Burna skupština HAZU: Akademici tražili objašnjenje za samovolju predsjednika Kusića

Foto: fah

Na skupštini HAZU akademici tražili objašnjenje za samovolju predsjednika HAZU akademika Kusića kod prijenosa novčanih sredstava u državnu riznicu.

Akademik Rudolf predsjedniku Kusiću: “Ako me još jedanput prekinete, zatražit ću vašu ostavku”

Na skupštini HAZU-a odlučeno je da će se zatražiti od nadležnih državnih tijela da se HAZU izuzme obveze trajnoga prijenosa svih svojih novčanih sredstava u Državnu riznicu. Povjerenstvo Akademije, koje čine predsjednik, akademik Zvonko Kusić i akademik Davorin Rudolf o tome će postići dogovor s mjerodavnim državnim dužnosnicima. Ovim zaključkom skupština HAZU-a podržala je inicijativu akademika u svrhu vraćanja financijske samostalnosti, piše Marko Curać u Hrvatskom tjedniku od 19. travnja 2018. godine.

Ivan Aralica: “Skupina akademika bila je zgrožena kad ej doznala da je predsjednik Kusić, mimo znanja tijela HAZU, dokinuo financijsku samostalnost HAZU”

Davorin Rudolf: “Početkom ove godine ugasili smo naše račune u poslovnim bankama i prenijeli sva novčana sredstva u državnu riznicu. U bankama nemamo više niti jedne kune. Ako naš predsjednik želi kupiti običnu poštansku marku mora prijedlog uputiti Ministarstvu financija pa Ministarstvo daje nalog za plaćanje”

Jakša Barbić: “Mi imamo račun u državnoj riznici na kojem su naša sredstva koja možemo sutra potrošiti ako hoćemo i nema nikakvih problema”

Zvonko Kusić: Ministar Marić nam daje taj novac. Mi nemamo svoj novac, daje nam 80 posto novca. Prije smo imali taj novac u bankama, a sada ih imamo u riznici. Država nema potrebe kontrolirati novac koji nam je dala. To je samo tehnička stvar.

Velimir Neidhardt: “U svim dosadašnjim raspravama mogao se primijetiti svojevrstan otklon prema prihvaćanju dosadašnjega rada na čelu s akademikom Kusićem”

U nastavku prenosimo članak Hrvatskog tjednika u cijelosti.

Raspravljajući o učincima prijenosa novčanih sredstava u Državnu riznicu skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), 12. travnja, zaključila je da se zatraži od nadležnih državnih tijela da se HAZU izuzme obveze trajnoga prijenosa svih svojih novčanih sredstava u Državnu riznicu. Istodobno dogovoreno je povjerenstvo Akademije koje će o tome postići dogovor s mjerodavnim državnim dužnosnicima. Povjerenstvo čine predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, akademik Davorin Rudolf u ime skupine 36 akademika koji su pokrenuli postupak povrata Akademijine financijske samostalnosti te još devet članova, predstavnika iz Akademijinih razreda. Time je skupština HAZU-a podržala inicijativu skupine akademika u svrhu vraćanja financijske samostalnosti.

> Akademik Davorin Rudolf za Narod.hr o djelovanju Haškog suda, sporu sa Slovenijom…

Zaključcima je prethodilo pismo 36 akademika Predsjedništvu te unutarnje rasprave o povratu financijske samostalnosti. Rasprava o prijenosu novčanih sredstava na skupštini trajala je gotovo dva sata, a u njoj su sudjelovali Ivan Aralica, Davorin Rudolf, Jakša Barbić, Zvonko Kusić, August Kovačec, Vladimir Paar, Mislav Ježić, Velimir Neidhardt, Ivica Kostović, Vlatko Silobrčić, Ivan Gušić, Stjepan Gamulin i Miloš Judaš. Predsjednik Zvonko Kusić nastojao je izbjeći raspravu o navedenoj temi ističući da rasprava može unijeti razdor u tu instituciju. Predlagao je da se ne otvara rasprava nego da se oformi izaslanstvo sastavljeno od članova Uprave i dva člana skupštine koji bi razgovarali s ministrom financija i premijerom radi iznalaženja rješenja. Objašnjavajući zašto je došlo do prijenosa novčanih sredstava u Državnu riznicu, rekao je kako je državna revizija više puta opominjala HAZU da se ne drži zakona te je zaprijetila pokretanjem kaznenog postupka. Tada se prešlo u Državnu riznicu. Kusić je priznao da nije na vrijeme obaviješteno članstvo i to je, kako je rekao, bio propust Uprave. ‘Ne bi bilo dobro da sada dođe do raskola u Akademiji i da se loša atmosfera produbljuje. To nikada nije dobro završilo. Morat ćemo opet živjeti zajedno. Ne bi trebalo produbljivati tenzije’, rekao je. Akademik Rudolf također je istaknuo da ne treba poticati napetosti, ali o problemu valja raspravljati pa je zamolio predsjednika Kusića da otvori raspravu. ‘Mogu to otvoriti. Ali ne će proći bez tenzija, ja vam to garantiram. Ja vam nudim izlaz formiranjem povjerenstva bez rasprave’, dodao je Kusić.

> Akademik Davorin Rudolf: Na Haškom sudu nisu bili kažnjeni zločini protiv mira- zločini vođenja agresivnog rata

Aralica: Tijekom povijesti HAZU je imala apsolutnu financijsku samostalnost

Nakon Kusićeva uvodnoga izlaganja javio se akademik Ivan Aralica. Rekao je da ne zna otkud početi kako bi Akademija istupila jedinstveno.

‘Moja je namjera da imamo jedinstveni stav u obrani financijske samostalnosti Akademije. Kad je došla jedna skupina akademika do saznanja da je prijelaz Akademijinih financija svršen čin, završen na sv. Ivana prošle godine, bili smo zgranuti jer poznajući povijest HAZU-a znali smo da je tijekom cijele svoje povijesti Akademija imala apsolutnu financijsku samostalnost. Bili smo u golemoj dvojbi hoćemo li prešutjeti tu činjenicu ili na neki način reagirati. Ono što je bilo začuđujuće jest to da je odluka u Upravi Akademije donesena bez konzultacije Predsjedništva HAZU-a. To je tek naknadno učinjeno kad je skupina akademika alarmirala o čemu se radi. To je bilo začuđujuće, kao i to da se nije sazvala skupština jer o tako krupnoj stvari mora odlučivati skupština. I onda smo se uz golemi rizik da ćemo, postavljajući to pitanje, dovesti do tenzija unutar Akademije i na neki način sebe onemogućiti da branimo nezavisnu poziciju, opredijelili da predložimo Predsjedništvu da predmet financijske samostalnosti aktualizira i da svi stanemo na jednu stranu. Međutim, moram reći, naišli smo na određeno nerazumijevanje, kao da unosimo nemir u Akademiju, što je bilo izvan naših namjera’, rekao je akademik Aralica, dodavši kako je doneseno niz krivih odluka ne bi li se spriječio glas akademika.

Po njegovim riječima izvanredna sjednica mora se sazvati, ako je za to trideset akademika i najmanje dva razreda, inače se krši Statutarna odluka Akademije, a Predsjedništvo se našlo pred činjenicom da je 36, 37, 40 akademika zatražilo izvanrednu skupštinu kao i dva razreda.

Napomenuo je da je traženo da rasprava o tome bude prva točka dnevnog reda, ali da im je i to uskraćeno. ‘Veoma mi je bolno da o tome govorim i zato bih išao prema onom rješenju, koje je predsjednik HAZU-a navijestio: jesmo li zato da branimo financijsku nezavisnost ili smo za to da se prepustimo odlukama Ministarstva financija? Ako donesemo prvu odluku, izabrat ćemo mješovitu komisiju koja će biti sastavljena od članova Uprave i akademika koji su pokrenuli inicijativu. Neka stupi u kontakte s Ministarstvom financija radi vraćanja akademijine financijske samostalnost. Još bi ta skupina imala zadatak da obrani našu imovinu, budući da država sređuje imovinu pa postoji opasnost kao što je prisvojila financije da prisvoji i imovinu’, rekao je Aralica.

Kusić: Ovo je trenutak kad se Akademija može potpuno raskoliti

Predsjednik Zvonko Kusić nakon toga rekao je da mora na izlaganje Aralice odgovoriti jer ljudi ne znaju odakle Akademiji novac. ‘Taj isti ministar Marić nam daje taj novac. Mi nemamo svoga novca, daje nam 80 posto. Prije smo ga imali u bankama, a sad i u riznici. I sad je posijan strah među akademike, što nije uopće korektno, da je taj novac ugroženi, da ga netko kontrolira. Država nema potrebe kontrolirati ga To je samo tehnička stvar. Druga je stvar kad bismo bili pod Ministarstvom znanosti. To bi bio gubitak financijske autonomije. Onda bi oni nas kontrolirali što radimo s tim novcem. Sada vas upozoravam, ako ćemo ići do kraja u raspravu da se Akademija ne razdvaja. Ovo je trenutak kad se Akademija može potpuno raskoliti. Apeliram na vas. Žao mi je da je akademik Aralica započeo to. Možemo ići na svaki detalj. Tko je što učinio, što je tko rekao. To je štetno nakon sedam godina rada da je ugroženo sve što smo napravili’, rekao je Kusić te pozvao akademika Barbića da predloži zaključke na osnovi izlaganja akademika Aralica.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Nakon toga upitao je da li ste za to? U dvorani se, međutim, čuo poziv – mikrofon.

Uzeo je riječ akademik Rudolf koji je upozorio da se radi o izuzetno važnom pitanju. ‘U pitanju je sloboda stvaralaštva u području znanosti i kulture. Svrha nam je da upravo postignemo jedinstvo akademije…’, rekao je Rudolf. ‘To uopće nije istina, akademiče Rudolf. Nije ugrožena znanost’, rekao je kategorički akademik Kusić, prekinuvši Rudolfa. ‘Oprostite’, dometnuo je Kusić, na što je Rudolf rekao: ‘Molim, nemojte me prekidati. Želite me onemogućiti da govorim. Molim, unesite u zapisnik da me predsjednik Akademije prekinuo u obraćanju skupštini, zahtijevam da raspravu otvorite! Ne vidim razloga zašto izbjegavate da se rasprava otvori?’, dodao je.

U međusobnom uvjeravanju prihvatiti zaključak o osnivanju povjerenstvu bez rasprave ili ne, akademik Aralica je upozorio da se sjednica vodi u krivome smjeru, te je rekao: ‘Kamo sreće da ste prihvatili Rudolfa kad vam je došao i predložio zajedništvo, ničega ovoga ne bi bilo. Sve se moglo završiti na dogovoru i zajedničkome izaslanstvu. Zato Vas molim da stanemo, neka Rudolf izloži stavove 40 akademika pa ćemo glasovati’. I akademik Velimir Neidhardt podržao je da se održi rasprava o navedenoj točki dnevnog reda jer je to jedini put, budući da, kako je rekao, ovo uvjeravanje, naštimavanje ne vodi izlazu. Neka se zna što želimo.

Rudolf: Akademija može biti vjerna sebi ako je samostalna od državnih vlasti

Tako je formalno rasprava počela izlaganjem akademika Davorina Rudolfa, koji je kazao da sve pokazuje koliko nedostaju konzultacije i rasprave između Uprave i akademika. Podsjetio je kako je on jedan od 36-orice akademkinja i akademika koji su predložili razmatranje na današnjemu zasjedanju skupštine HAZU-a učinak prijenosa Akademijinih novčanih sredstava u državnu riznicu. ‘Evo zašto sam podržao tu interpelaciju. Početkom ove godine ugasili smo naše račune u poslovnim bankama i prenijeli sva novčana sredstva, kunska i devizna, u državnu riznicu. Od 2. siječnja ove godine u bankama nemamo više niti jedne kune. Ako naš predsjednik želi kupiti običnu poštansku marku, mora prijedlog uputiti Ministarstvu financija pa Ministarstvo daje nalog za plaćanje. Sva naša novčana sredstva koja dobivamo iz državnoga proračuna, ali i oko 20 posto vlastitih prihoda, čak i novac Europske unije za projekte, nisu više u Akademiji. Nalaze se u fizički, pravno i organizacijski drugoj instituciji – Ministarstvu financija. To je u demokracijama zastarjeli, napušteni model dubokog zalaženja države u instituciju kojoj je srž djelovanja znanost i umjetnost. Taj je model usuprot civilizacijskim i demokratskim postignućima u Hrvatskoj’, rekao je.

Dodao je da su se provlačile različite priče o inicijativi skupine akademika koja je zatražila da se o prijenosu sredstava u riznicu raspravlja na ovoj skupštini.

‘Vrhunac apsurda razlio se kada sam čuo da se s tim našim zahtjevom ruši aktualna hrvatska Vlada!’, istaknuo je, dodavši: ‘Nikakva dosluha s bilo kojom političkom strankom nije bilo, nikakvih smišljenih planova o upletanju u izbor nove Uprave, nikakvih osobnih motiva. Nismo tražili ničiju ostavku, spominjali bilo čije ime. Odbili smo bilo kakav razgovor s novinarima. U ime skupine akademika dva puta smo akademik Ivica Kostović i ja razgovarali s članovima Uprave, predlagali smo slogu, da se složimo i dogovorimo o postupku vraćanja blagajne. Da ne potičemo raskole unutar Akademije. Na žalost, nismo uspjeli. Uprava nas nije primila onako kako smo očekivali. Razgovori s pojedinim članovima Uprave bili su vrlo neugodni’. Posebice je istaknuo da nitko nije okrivio Upravu zbog toga što je postupila po nalogu državnih vlasti. ‘Od Uprave smo zatražili nešto drugo: da obrazloži zašto je čitav postupak obavila potajice? Zašto o važnoj odluci nije tražila suglasnost Predsjedništva, obavijestila akademike?’, upitao je i upozorio da se provlači jedan stil internih odnosa koji nije prihvatljiv.

> Zbog kritiziranja Istanbulske konvencije: akademik Paar podnio ostavku na mjesto predsjednika Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU

‘Neka nas nitko ne sili da šutimo! Naša je dužnost zahtijevati vraćanje autonomije u financijskome poslovanju. Akademija može biti vjerna sebi samo ako je samostalna o državnoj vlasti. Nas obvezuju jedino znanstvena istina i nesputana umjetnost’, rekao je. Napomenuo je da je prisilan prijenos Akademijinih novčanih sredstava u Državnu riznicu usuprot i Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Deset godina HAZU je bila izuzeta od primjene propisa o prijenosu novčanih sredstava u državnu blagajnu. Nema valjanih razloga da se sada ta praksa mijenja’, rekao je. Predložio je da skupština HAZU-a podrži i naloži nastavak aktivnosti radi vraćanja Akademiji autonomije u financijskim poslovima, kakva je bila prije 2. siječnja 2018., te da se za razgovor s ministrom financija imenuje posebno izaslanstvo HAZU-a. Ako ministar financija odbije prihvatiti naš zahtjev, izaslanstvo Akademije zatražit će prijam i izložiti svoja stajališta predsjedniku Vlade. ‘Akademija je najviša, ali i zadnja znanstvena i umjetnička tvrđa u Hrvatskoj! Moramo ostati uspravni uvijek kada su slobode u pitanju’, rekao je. Napomenuo je da se u financijama Akademije ništa ne želi skriti, nema problema da svaki dan dođu revizije i da utvrđuju Akademijino poslovanje. ‘Deset godina smo bili izuzeti iz Državne riznice, uživali smo autonomiju, odlukom ministra financija 2007. Što se bitnoga dogodilo da se to sada promijeni? Želimo imati Akademijinu lisnicu u Akademijinu džepu. To je sve!’, kratko je sažeo zahtjev akademika.

Barbić: Ništa se nije dogodilo, raspolaganje sredstvima je na strani HAZU-a

Akademik Jakša Barbić rekao je kako raspravljaju o financijskoj samostalnosti, a nitko nije napravio analizu kako to izgleda. ‘Uzeo sam Zakon o proračunu i pravilnik koji regulira tu materiju te ih proučio do u detalje. Mi imamo račun u državnoj riznici na kojem su naša sredstva koja možemo sutra potrošiti ako hoćemo i nema nikakvih problema. I sve što budemo dobivali od države ili sa strane bit će na tom računu, ne miješa se s drugim računima. Jedina razlika je sada da morate slijediti određenu proceduru, a ta procedura nije traženje odobrenja, nego u tome da morate najaviti kad vam nešto treba, tako da možete novce dobiti. Što znači financijska samostalnost? Da sam samostalan stjecati prihode kakve hoću i trošiti sredstva slobodno. I tu se u pogledu tehnike ništa nije dogodilo, jer je raspolaganje sredstvima na strani Akademije. Ona se nisu utopila negdje i po izričitoj odredbi neutrošena sredstva se prenose u narednu godinu. Rečeno je da je država preuzela financijsku kontrolu. Razlikujte riječ nadzor od financijske kontrole. To su dva pojma. Nadzor znači nadzirem što radite, a kontrola znači ja upravljam vašim novcem, a ne vi. To ovdje nije slučaj, već da se provodi nadzor, koji je bio kad su novci bili u poslovnim bankama i svaki put se mjesečno izvještavalo za što se plaćalo i ako se nešto platilo što nije namjenski morali ste vratiti novce u proračun. Razlika je što to više nije unatrag, nego država odmah zna kad je dobila nalog za isplatu. Nema nigdje na svijetu da vam netko daje sredstva, a ne kontrolira gdje ste ga utrošili’, rekao je Barbić, dodavši da time nije izgubljena autonomija djelovanja Akademije.

Kovačec: Trebalo bi potaknuti vlast da patentira ukidanje samostalnih računa

Akademik Vladimir Paar upitavši hoćemo li mi biti ta generacija koja će dokinuti financijsku samostalnost Akademije, rekao je da bi on nakon 160 godina Akademije bio vrlo oprezan. To je velika odgovornost. Mi ne znamo što će biti s regulativom o trošenju sredstava u Državnoj riznici. Pred Akademijom će se otvoriti velike mogućnost dobivanja sredstava iz stranih fondova, EU i različitih privatnih donacija. Što će se dogoditi kad im kažete da imamo ovdje projekte, ali šaljete novac u državnu riznicu. Znate li kakva će biti reakcija? To je velika kočnica. Molio bih da Uprava ne odugovlači i da se krene u akciju.

> Akademik Paar: ‘Predsjednik HAZU-a ograničio je akademicima slobodu mišljenja’

Akademik August Kovačec rekao je da bi trebalo potaknuti hrvatske vlasti da patentiraju ukidanje samostalnih računa najviših znanstvenih institucija u našoj zemlji, jer u svim europskim zemljama, koje zna, akademije imaju svoje posebne račune kod banaka iako dobivaju sredstva iz državnih proračuna. Treba upozoriti na to da je Uprava HAZU-a, kad se 2009. prvi put pokušalo s ukidanjem posebnih računa, istaknula taj argument uz napomenu da su iznimke činile zemlje na zapadnom rubu bivšega SSSR-a. Upozorio je da je posljednjih deset godina članstvo bilo potpuno izvan događanja, kontakata između HAZU i državnih institucija. “Čini mi se da je vrijeme da se ljude iz vlasti upozori na neke ‘europske vrijednosti i europske uzuse’, a zatvaranje računa najviše znanstvene institucije u Hrvatskoj sigurno nije niti europska vrijednost niti europski uzus, jer financijska samostalnost je osnovica za istraživačku autonomiju, znanstvenu i umjetničku.

Akademik Velimir Neidhardt rekao je kako se gotovo u svim dosadašnjim raspravama moglo primijetiti svojevrstan otklon prema prihvaćanju dosadašnjeg rada na čelu s akademikom Kusićem. Takve rasprave koje pod velom pluralizma možda ciljaju na umanjenje Akademijinih ostvarenja, u svojevrsnoj ciljanoj predigri za mjesto na slici koja će uslijediti nakon Kusića to će biti problem. To je srž i osnova i to smo već i rekli kolegama i Kostoviću i Rudolfu. Nije problem račun nego je problem 2019. godina. Treba napomenuti da Akademija nije pluralistička organizacija, to nije ratište svjetonazora, politički motivirana organizacija, nego pluridisiplinarna, u kojoj dominiraju znanstveni i umjetnički argumenti i artifakti. S druge strane, s bolje strane, možda ove rasprave proizlaze iz opravdanog straha za budućnost Akademije, to cijenim. Tako što treba odagnati, jer 157 godina djelovanja Akademije kroz devet državnih uređenja svjedoči da je intelektualni kapacitet članova Akademije, čuvara hrvatskog identiteta, znao prebroditi teška razdoblja i puno teže nego ovo tu gnjavljenje i navlačenje oko računa. To uopće nije preveliki problem. To je krinka. Dakle, sigurno je da će HAZU s izvrsnošću svojih članova upravo tako osigurati budućnost, jer smo izvrsni i mi smo sebe birali na temelju znanstvenih i umjetničkih kriterija, a zatim mi smo odgovorni prema domovini Hrvatskoj u kojoj već stoljetno djelujemo. Vjerojatno nas nitko ne će moći optužiti da nešto dajemo, izdajemo, veleizdajemo itd. Na kraju moram reći ja sam za kontinuitet. Naglašavam uspjehe koje smo postigli, svih sastavnica Akademije. Tako ćemo nastaviti nadam se i 2019. To ćemo braniti u interesu Akademije, građana i svih nas ovdje. Nemojte mi zamjeriti da sam spomenuo neke predizborne konotacije. Ali to je to”, rekao je Neihardt.

Kusić: Predložio sam Neihardta za novoga predsjednika HAZU-a

U završnoj riječi predsjednik HAZU Zvonko Kusić ispričao se akademiku Rudolfu što ga je prekinuo u izlaganju, rekavši da je pogriješio. Napomenuo je da ne će produžiti svoj mandat. ‘Već sam rekao, kao akademik Zvonko Kusić, na Predsjedništvu da predlažem akademika Neihardta za novoga predsjednika. Ovo što je akademik Neihardt naznačio, ovdje se radi o predizbornoj kampanji. To je svima jasno. Nije to nikakav račun. To je skupina ljudi koja je krenula. Zaprepašten sam razinom toga, sakupljanjem potpisa. Nikad se u Akademiji nisu skupljali potpisi. Nikad nisam čuo da su se skupljali potpisi. Oni su mogli doći k nama. Ta jedna manipulacija koja je krenula i ta melodramatična priča o računu, o gubitku autonomije i obmanjivanju članova Akademije. O čemu se tu radi, to se vidi. Mnogi članovi koji su na popisu, rekli su mi da to nisu potpisali, da ne znaju, da nisu pristali. Htio sam da se sve ovo izbjegne, ali očito nije bilo dobre volje da se izbjegne, rekao bih, raskol u Akademiji’, rekao je.

Akademik Mislav Ježić odbacio je tvrdnje da je sudjelovao u predizbornoj kampanji. Rekao je da se brinuo samo za Akademiju. Mislio sam da ova Uprava jednako kao i zabrinuti akademici želi, ako je moguće, pokušati ostvariti financijsku autonomiju HAZU-a i ako je moguće očuvati i financijsku autonomiju u čitavoj akademskoj zajednici.

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik