Bosna i Hercegovina u utorak je još jednom uz duboke podjele obilježila prisjećanje na referendum kojim je prije 24 godine označen put u njenu nezavisnost i razdruživanje od bivše jugoslavenske federacije.
Dana 29. veljače i 1. ožujka 1992. u BiH je provedeno izjašnjavanje građana o pitanju “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.
Na referendumu je sudjelovalo više od 64 posto upisanih birača, a njih više od 99 posto dalo je potvrdni odgovor na postavljeno pitanje.
Referendum je raspisan na temelju preporuka Badinterova povjerenstva, arbitražnog tijela tadašnje međunarodne konferencije o SFRJ i bio je preduvjet međunarodnog priznanja samostalnosti BiH.
Izjašnjavanje građana u prilog samostalnosti BiH odmah je izazvalo reakciju Srpske demokratske stranke (SDS), koja je već 2. ožujka na sarajevske ulice izvela paravojne postrojbe i blokirala grad.
Unatoč tome republički parlament je 6. ožujka proglasio rezultate referenduma, a 6. travnja BiH je kao neovisnu državu priznala tadašnja Europska zajednica.
Prvi ožujka je slijedom tih činjenica proglašen praznikom koji se obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, no i danas je to slučaj samo u Federaciji BiH, dok ga u Republici Srpskoj odlučno odbijaju prihvatiti.
Takvo stanje rezultat je činjenice da BiH nikada nakon rata nije dobila jedinstveni državni zakon o praznicima pa svaki entitet nastavlja slaviti svoje, kako je to činio i tijekom ratnog razdoblja.
Teško do konsenzusa
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović je u povodu 1. ožujka uputio čestitku svim građanima te zemlje podsjećajući ih kako je taj datum značio potvrdu želje za gradnjom suverene i nezavisne države u kojoj će svi biti ravnopravni.
“To prije svega znači da u BiH moramo do kraja izgraditi ambijent uzajamnog prihvaćanja, povjerenja, razumijevanja, uvažavanja, suradnje i poštovanja”, napisao je Čović.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je pak kako je neovisnost stečena prije 24 godine temelj svake buduće gradnje BiH.
Istaknuo je kako se daljnji razvitak zemlje mora temeljiti na konsenzusu o svim temeljnim pitanjima sadašnjosti i budućnosti.
Takvog konsenzusa u ovom trenutku ipak nema, a posebice kada je riječ o zbivanjima poput referenduma iz 1992. godine.
Svi ključni političari iz Republike Srpske, bez obzira jesu li vlast ili oporba u tom entitetu, na isti su način odbacili 1. ožujka kao zajednički praznik.
“Za nas ne postoji 1. ožujka kao bilo kakav važan dan za BiH”, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uz tvrdnju kako je tog datuma 1992. Srbima u BiH nametnuta odluka koja je posljedično vodila u rat.
Na gotovo identičan način reagirao je i Dodikov politički protivnik, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
“Za mene taj dan, koji se u dijelu BiH obilježava kao takozvani dan državnosti BiH, jednostavno ne postoji. A, ako neki praznik duboko iritira i vrijeđa RS i srpski narod u BiH, onda je to svakako 1. ožujka”, kazao je Ivanić.
I on i Dodik naveli su kako će u RS-u najvažniji praznik i dalje biti 9. siječnja, kojega obilježavaju kao dan tog entiteta i to unatoč činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
