Domovinski pokret i Most odgovorili na pitanja U ime obitelji o ekonomiji, obrazovanju, demokraciji, obiteljskoj politici… pročitajte što kažu!

petrov most škoro domovinski pokret
Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Udruga U ime obitelji uputila je koaliciji Domovinskog pokreta i Mostu pitanja uoči parlamentarnih izbora – što su samo neka od pitanja kojima se posljednjih godina udruga bavi – a koja zanimaju podupiratelje UiO.

Želja je udruge U ime obitelji da se birači kroz odgovore političkih stranaka upoznaju sa stajalištima kako bi mogli donijeti informiranu odluku o tome za koga glasovati na parlamentarnim izborima 5. srpnja.

Pročitajte u cijelosti odgovore na 21 pitanje:

Odgovori na pitanja udruge U ime obitelji za stranke/koalicije na parlamentarnim izborima 2020.

Ekonomija

1. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za mjere smanjenja troškova rada te druge mjere poticanja poduzetništva? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: U našem programu su navedene mjere za rasterećenje i poticanje poduzetništva kroz brojne mjere kao što su smanjenje poreza na dobit na 12%, ukidanje akontacija poreza na dobit, povećanje dijela osobnog odbitka koji se odnosi na uzdržavanu djecu itd. Detalje možete vidjeti u programu na web stranici Domovinskog pokreta Miroslava Škore.

Most: Da. U tom ćemo kontekstu nastaviti inzistirati na prijedlogu da se za poduzetnike i obrtnike trajno ukine plaćanje poreza na dobit (i dohodak) po predujmu, da se u sustav poreza na dobit vrati tzv. olakšica za reinvestiranu dobit, da se dobit imatelja udjela u trgovačkim društvima oporezuje samo jednom, i to kod isplate dobiti iz poduzeća, da se proširi krug poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost koji taj porez plaćaju tek po naplati računa. Uz predložene porezne izmjene, zalažemo se i za neodložno ukidanje neporeznih davanja tzv. parafiskalnih nameta, prvenstveno u vidu ukidanja obveznih članarina u komorama, poput Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, kao i članarina turističkim zajednicama. U prvoj godini mandata napraviti ćemo kompletnu reviziju svih parafiskalnih davanja i uspostaviti pravedniji i slobodniji sustav koji će poticati razvoj gospodarstva. Most će, dakle, zagovarati sveobuhvatnu reformu poreznog sustava koja će imati za cilj postizanje jednostavnosti poreznog sustava, njegove stabilnosti i predvidljivosti za sve porezne obveznike na duži rok i to na bitno nižim razinama poreznog opterećenja. Da bi se poduzetništvo moglo razvijati, potrebno je stvoriti jednostavne, pravno sigurne i predvidive okvire poslovanja, tj. transparentnu regulatornu okolinu s niskim zahtjevima izvještavanja i malom birokracijom te znatno pojednostaviti procese i strukturu relevantnih tijela. Most će u tom pogledu zagovarati osnaživanje modela rada preko paušalnih obrta, ukinut ćemo minimalne osnovice za doprinose za direktore i članove društva, a zalagat ćemo se i za ukidanje obvezne revizije za male poduzetnike. Posebnu pozornost Most će usmjeriti na stvaranje povoljnog regulatornog okvira za poduzetnike početnike i tzv. start up poduzeća, a stvorit ćemo i povoljni regulatorni i administrativni okvir za studente koji za vrijeme studija imaju poduzetničku ideju i žele se okušati u poduzetništvu, a ne žele izgubiti studentska prava.

2. UIO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za efikasniju i racionalniju javnu upravu u Hrvatskoj? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Javna uprava mora biti učinkovitija te ćemo se zalagati za učinkovitiju i racionalniju upravu u RH. Jedan od ključnih segmenata našega programa je temeljita digitalna transformacija javne uprave na svim razinama, upravo s ciljem stvaranja uvjeta za transparentniju, učinkovitiju i racionalniju javnu upravu. Ujedno, ovo će imati i višestruke učinke na poticanje poduzetništva i konkurentnosti RH.

Most: Da. Most nezavisnih lista već je hrvatskoj javnosti predstavio svoje prve konkretne korake u pogledu funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave i to u obliku zakona. Glavni ciljevi toga Mostova prijedloga su: smanjenje broja profesionalnih političara na razini lokalne samouprave, smanjenje ukupnog broja političara u gradskim i općinskim vijećima, smanjenje i racionalizacija troškova lokalne i područne (regionalne) samouprave, jačanje odgovornosti čelnika lokalne i područne (regionalne) samouprave i to u odnosu prema predstavničkim tijelima, ali i u neposrednom odnosu prema biračima. Uz to, kako bi se spriječila dugotrajna koncentracija moći na lokalnoj razini koja u najvećem broju slučajeva ima za posljedicu stvaranje koruptivnog ambijenta, predlažemo da se broj mandata općinskih načelnika, gradonačelnika i župana ograniči na dva mandata. Ujedno, smisao je tog zakona da se njime stvore pretpostavke kako bi veći gradovi, kao prirodna i logična središta lokalnog ustroja, mogli na sebe preuzeti sve one poslove koje, u skladu s načelom supsidijarnosti, treba obavljati lokalna samouprava. U Mostu smatramo da će se provedbom naših prijedloga stvoriti svijest o suvišnosti županija i pretpostavke za njihovo ukidanje. Nadalje, Most će se snažno zalagati da hrvatska javna uprava ubrzanim tempom dostigne razinu pružanja javnih usluga kakva postoji u najrazvijenijim europskim državama. Naglasak će biti na ubrzanoj digitalizaciji procesa i komunikacije, kako unutar javne uprave, tako i u radu s korisnicima usluga – građanima. Smatramo kako svaki građanin treba sve svoje zahtjeve moći ostvariti putem jednog, jedinstvenog mjesta fizičkog ili digitalnog. Građanima koji se koriste novim tehnologijama omogućit ćemo da sve svoje zahtjeve podnose i rješavaju elektroničkim putem, a ako postoji potreba za neposrednim pristupom javnim uslugama, predvidjeli smo primjenu koncepta jedinstvenog upravnog mjesta. Prema tom konceptu, građani će rješavati svoje zahtjeve podnoseći ih na jednom mjestu. Pritom će službenici jednostavne javne usluge pružati na licu mjesta samostalno uz primjenu unificiranih obrazaca i uputa, dok će se usluge složenije prirode rješavati dostavom predmeta u rad nadležnim resorima unutar javne uprave. Nastavno na to, digitalizacijom procesa unutar javne uprave, svi podaci koji se prikupljaju i obrađuju u različitim resorima javne uprave bit će međusobno povezani i dostupni službenim osobama za potrebe rješavanja konkretnog predmeta. Povezivanje baza podataka i temeljnih registara eliminirat će potrebu da građani sami prikupljaju dokumentaciju potrebnu za rješavanje njihovog zahtjeva te rezultirati poboljšanom učinkovitošću rada javne uprave. U tom kontekstu, omogućit ćemo građanima kao strankama u upravnim i drugim postupcima izravni nadzor i uvid u status rješavanja njihovog predmeta, a sustav nadzora kolanja predmeta koristit će se i u ocjeni rada svakog pojedinog službenika. Most će u radu javne uprave posebno inzistirati na jedinstvenoj i usklađenoj praksi te jednakom tretmanu svih građana. U tom pogledu, kao anomalija u praksi rada tijela javne vlasti, osobito središnjih tijela državne uprave, zamjećuje se nedovoljna transparentnost u pogledu jedinstvene primjene i tumačenja zakona i drugih propisa. Naime, tijela javne vlasti u svojoj praksi izdaju brojna mišljenja o primjeni zakona i drugih općih akata. Najveći broj tih mišljenja izdaje se na zahtjev pojedinačnog podnositelja te je njihov sadržaj redovito poznat samo podnositelju i tijelu koje je izdalo mišljenje. Takvu netransparentnu praksu namjeravamo dokinuti. Prije svega, Most će se zalagati da se praksa davanja mišljenja o primjeni zakona i drugih općih akata svede na minimalnu mjeru i to samo u slučajevima kada je potrebno radi jedinstvene i usklađene primjene pravnih propisa. Nadalje, u slučajevima kad se i pojavi potreba za davanjem mišljenja inzistirat ćemo na njihovoj javnoj objavi tako da budu dostupna svima. Time će se eliminirati značajni korupcijski rizici u radu tijela javne vlasti i postići jedinstvena i usklađena praksa. Promišljajući o prevladavajućoj paradigmi odnosa države/javne uprave i građana koja se temelji na izraženoj subordinaciji građana u tom odnosu, Most će inzistirati na izgradnji odnosa ravnopravnosti. Kao paradigmatski primjer prethodno opisanog odnosa subordinacije građana u odnosu prema državi posebno se ističe primjer nedavno ponovno ustrojenog Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Most će inzistirati da se to državno tijelo prvom prilikom, već na početku mandata nove hrvatske Vlade ukine. Umjesto toga, predložit ćemo ustrojavanje središnjeg državnog ureda za podršku i nadzor. Takvo će državno tijelo, po uzoru na slične primjere iz poredbene prakse, prvotno imati ulogu savjetodavca koji pomaže poduzetnicima da pokrenu svoj posao i da ga prilagode važećem regulatornom okviru. Inspekcijske ovlasti penalizacije prekršitelja moći će se rabiti samo iznimno i to protiv prekršitelja recidivista i samo za najteže prekršaje kojima se može našteti životima i zdravlju ljudi ili sigurnosti imovine. No, ključni element reforme sustava javne uprave ipak bit će ljudi, službenici i namještenici koji rade u tijelima javne vlasti. S obzirom da je Most participirajući u Vladi imao priliku osjetiti „bilo“ sustava i analizirati njegove boljke, po pitanju ljudskih potencijala zamijećeno je nekoliko sistemskih problema. Prvi problem odnosi se na nepodudarnost potrebnih kompetencija državnih i javnih službenika s opisom radnog mjesta na koje su raspoređeni. Drugi problem sastoji se u relativno slabim prilikama za napredovanje u radnom mjestu ili u plaći za službenike koji savjesno i odgovorno rade svoj posao, što ima za posljedicu općenito niski stupanj motivacije za rad. Treći je problem nepostojanje ozbiljnog sustava ocjenjivanja uspješnosti rada državnih i javnih službenika što dovodi i do gotovo potpunog odsustva sustava nagrađivanja odnosno penalizacije službenika. Most će se zato zalagati za uvođenje jasnog sustava kompetencija i kategorizacije radnih mjesta u javnoj upravi prema kriteriju kompetencija. Osim toga, Most će, u suradnji i dijalogu sa socijalnim partnerima, donijeti posebni zakon o plaćama u državnoj i javnim službama u kojemu će se pojedine kategorije i vrste radnih mjesta vrednovati prema objektivnim kriterijima te koji će imati ugrađen sustav ocjenjivanja službenika utemeljen na ozbiljnim kriterijima s mogućnostima za nagrađivanje uspješnih službenika i penaliziranje službenika s ispodprosječnim rezultatima. Također, Most će, usporedno s navedenim, provesti dubinsku analizu unutarnjeg ustrojstva svih središnjih tijela javne vlasti te ukinuti sve one ustrojstvene jedinice koje se u sustavu „dupliraju“ ili koje postoje bez opravdanog razloga.

3. UiO: Na funkciji glavnog državnog odvjetnika izmjenjuje se u posljednjih 20-ak godina krug od nekoliko međusobno povezanih ljudi. Pri tom rastu korupcija i zloupotreba javnih dužnosti. Koje korake biste poduzeli kako bi se takva situacija promijenila?

Domovinski pokret: Naši uvidi u rad i funkcioniranje Državnog odvjetništva pokazuju da se još uvijek radi o pretjerano politiziranoj pravosudnoj instituciji koja nije uspješna u obavljanju svojih temeljnih funkcija: progona počinitelja kaznenih djela i zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske. Kazneni progoni su dugotrajni i često neuspješni, a Republika Hrvatska gotovo redovito gubi imovinske sporove u kojima je stranka. Državno odvjetništvo ništa nije učinilo da Republika Hrvatska zaista postane pravna država – kako je to zapisano u Božićnom Ustavu. Državno odvjetništvo nije uspješno u suzbijanju korupcije, kriminala i zloupotreba na štetu državne imovine. Ono svojim lošim radom značajno utječe na dugotrajnost i ishode kaznenih i drugih sporova. Loše štiti i zastupa državnu imovinu. S obzirom na to da se radi o strogo hijerarhijski ustrojenoj instituciji, iznimno je važno tko je na čelu te institucije i kakav položaj ta osoba ima u strukturi državne vlasti. Smatramo da glavnog državnog odvjetnika treba osloboditi utjecaja Vlade, a državno odvjetništvo dodatno depolitizirati i profesionalizirati. Utoliko smatramo da bi bilo dobro da se prestane glavnog državnog odvjetnika birati u Saboru na prijedlog Vlade. U takvom sustavu izbora, on ili ona su uvijek ovisni o Vladi. Smatramo da bi bilo dobro izbor u potpunosti prenijeti u nadležnost Državnoodvjetničkog vijeća. Tamo trebaju sjediti profesionalci koji najbolje znaju tko je od njih najbolji za tu funkciju. Pri tome smatramo da treba promijeniti i sastav Državnoodvjetničkog vijeća. Iz njegovog sastava treba maknuti saborske zastupnike, a povećati broj predstavnika akademske zajednice. Dakle, rješenje vidimo u depolitizaciji i profesionalizaciji funkcije Glavnog državnog odvjetnika.

Most: Kad je u pitanju učinkovitost rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Most će se zalagati da se u Hrvatskome saboru provede analiza uspješnosti dosadašnjeg rada Državnog odvjetništva u cijelosti. Recentna afera koja završila smjenom glavnog državnog odvjetnika pokazala je brojne nedostatke u postupku imenovanja na tu dužnost. Postupak je netransparentan, struka na njega nema nikakav utjecaj, Državnoodvjetničko vijeće služi samo kao pisarnica i pošta za zaprimanje kandidatura i prosljeđivanje kandidatura Vladi. K tome, kandidat kojeg Saboru predloži Vlada, ne prolazi temeljitu provjeru, a njegovo saslušanje pred Odborom za pravosuđe Hrvatskoga sabora nema nikakvu vrijednost jer, kao što smo vidjeli, kandidati pred saborskim odborom mogu nekažnjeno zatajiti informacije iz svog životopisa ili iznositi lažne informacije. Također, s obzirom na dojam koji se stječe u javnosti da svaka vladajuća većina sama sebi bira glavnog državnog odvjetnika, Most će pokrenuti javnu raspravu o mogućnosti da se glavnom državnom odvjetniku produži mandat na razdoblje duže od četiri godine te da se razmotri mogućnost da se glavni državni odvjetnik bira kvalificiranom dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

4. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za donošenje zakona kojim će institut roditelja odgojitelja, koji postoji samo u Gradu Zagrebu, biti dostupan roditeljima na državnoj razini? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Da, ići ćemo u tom smjeru. U prvoj godini mandata za roditelje s troje ili više djece uvest ćemo mogućnost rada s polovicom radnog vremena do 15. rođendana najmlađeg djeteta (na način da pravo može koristiti ili majka ili otac), pri čemu bi državna naknada za drugu polovicu plaće bila minimalno 70% državne osnovice (trenutno 2328,20kn). Prema svim istraživanjima, najveći problem obiteljima je vrijeme. Stoga će ova mjera mnogim ženama, koje će se htjeti za nju odlučiti, omogućiti više vremena za obitelj, a istovremeno i daljnju poslovnu aktivnost, što im omogućuje profesionalnu satisfakciju uz adekvatna primanja (polovica plaće + naknada). Popularnost rada uz polovicu radnog vremena za korisnike trogodišnjeg roditeljskog dopusta pokazuje da se radi o mjeri koja je dobro ‘pogođena’, pa ćemo zato provesti ovu mjeru koja ‘produljuje’ tu mogućnost rada s polovicom radnog vremena. Nakon vrednovanja provedbe ove mjere, donijet ćemo odluku o uvođenju instituta odgojitelja u „punoj satnici“.

Most: Most se kroz svoj program osobito zalaže za zaštitu obitelji te dostojanstvo i sigurnost djece i roditelja. U tom smislu kreirali smo i predložili niz nužnih mjera za demografski oporavak zemlje, među kojima su najvažnije:

  • jedinstvena dječja naknada kao pravo svakog djeteta na dječji doplatak koji je progresivne naravi, isplaćuje se mjesečno i ne ovisi o socijalnom statusu obitelji Tako bi na primjerice obitelj s 4 djece mjesečno primala 4.900,00 kn navedene naknade
  • pravno na punu plaću u prvih godinu dana rodiljnog i roditeljskog dopusta
  • pravno na rad na pola radnog vremena do 10te godine života djeteta
  • pravo na naknade uz plaću kao i mnoga druga prava koja štite obitelj.

5. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za donošenje zakona kojim se omogućuje neradna nedjelja? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Svakako da. Neradna nedjelja nije samo pitanje kršćanskog identiteta Hrvata već je i važno društveno pitanje koje obitelji, temeljnoj društvenoj jedinki, omogućuje nužno zajedničko vrijeme. Uz to, tu mjeru prate i brojni ekonomski razlozi, poput manje bolovanja u tvrtkama koje ne rade nedjeljom. U prvoj godini mandata provest ćemo konzultacije sa svim sudionicima kojih se tiče ova tema, poput sindikata i poslodavaca te donijeti zakon.

Most: Da. Most već ima spreman prijedlog zakona o neradnoj nedjelji te će isti biti upućen u saborsku proceduru.

6. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za promjenu načina financiranja udruga kako bi građani godišnje mogli izdvojiti 2 posto svog poreza na dohodak za udrugu po svom izboru, po uzoru na Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Latviju? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Smatramo da je promjena načina financiranja udruga na način da građani mogu izdvojiti 2% svog poreza na dohodak za udrugu po svom izboru, primjerena i poželjna. U tom kontekstu ćemo se zalagati za izmjene porezne politike u tom segmentu kao dio sveobuhvatne porezne reforme. U prvoj godini mandata ćemo promijeniti kriterije za dodjelu potpora – broj članova udruge i broj korisnika projekta postat će ključni parametri, a ne, kao dosad, financijska snaga udruge u proteklim godinama, čime se civilno društvo dosad zatvorilo u uzak krug lijevo-liberalnih korisnika „civilnog biznisa“. U prvoj godini ćemo napraviti i simulaciju učinka vašeg prijedloga o direktnoj uplati poreza na dohodak željenoj udruzi. Iznad svega, promijenit ćemo načine odabira članova i funkcioniranje ključnih tijela vezanih za civilno društvo – Savjeta za razvoj civilnog društva, Zaklade za razvoj civilnog društva i Ureda za udruge Vlade RH.

Most: Da. Prvi koraci će biti provođenje revizije aktivnosti udruga upisanih u registar udruga te transparentnosti financiranja i djelovanja istih. Nakon provedene revizije zajedno sa stručnjacima ćemo izraditi prijedlog Zakona o udrugama koji će povećati transparentnost djelovanja i dodjele financijskih sredstava te po primjerima Poljske, Mađarske, Slovačke i Latvije urediti načina financiranja udruga.

Obrazovanje

7. UiO: Podržava li vaša stranka/koalicija roditelje u njihovom Ustavom zajamčenom pravu na odlučivanje o odgoju djece u skladu s vlastitim uvjerenjima, što se posebno očituje pri odabiru spolnog odgoja i drugih školskih programa povezanih s općeljudskim, filozofskim i vjerskim uvjerenjima roditelja?

Domovinski pokret: Svakako da. Neki od članova naše koalicije pokretači su tog pitanja u Hrvatskoj. Odgoj je vrijednosna kategorija i pluralno društvo mora dozvoliti različitost po tom pitanju, a u odgoju djece ključnu riječ trebaju imati osobe koje ih najviše vole, a to su njihovi roditelji, kojima i Ustav RH daje pravo da samostalno odlučuju o tom pitanju. Škola im u tome može samo pomagati, a nipošto djeci nametati neki pristup koji je suprotan vrijednosnom opredjeljenju u kojem roditelji odgajaju svoju djecu.

Most: Da, jer hrvatski obrazovni sustav obuhvaća niz tzv. izbornih predmeta, gdje se mogu izabrati predmeti u kojima se daje prilika odabira ovisno o uvjerenjima.

8. UiO: Model financiranja školstva vaučerima postoji u Švedskoj, dijelu SAD-a, Kolumbiji i Čileu. Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za “vaučerizaciju” srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Da, zalagat ćemo se za vaučerizaciju kako bismo potakli konkurenciju u obrazovanju i onemogućili daljnju samodopadnost nekih studija koji ne mare ni za manjak interesa studenata, niti za nespojivost tog studija s tržištem rada. Ipak, ta vaučerizacija neće biti apsolutna, kako ne bi propali neki studiji koji zaista predstavljaju opće dobro, a nisu toliko tržišno atraktivni. Uz to, zalagat ćemo se za veće ulaganje privatnih tvrtki kroz stipendije za srednjoškolsko strukovno obrazovanje i studente struka koje su zanimljive tim tvrtkama.

Most: Hrvatsko školstvo prvenstveno treba temeljitu obrazovnu reformu koja će biti najbolja za cjeloviti razvoj učenika. Stoga, tek kada se uredi efikasan sustav obrazovanja mogu se početi razmatrati modeli financiranja koji će biti u najboljem interesu svih građana te koji će osigurati dostupno obrazovanje svakoj osobi neovisno o socijalnom statusu.

9. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati da se u Hrvatskoj omogući obrazovanje kod kuće (“homeschooling”) kao što je omogućeno npr. u susjednoj Sloveniji? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Da, to je na tragu poštivanja volje roditelja. Nema razloga da se modeli, koji su se pokazali uspješnima u drugim zemljama, ne provedu i kod nas. U prvoj godini mandata razradit ćemo model, provesti savjetovanje i donijeti zakonski okvir.

Most: Most štiti interese djece u svakom pogledu, tako bi i u ovom slučaju, ozbiljno razmotrili ovu mogućnost, koja ovisi o nizu čimbenika i traži izuzetno stručan, obrazovni i socijalni pristup. Obrazovni proces jako je važan, temelj je svakog društva, pa bi mu na takav način pristupili.

10. UiO: Što će vaša stranka/koalicija učiniti sa započetom “Školom za život”, Cjelovitom kurikulnom reformom i Strategijom odgoja i obrazovanja? Hoće li se zalagati za hitno uvođenje tzv. male mature, odnosno vanjskog vrednovanja i nacionalnih ispita tijekom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Nažalost, naš je obrazovni sustav u protekle tri godine bio opterećen nemuštim traženjem opravdanja za HNS-ovu žudnju za vlasti, odnosno, za njihovo neprincipijelno pretrčavanje od SDP-a HDZ-u. Većina stručnih komentara u javnoj raspravi pokazala je da je kurikulna reforma loše osmišljena, a u režiji ministrice Divjak još lošije provedena.
Bilo kako bilo, provest ćemo vrednovanje učinjenog, i iz dosadašnje reforme uzeti ono što je dobro. Ipak, za razvoj našeg odgojno – obrazovnog sustava bit će potrebno razviti onaj odgojni dio koji je HNS-HDZ-ovo ministarstvo potpuno zapustilo. Cilj sustava mora biti i izgradnja osobnosti učenika, pri čemu je suradnja s roditeljima vrlo važna, a bolji odgojni rezultati pomažu i u postizanju boljih obrazovnih rezultata.
Nositelji odgojno – obrazovnog procesa su učitelji i nastavnici. Kako bi oni još bolje radili, potrebno im je osigurati bolje uvjete i motive. Trenutni sustav u kojem kvalitetni nastavnici, koji se trude i postižu dobre rezultate, imaju jednaka primanja kao i oni koji to ne čine, nije dobar. Stoga ćemo razraditi niz parametara vrednovanja rada nastavnika koji će utjecati na njihova primanja. Jedan od parametara bit će uspjesi učenika na nacionalnim godišnjim ispitima koje ćemo uvesti.
U sve te promjene krenut ćemo odmah, a što ćemo točno napraviti u prvoj godini mandata, ovisit će o pravnoj proceduri koju ćemo poštivati.

Most: Nakon niza različiti reformi obrazovanja koje su nastajale i nestajale sa svakom smjenom vlasti, smatramo da je za razvoj hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava nužna konstruktivnost, odnosno da je neophodan minimalni strukovni, a ne politički kontinuitet na mjestima gdje ga je moguće ostvariti. Stoga ćemo provesti detaljnu i nepristranu analizu reforme Škola za život te, nakon iscrpne evaluacije, donijeti odluku kojim smjerom u odgoju i obrazovanju ići dalje. Smatramo da je reforma uvedena u škole bez dijaloga i bez evaluacije te da se pod krinkom promjena provodi nasilna digitalizacija procesa poučavanja. Provjerit ćemo i legitimnost mnogih odluka donesenih u okviru te reforme, poput npr. uvođenja Informatike kao obveznog i izbornog predmeta bez prethodnog donošenja novog pedagoškog standarda za učenike. Redizajnirali bismo proces državne mature kako bi ona zaista postala osovina nekoruptivnog djelovanja u sektoru obrazovanja i omogućila jednake mogućnosti za sve učenike.

Vanjska politika

11. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za povezivanje Hrvatske sa zemljama Srednje Europe: Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i Češkom, tzv. Višegradskom skupinom? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Domovinski pokret će se zalagati za saveze s onim članicama s kojima imamo zajednički interes. U okviru EU, to su zasigurno zemlje Višegradske skupine. Hrvatska vanjska politika mora biti proaktivnija, kako bi se naš glas čuo u Bruxellesu. Uložili bismo napor da se približimo navedenim zemljama, ali i drugima. Jedna prilika je inicijativa Triju mora koja nije dovoljno iskorištena.

Most: Podržavamo. Radili bi na jačanju međusobnih diplomatskih odnosa u svrhu ostvarivanja ajedničkih ciljeva pri čemu će nam uvijek prioritet biti zaštita nacionalnih interesa Republike Hrvatske.

12. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati da Srbija plati Hrvatskoj ratnu odštetu, riješi pitanje nestalih i vrati sva od Hrvatske ukradena dobra prije nego uđe u Europsku uniju? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Domovinski pokret će, bez oklijevanja, tražiti da Srbija prizna odgovornost za agresiju protiv Hrvatske i sve posljedice koje proizlaze iz toga. Primjer treba biti pomirenje između Francuske i Njemačke nakon 2. Svjetskog rata. Želimo dobrosusjedske odnose na temelju istine, tako da nije prihvatljivo da Srbija i Vučić glume da su žrtve. Ovo je prioritetno pitanje i inzistirat ćemo da Srbija prihvati odgovornost. Do sada je, smatramo, nedostajalo odlučnosti s hrvatske strane da se stvari postave na pravi način.

Most: Da, na način da postoji povjerenstvo za praćenje provedbe mjerila iz poglavlja 23. i 24. koje se ne sastaje od Mostova izlaska iz Vlade, a prema važećoj odluci Vlade treba se sastajati barem četiri puta godišnje. U odnosima s Republikom Srbijom, rješavanje otvorenih pitanja poput položaja pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, rješavanja ratnih zločina i nestalih, rješavanje pitanja odštete za hrvatske logoraše koji su tijekom Domovinskog rata bili utamničeni u logorima na teritoriju Republike Srbije te povrat ukradenih dobara će biti jedan od glavnih uvjeta koje će Republika Srbija trebati ispuniti za ulazak u EU.

13. UiO: Kako će vaša stranka/koalicija osigurati da Republiku Hrvatsku u drugim državama kao veleposlanici zastupaju osobe koje su kvalificirane za diplomaciju i koje štite hrvatske interese?

Domovinski pokret: Hrvatska diplomatska mreža ne smije biti deponij za stranačke činovnike. Nažalost, kadrovska politika nije bila dobra, tako da mnogi veleposlanici ne ostavljaju nikakav trag iza svoga rada. DP će to stanje promijeniti, s naglaskom na gospodarsku diplomaciju o kojoj se puno govori, ali učinci su vrlo skromni.

Most: Trenutno se političkom odlukom imenuju veleposlanici, a Most se zalaže da presudnu ulogu ima stručnost i integritet osoba na tim pozicijama, kojima je zastupanje svoje države i njezinih nacionalnih prioriteta.

Demokracija

14. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati da Sabor raspiše referendum GI Narod odlučuje za promjenu izbornog sustava, koji je zatražilo više od 405.000 birača, a kojim se traži dopisno i elektroničko glasovanje, tri preferencijska glasa bez cenzusa, nemogućnost da izborne jedinice dijele granice županija i nemogućnost zastupnicima manjina da glasaju o Vladi/proračunu? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Raspisivanje referenduma, kako onoga o izbornom zakonu, tako i onoga o deratifikaciji Istanbulske konvencije, mora biti učinjeno na temelju potrebnog broja skupljenih potpisa. Ako su potpisi za te inicijative uništeni, nećemo moći raspisati referendum. No, svakako ćemo mijenjati izborni zakon s ciljem da glas svakog hrvatskog državljanina, bilo u Hrvatskoj ili izvan nje, vrijedi jednako. To se odnosi i na pripadnike etničkih manjina, čiji glas ne smije vrijediti ni manje niti više od glasa pripadnika većinskog hrvatskog naroda. Svakako ćemo ukinuti trenutnu nelogičnu i špekulativnu podjelu na izborne jedinice. Donijet ćemo novi izborni zakon u prvoj godini mandata.

Most: Da. Koraci koje bi poduzeli bila bi promjena zakona o referendumu, kojom bi se broj skupljenih potpisa smanjio na razumnu mjeru europskog prosjeka broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, a povećalo vrijeme za njihovo prikupljanje, a nakon toga predložili Hrvatskom saboru održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava. Također, ističemo kako bi uz navedeno se zalagali za elektroničko i dopisno glasovanje.

15. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati da se političke stranke postupno prestanu financirati iz javnih izvora (državnog i lokalnog proračuna), već da se financiraju donacijama, kao što je slučaj u Italiji, SAD-u i Švicarskoj? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Za financiranje stranaka isključivo donacijama, potrebna je dobra slika politike, političara i političkih stranaka, što u Hrvatskoj nije slučaj, pa je i iznos donacija izrazito malen. Izostanak državnog financiranja stranaka u situaciji u kakvoj je Hrvatska, mogao bi značiti i opasnost od povećanja političke korupcije jer bi političke stranke bile puno ovisnije o svojim donatorima. Stoga ćemo prvo raditi na popravljanju slike politike u hrvatskoj javnosti.

Most: Ovo pitanje zahtjeva obuhvatan pristup, jer financiranje isključivo kroz donacije da se političke stranke financiraju razni interesni lobiji, posebice inozemni, te time kreiraju politike u Republici Hrvatskoj. Stoga, smanjenje sasvim sigurno, no o isključivom financiranju kroz donacije treba provesti detaljnu analizu i raspravu kako bi se utvrdilo što osigurava zaštitu nacionalnih interesa i hrvatskih građana.

16. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija zalagati za donošenje novog Zakona o referendumu prema kojem bi se potpisi mogli prikupljati na svim mjestima, kojim bi se smanjio broj potrebnih potpisa, produljio rok za prikupljanje te omogućilo neovisno prebrojavanje i promatranje brojanja potpisa? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Da, sve od navedenog. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. U situaciji u kojoj su se političke elite u dobroj mjeri „odnarodile“, narod mora imati lakši pristup referendumu. U prvoj godini mandata donijet ćemo novi zakon o referendumu.

Most: Da, jer Most se snažno zalaže da demokratski deficit nestane iz hrvatskog društva, o detaljnije je odgovoreno pod pitanjem br. 14.

Društvena pravednost

17. UiO: Na koji način će vaša stranka/koalicija osigurati da se u tretiranju i osudi oba totalitarna režima u pravnom i u javnom životu RH primjenjuju isti kriteriji?

Domovinski pokret: Domovinski pokret i koalicijski partneri pokrenut će saborsku raspravu o dosadašnjoj primjeni „Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine“ koju je Hrvatski sabor usvojio 30. lipnja 2006.
Sabor ne treba usvajati nove deklaracije i rezolucije, već treba sam poštovati i provoditi odredbe spomenute Deklaracije. Posebnu važnost imaju točke 7 i 9 koje glase:
Točka 7.: „Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.“
Točka 9.: „Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnoj razini nekih država članica Vijeća Europe, kao i osude zločina totalitarnog komunizma koje sadrži Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima), obvezuje i Hrvatski sabor na osudu svakog i svih zločina koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni nad građanima Hrvatske i Hrvatima u zemlji i svijetu.“
Kako je tadašnja saborska većina, na čelu koje je bio HDZ, iz izvornog teksta (https://www.google.hr/search… ) zastupnika dr. Slavena Letice, uklonila LUSTRACIJSKU odredbu, predložit ćemo da se ona izglasa kao dopuna Deklaracije.
Predložena točka 14. koja nije usvojena, glasila je: „Konačno, Hrvatski sabor drži da svi oni koji su osobno počinili ili sudjelovali u počinjenju zločina totalitarnog komunizma u Hrvatskoj ili nad Hrvatima u svijetu trebaju biti sudski gonjeni i da nikako ne bi smjeli raditi na poslovima javne uprave, javnih službi, odgoja i obrazovanja, javnog informiranja, pravosuđa i na svim drugim poslovima koji su povezani ili mogu biti povezani sa zaštitom i promicanjem ljudskih prava i djelovanjem pravne države.“

Most: Most se zalaže za osudu svih totalitarnih režima, a nužno je to ostvariti kroz prikladan zakonodavni okvir.

18. UiO: Hoće li se vaša stranka/koalicija založiti za promjene zakona kojim bi se objedinile sve pravobraniteljske institucije u jednu instituciju i mandat im se smanjio na 4 godine? Ako da, navedite koji bi bili vaši koraci u prvih godinu dana sudjelovanja u vlasti.

Domovinski pokret: Ekonomska logika i logika racionalne državne uprave opravdavaju zahtjev objedinjavanja pravobranitelja u jednu instituciju, što je slučaj s Europskim ombudsmanom (ali i s ombudsmanima u skandinavskim zemljama) koji Europski parlament bira na 5 godina.
Jedinstveni Ured pravobranitelja smanjio bi administrativne troškove i brojnost administrativnog i pomoćnog osoblja. Uz to, mogao bi imati zajedničku knjižnicu i jedinstveni informacijski sustav. Konačno, građanima koji smatraju da su im uskraćena, ili sasvim zanijekana prava, omogućio bi da pomoć potraže na istoj adresi. Domovinski pokret smatra da je mandat od pet godina, uz mogućnost jednokratnog produženja mandata na još 5 godina, najbolje rješenje.

Most: Založili bi se za objedinjenje pravobraniteljskih institucija, međutim ne bi podržali smanjenje vremenskog trajanja mandata izabranog pravobranitelja/ica. Tijekom prvih godinu dana bi sa stručnjacima proveli dubinsko istraživanje svih institucija te sukladno dobivenim rezultatima radili na izradi prijedloga zakona koji bi uredio područje pravnobraniteljskih institucija.

19. UiO: Hoće li vaša stranka/koalicija podržati zakon koji u potpunosti štiti svaki ljudski život od začeća do prirodne smrti? 

Domovinski pokret: Smatramo da ljudski život počinje u trenutku začeća i da ga od tog trenutka, brojnim mjerama, treba štititi.

Most: Da.

20. UiO: Je li vaša stranka/koalicija za ili protiv toga da država omogući udomljavanje i posvajanje djece istospolnim parovima?

Domovinski pokret: Protiv smo udomljavanja i posvajanje djece od istospolnih parova. Dijete treba biti u što sličnijem okružju kao da živi s biološkim roditeljima, s ocem i majkom. Osim toga, u Hrvatskoj ima jako puno heteroseksualnih parova koji žele posvojiti dijete, a kad bi se poboljšali uvjeti za udomitelje, bilo bi i dovoljno heteroseksualnih parova koji su spremni udomiti dijete.

Most: Most drži da svako dijete ima pravo na oca i majku, a djeca u pravilu nastaju, odgajaju se i odrastaju u fizičkoj i emotivnoj zajednici žene i muškarca.

21. UiO: Hoće li za vašu stranku/koaliciju otkazivanje Istanbulske konvencije biti jedan od uvjeta da date povjerenje Vladi novog mandatara?

Domovinski pokret: Da, apsolutno. Istanbulska konvencija ni u jednoj zemlji nije smanjila nasilje nad ženama, a donosi sadržaj koji je suprotan vrijednostima koje stoljećima temeljno određuju hrvatski narod.

Most: Obzirom da su u nešto više od dvije godine u Republici Hrvatskoj ukradena dva referenduma, uvjet za davanje povjerenja Vladi novog mandatara će biti raspisivanje referenduma o Istanbulskoj konvenciji i promjeni izbornog sustava.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr