U svega 24 sata na hrvatskim cestama izgubljena su još četiri života. Dvojica muškaraca stradala su na autocesti kod Samobora naletom na makedonski tegljač, a dvoje ljudi poginulo je u frontalnom sudaru automobila i kamiona natovarenog drvima kod Požege. Dogodilo se to nakon što su se u Ministarstvu unutarnjih poslova pohvalili da je ove godine u prometu 12 posto manje poginulih nego lani. S druge strane statistički imamo više poginulih na cestama od prosjeka Unije iako smo sagradili neke od najmodernijih autocesta u Europi. Jesu li nam autoceste izvan turističke sezone poluprazne zato što su skupe? Treba li promijeniti sustav naplate? Treba li uvesti vinjete? Ima li još zagovornika monetizacije iako su na uspjelom referendumu prije točno godinu dana građani rekli da su protiv te ideje? Treba li ustanoviti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa?
O tome su s urednikom i voditeljem Mislavom Togonalom u HRT-ovoj emisiji Otvoreno sinoć razgovarali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik NCS-a Mijat Stanić, prometni stručnjak Ivan Dadić, bivši načelnik Odjela prometne policije Rajko Horvat i u stalni sudski vještak za cestovni promet Ivica Hrdalo.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je kazao kako je Vlada protiv monetizacije i prodaje autocesta. Jučerašnji skup inicijative “Ne damo naše autoceste” nazvao je podsjetnikom, a ne prosvjedom. Istaknuo je kako ovu Vladu ne treba na to ni podsjećati jer o prodaji autocesta nikad nisu ni razmišljali. Vožnju autocestama u budućnosti ministar bi regulirao GPS-om, odnosno modelom po koji bi svaki vozač ceste plaćao po kilometraži koju prođe, no dotad ne isključuje uvođenje vinjete.
Što se sigurnosti tiče, Butković je kazao kako je vrijeme da za konkretne mjere i zato će unutar Ministarstva ustrojiti Zavod za sigurnost. “Činjenica da je to kod nas strukturirano da je za sigurnost nadležan MUP, a ne ministarstvo prometa, a mi bi trebali u tom djelu zakonodavno i edukativno djelovati s MUP-om.” Ministar Butković ne smatra da su ceste nesigurno, štoviše, u više je navrata tijekom emisije istaknuo kako su sve najkritičnije točke sanirane, no ipak se na njima i dalje događaju nesreće. “Hrvatske ceste već 15 godina su snimila sva opasna mjesta i većina ih je sanirana. Većina je cesta obnovljena, a opet se događaju nesreće. Brzina je u većini slučajeva glavni uzrok nesreća i zato treba educirati građane”, zaključuje. “Moramo djelovati edukacijski na naše građane i oko reduciranja brzine i oko rješavanja tog problema. Implementirati ćemo jedan sustav u sve zemlje u okruženju. Tako će vozač kada uđe u Sloveniju znati gdje su gužve i nesreće u Hrvatskoj.”
Predsjednik NCS-a Mijat Stanić izjavio je kako sindikati ne mogu odlučivati o vinjetama. Ipak, misli da su one nepravedne i da nisu dobro riješenje. “Nitko nema pravo naplaćivati građanu stvari koje im nije omogućio. Preporuke EU ide pravednom naplati cestarine.” Zato i Stanić preporuča naplatu po prijeđenom kilometru, odnosno uvođenju GPS uređaja u automobile. “GPS je izvediv. Slovenija ide na neko prijelazno rješenje. Teška motorna vozila će imati neki novi uređaj, to je budućnost jer putem kretanja vozila će biti naplaćivanje.”
S druge strane, prometni stručnjak Ivan Dadić smatra kako su vinjete dobar izbor. “Ne treba odustati od vinjeta dok se ne uvede satelitska naplata.” Istaknuo je kako danas imamo 30 posto autocesta i brzih cesta koje se uopće ne naplaćuju, dok se onima koje se naplaćuju vozi samo elita. “Između Splita i Zagreba te Rijeke i Zagreba vozi se samo društvena elita. Obični građani idu drugim cestama.” Na pitanje što bi uvođenjem vinjete bilo sa djelatnicima HAC-a kazao je kako o njima treba brinuti, te kako bi ih trebalo premjestiti na druge poslove. Prema njegovom istraživanu, naglasio je, BDP bi samo od vinjeta porastao za 0,5 posto i tim bi se novcem ljudi mogao platiti višak iz HAC-a. Vinjete bi se, napomenuo je, ekonomski isplatile i u drugim pogledima. “Po mojim rezultatima istraživanja mi bi uvođenjem vinjeta dobili na sigurnosti u prometu od 500 milijuna kuna.”
Policija sa svojim djelovanjem može utjecat na 10 posto sigurnosti u prometu, istaknuo je večeras bivši načelnik Odjela prometne policije Rajko Horvat. “Osnovni problem sigurnosti na cestama je taj što je promet složen sustav, a na sigurnost se promatra na prozaičan način. O sigurnosti se najčešće govori kada se događaju ovakve nesreće, a u međuprostoru nema nikakve javne rasprave.” Horvat je upozorio kako policija nije nadležna samo za represivne mjere vozačima, već su se policiji dale ovlasti koje im jednostavno ne pripadaju. Tako, za razliku od razvijenih zemalja Unije u Hrvatskoj policajci još uvijek moraju brinuti je li neki znak dobro postavljen i je li signalizacija na cestama ispravna. To bi, smatra, morao obavljati netko iz Ministarstva prometa. Kao dobar primjer istaknuo je Njemačku gdje su ceste i vožnja u nadležnosti civilnih službi, a policija djeluje isključivo represivno.
Da vozači nisu isključivi krivci za prometne nesreće smatra stalni sudski vještak za cestovni promet Ivica Hrdalo. Uz sigurnost postoji i čitav drugi niz u sektoru prometa koji bi se trebao promijeniti, istaknuo je. Od nove Vlade očekuje da će promjeniti nelogične odredbe u zakonu. Kao primjer je istaknuo kako se ne nošenje kacige koje može uzrokovati smrt jedne osobe kažnjava s 1000 kuna dok se pretjecanje na punoj crti što može izazvati i 10 smrtnih slučaja u trenutku sudara dva osobna automobila kažnjava sa 500 kuna. Hrdalo bi ponovno omogućio poduzetnicima da se oslobode plaćanja PDV-a kad kupuju novo vozilo na račun tvrtke, ali bi im i povećao odgovornost pri upravljanju vozilom. Pisanje svakog kilometra u pravdanju putnih troškova smatra suludim. Od Vlade očekuje i implementaciju tri strategije – represije, edukacije i inženjerstva. Ovim potonjim misli na saniranje cesta, postavljanje signalizacije i mreža protiv odrona. Kao dobar primjer istaknuo je Švedsku koja puno ulaže u u dodatnu opremu u vozilima koja može nadomjestiti nedostatke vozača.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
