doc. dr. sc. Ante Birin: Kurikul nastavnog predmeta povijest trebalo bi temeljito iznova preispitati

“Sam kurikul nastavnog predmeta povijesti ima mnogo stručnih i metodičkih pogrešaka. Ono što mi se čini ne kao reforma, već kao jedan ekspertiment s posljedicama, kojima nadam se neću svjedočiti, jest činjenica da za srednju školu prema novom kurikulu nisu predviđeni udžbenici za povijest. Radna skupina nije odgovorila koje to europske zemlje u sustavu srednjeg školstva, kada je riječ o predmetu povijest, nemaju udžbenik jer on je ipak osnovno pomagalo u nastavi”, istaknuo je za naš portal doc. dr. sc. Ante Birin s Hrvatskog instituta za povijest komentirajući nedavno predstavljeni prijedloga kurikula povijesti

“Druga važna stvar – u kojim to europskim zemljama nastavno gradivo koje će se učiti nije jasno propisano i kako će se sukladno tome izlaziti na državnu maturu ako će svaki profesor predavati teme koje se njemu čine zgodnima”, upitao je Birin dodavši kako su članovi stručne radne skupine kao i ranije gosp. Jokić spominjali primjere kurikula Australije, Novog Zelanda i Kanade: “Zaista ne znam po čemu bi te zemlje trebale biti one na koje bismo se mi referirali. Mislim da ima drugih zemalja, bližih našem kulturnom krugu koje su mogle ili mogu poslužiti kao uzor.”.

“Važno je također napomenuti kako će izgleda prema onoj staroj turskoj ‘kadija te tuži, kadija ti sudi’ – isti oni koji su napravili prijedlog ovog kurikula odlučivati jesu li primjedbe koje stižu dobre ili nisu. Nažalost, čuo sam od kolega koji su prisustvovali pojedinim aktivima na kojima je predstavljan kurikul, da se sa pristiglim primjedbama vrlo posprdno odnose, ili se na osobnoj razini, onima koji kritiziraju taj program, govori da bi trebali preispitati svoju profesionalnost”, rekao je Birin dodavši kako je u samom početku napravljena greška da se nije formirala šira radna skupina koja će raditi taj kurikul u kojoj bi bili podjednako zastupljeni znanstvenici i nastavnici: “Uz dužno poštovanje prema nastavnicima koje poštujem i ne omalovažavam – oni zbog prirode svog posla ne mogu biti toliko temeljito posvećeni pojedinim temama i razdobljima kao što mogu biti znanstvenici. Sad u trenutku kad je nacrt napravljen, onaj minimum koji bi se trebao je napraviti jest da se aktualna radna skupina proširi, ili da se odredi neka nova komisija, koja bi objektivno sagledala pristigle primjedbe. Ako jedan od glavnih ljudi izrijekom kaže da nema ozbiljnijih kritika koje bi zahtijevale reviziju kurikula – onda zaista ne znam što reći jer su portali puni takvih primjera”.

Ako želite spriječiti očitovanje onih ljudi koji su među najkompetentnijima za ocjenu samog kurikula – onda se treba zapitati zašto?

“Dodatnu sumnju u časne namjere čitavog projekta izaziva među ostalim i činjenica da je voditelj cjelovite kurikulne reforma, gosp. Jokić, tražio od savjetnika ministra da se višim savjetnicima za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje zabrani sudjelovanje u diskusiji o kurikulu nastavnog predmeta povijest. Ako želite spriječiti očitovanje onih ljudi koji su među najkompetentnijima za ocjenu samog kurikula onda se treba zapitati zašto? Odgovor će vam biti jasniji ako znate da čak troje od četvero savjetnika ima negativno mišljenje o predloženom kurikulu što zasigurno nije činjenica koja ide u prilog njegovim tvorcima.”

“Spomenuo sam također da je jedan od čimbenika koji je mogao pridonijeti uspjehu i cjelovitijem sagledavanju ovog kurikula bio taj da budu podjednako zastupljeni stručnjaci različitih svjetonazora”, pojasnio je dodavši kako članovi stručne radne skupine naglašavaju stručnost prije svega: “No, sami ste čuli kako je Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, rekao kako mu je uskraćeno mentorstvo jer je prema njihovim kvalifikacijama bio ‘uskogrudan’. Osim toga, ako vodeći stručnjaci radne skupine kurikula nastavnog predmeta povijesti imaju dvostruke standarde kada su u pitanju totalitarni sustavi 20. stoljeća ili pak tvrde kako je početkom devedesetih u zemlji bijesnio građanski rat te da je danas na djelu ustašizacija društva onda bih trebao biti doista naivan kada bi vjerovao da ta njihova uvjerenja neće imati odraza u konačnom nacrtu kurikula”, rekao je Birin.

Naglasio je kako se mnogo govori o usavršavanju nastavnika. On tvrdi kako prevelik broj nastavnika ne može otići više od jednom godišnje na različite stručne aktive jer škole nemaju sredstava. “Istovremeno od njih se (mislim prvenstveno na one u srednjim školama) predloženim nacrtom kurikula traži da povrh svih svojih obveza postanu još i autori tema koje bi trebali obrađivati čime im se samo stavlja još jedan dodatan teret na leđa. Naravno, za istu plaću.”, ocijenio je Birin.

Pripadnici Domoljubne koalicije i Mosta nisu odveć sretni mnogim aspektima kurikulne refome

Kao rješenje smatra da bi predloženi kurikul nastavnog predmeta povijesti trebalo temeljito iznova preispitati na način da se postojeća radna skupina proširi s dovoljnim brojem znanstvenika.

“Strahujem kako bi ne samo predloženi kurikul već i cjelovita reforma mogla proći u skladu sa željama svojih idejnih tvoraca i to zbog jeftinog politikantstva vladajućih struktura. Naime, obzirom na ono što sam mogao čuti iz razgovora s pripadnicima Domoljubne koalicije i Mosta ni jedna ni druga strana nisu odveć sretni mnogim aspektima kurikulne refome no i jedni i drugi se boje odlučno istupiti u tom pogledu kako ne bi bili proglašeni rušiteljima ‘reformi’, krilatice koja je nakon Europske unije postala nova mantra hrvatske politike.”

“U ovako se značajnom projektu ne smije žuriti – ako treba čekati dvije, tri ili pet godina, čekat ćemo. Bolje i to nego brzati u ovakav jedan projekt kakav se sad predlaže”, zaključio je.