv hrvatskih pilota aktualizirala probleme koji odavno postoje
Povod razgovoru o ovoj temi bila je aktualna optužnica iz Srbije protiv četvorice hrvatskih branitelja, vojnih pilota koja ih tereti za navodne ratne zločine tijekom oslobodilačke operacije Oluja. I dok neki, poput čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, koalicijskog partnera vladajućeg HDZ-a, tvrde da je riječ o neprijepornom zločinu za koji odgovornost nosi hrvatska strana, odvjetnik Luka Mišetić koji je pred Haškim sudom branio generala Gotovinu, navodi kako se tim slučajem bavio i Haški sud, ali zbog nedostatka dokaza nije uspio utvrditi tko je pucao po koloni Srba na Petrovačkoj cesti. O ovom je slučaju još prije ove optužnice govorio bivši srpski oficir tzv. “Vojske Krajine” Miroslav Bjegović, koji tvrdi da je kolonu gađao MIG JNA.
Ovaj potez Srbije prema Hrvatskoj ponovno je aktualizirao sporni srbijanski zakon o ratnim zločinima kojim si je ta država uzela za pravo jednostrano proširiti svoju jurisdikciju na državljane susjednih zemalja, koji hrvatski i međunarodni pravnici dosljedno problematiziraju. Također nas je to podsjetilo na činjenicu da Hrvatska, iako je to mogla, Srbiji nije zbog tog problema blokirala otvaranje poglavlja 23. i 24. u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji.
Ono o čemu se također ovih dana mnogo govori, a što je spomenuo i Raspudić, jest činjenica da vlada Andreja Plenkovića ne ispunjava obavezu koju ima na temelju odluke Oreškovićeve vlade iz 2016., to jest da formira i saziva Povjerenstvo za praćenje provedbe mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 o pristupanja Srbije EU-u. Tim povjerenstvom trebala se postići međuresorna suradnja upravo u bavljenju problemom ovog otvorenog pitanja sa Srbijom.
> Bivši časnik tzv. ‘Vojske Krajine’ tvrdio: ‘Kolonu Srba u Oluji bombardirao je MIG JNA’
Bivši ministar Šprlje o Povjerenstvu
O tome je nedavno za Narod.hr govorio i bivši ministar pravosuđa iz Oreškovićeve vlade, Ante Šprlje.
“Dok sam bio ministar pravosuđa Povjerenstvo za praćenje provedbe mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 o pristupanja Srbije EU-u sastajalo se i sjećam se vrlo dobro aktivnosti koje smo radili.
Što se kasnije događalo i zbog kojih razloga je došlo do pasivnosti, nije mi jasno. Smisao tog Povjerenstva je bio da više resora koordinirano prati da li Srbija u pitanjima pravosuđa postiže napredak, da li postupa u skladu s međunarodnim i europskim standardima u kojima bi trebala biti inkorporirana i određena stajališta Hrvatske koja, a to treba reći, nisu ničim bila protivna europskom pravnom poretku ili zaštiti ljudskih prava.
Dodatan razlog je bio iz pozicije pravosuđa, nažalost to moram reći, da Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske ne “odigra” nešto iza leđa pravosuđu. Jer mnogi problemi koji su snašli pravosuđe u Hrvatskoj nikad ne bi bilo problemi da su drugi resori imali drugačiji, stručniji ili moralniji pristup.” – istaknuo je Šprlje, kritizirajući Ministarstvo vanjskih poslova za činjenicu da su Srbiji, također u vrijeme Oreškovićeve vlade, otvoreni pregovori o pristupanju EU-u.
Tko je kriv što su Srbiji otvoreni pristupni pregovori?
“Ministarstvo pravosuđa dok sam bio na njegovom čelu, protivilo se otvaranju pregovora sa Srbijom dok se kao mjerilo Srbiji ne uvede obveza ukidanja, odnosno izmjene pravosudnog propisa kojim su sebe stavili kao univerzalnog ovlaštenika za progone za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.
Tadašnje Ministarstvo vanjskih poslova nije prihvatilo takvo naše službeno traženje i pristalo je otvoriti predpristupne pregovore što me je poprilično bilo naljutilo jer nismo čak ni dobili na uvid konačan tekst Zajedničkog stajališta EU-a za poglavlja 23 i 24 pregovora s Republikom Srbijom. Zato je Ministarstvo pravosuđa po mom nalogu tada dalo službeno priopćenje – svojevrsnu javnu prosvjednu notu jer smo bili iznenađeni da se nije poštovao stav nas iz struke.
I dan danas pojedini političari znaju lagati ili govoriti neistine o tome, govoreći da sam i ja ili tada mi u pravosuđu sudjelovali u takvim konačnim stavovima što je poprilično iritantno i ne služi na čast onima koji takve neistine iznose, neovisno o tome da li time prikrivaju neke svoje rabote ili čisto iznose iz neznanja ili populizma takve stvari. Pravosuđe nije dalo suglasnost na konačan tekst Zajedničkog stajališta i otvoreno ću reći da smo sumnjali da je od nas i namjerno skriven.” – ističe bivši ministar Šprlje za Narod.hr.
Sjećate li se Plenkovićevog pokušaja fizičkog nasrtaja na Grmoju u Saboru?
Upravo tema ovog Povjerenstva bila je povod zbog kojega je premijer Andrej Plenković 2019. u Saboru pokušao fizički napasti Mostovog zastupnika Nikolu Grmoju.
“Srbija je otvorila nova poglavlja u pregovorima s EU i Hrvatska po tom pitanju nije ništa učinila iako Srbija ne ispunjava preuzeta mjerila iz poglavlja 23. o pristupanju EU-u. Vaša ministrica Pejčinović Burić, koja sjedi do vas, krši odluku Vlade i ne saziva Povjerenstvo, a naši logoraši sami bez ikakve pomoći dižu tužbe protiv Srbije. Isto tako, Srbija skriva informacije o nestalima. Možda imamo nekakve koristi od toga; čuo sam da je kolegica Vesna Pusić rekla da ministrica ima velike šanse za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Je li to možda znači da osim podrške ove Plenković-Vrdoljak-Pupovac-Saucha Vlade da ima i podršku Srbije, budući da radi sustavno za srbijanske interese”, upitao je Grmoja premijera tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru.
Uslijedio je žestok, naprije verbalni, okršaj premijera Plenkovića i zastupnika Grmoje, a zatim i, prema Grmojinim riječima, pokušaj fizičkog nastrtaja premijera Plenkovića na Grmoju, što su spriječili drugi zastupnici.
O kojoj odluci Oreškovićeve vlade je riječ?
Riječ je o odluci koju je 2016. donijela Vlada Tihomira Oreškovića pod nazivom Odluka o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.
Odluka je donesena 19. srpnja 2016., a zadaće navedenog Povjerenstva su sljedeće:
– praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Republika Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države
– praćenje uspostave i funkcioniranja cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava u Republici Srbiji te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije
– praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije
– praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba.
Povjerenstvom predsjedava ministar vanjskih i europskih poslova, odnosno u slučaju spriječenosti, ministar pravosuđa u svojstvu zamjenika predsjednika. Članovi Povjerenstva su: ministar branitelja, ministar financija, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, savjetnik za vanjsku politiku Predsjednice Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i glavni državni odvjetnik.
Bi li došlo do optužnice da je Hrvatska vodila brigu o ovim pitanjima?
Od kada je formirana prva Plenkovićeva vlada, ova je obaveza potpuno zanemarena te se povjerenstvo, koje bi se trebalo sastajati četiri puta godišnje, nije sastalo nijednom.
Postavlja se pitanje je li Hrvatska zanemarivanjem ovog problema i nesazivanjem Povjerenstva, zapravo na neki način dozvolila da Srbija nastavi voditi politiku kojom i dalje izbjegava priznati svoju krivnju za agresiju na Hrvatsku te pokušava dovesti u pitanje hrvatski obrambeni Domovinski rat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
