Treba li Hrvatska vratiti obvezno služenje vojnoga roka? Što bi to značilo za nacionalnu sigurnost, a što za državnu blagajnu? Može li se pronaći oko 500 milijuna kuna za te potrebe? U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su: bivša ministrica obrane Željka Antunović, Pero Ćorić, glavni tajnik HSP AS; Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a i Tomislav Ivić, zamjenik ministra obrane
Pero Ćorić smatra kako je vojni rok neophodan, a naveo je i ekonomske razloge za to: “Maknut ćemo nezaposlene s ulice, od kocke, kladionica… Dobit ćete čvrste, stabilne muškarce, a ženama bih ostavio na odabir žele li u vojsku.” Ćorić misli kako bi mladi vojnici mogli biti i od velike koristi prilikom vremenskih nepogoda, poput poplava ili požara na otocima, ali i zbog okruženja i položaja na kojem jesmo kao zemlja.
“Politička inicijativa je legitimna, ali ako govorimo o realnoj mogućnosti i potrebi… onda je potpuno nerealna i neprihvatljiva”, istaknula je Željka Antunović. Ključnim argumentima za to smatra nepostojanje tog elementa u dugoročnom planu razvoja snaga, potom potreba promjene Ustava kojim se omogućuje prigovor savjesti (odaziv za služenje je bio sve manji), postoji zakonska nerazvrstana pričuva, a nezanemariva je i mogućnost pada interesa za dobrovoljni vojni rok. Pravo ulaganje u ljudske potencijale vojske vidi u naobrazbi zapovijednika: “Vojnika je lako osposobiti u kratkom roku, ali za zapovijednika treba vremena.”
Tomislav Ivić istaknuo je da obvezni vojni rok nije neprovediva ideja. “Dugoročni plan razvoja se može promijeniti, u ministarstvu nemamo ništa protiv te ideje, ali smo za to da se napravi analiza koja će odgovoriti na pitanja poput onog imamo li novca”, rekao je. Trenutno smanjenje proračuna smatra privremenim, jer se u budućnosti zbog kriza možda i poveća: “Tko može predvidjeti što će se dogoditi u nadolazećim godinama? Tko kaže da se sigurnosna situacija iz korijena ne može promijeniti?”. Ipak, financijsku konsolidaciju države smatra prioritetom, nakon čega se može razgovarati o mjerama u oružanim snagama poput pričuve ili obveznog vojnog roka.
“Sigurnosna situacija s izbjeglicom nije tolika ugroza zbog koje bi se uvodio obavezni vojni rok”, rekao je Vlatko Cvrtila i dodao da ga je nemoguće provesti ovaj čas. “I da se donese politička odluka, trebalo bi proći minimalno godinu dana do uvođenja obveze”, rekao je. “U Hrvatskoj ne postoji vojna ugroza da bi se uvodila obveza služenja vojnog roka”, smatra Cvrtila dodajući da nismo poput Litve ili Estonije koje su na granici s Rusijom i postoji određena mogućnost vojne ugroze.
