Dr. Željka Markić: Potrebno je zakonom regulirati rad nedjeljom, ali nedostaje političke volje

Foto: snimka zaslona

Po pitanju (ne)radne nedjelje i blagdana angažirali su se sindikati i udruge poput U ime obitelji. Upravo rad nedjeljom i blagdanima bila je predblagdanska tema emisije “Dobar dan Hrvatska” na HRT-u o čemu je govorila i predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oko 80 posto trgovačkih centara svoja vrata će zatvoriti za vrijeme predstojećih blagdana.

U trgovinama se računa da radi oko 180 000 radnika, od toga je 110 000 žena. Za ove blagdane je jedan veliki dio trgovačkih centra odlučio da neće raditi, iako ima mnogo trgovačkih lanaca koji će na blagdan sv. Stjepana i dalje raditi, kako kažu, kao nedjeljom. U Hrvatskoj to znači da mogu raditi od 0 do 24 sata. Nama je jako drago da vidimo da samoinicijativno neki poslodavci pod pritiskom javnosti mijenjaju odnos prema radnicima, međutim isto tako smatramo da je loše da je to proizvoljno. Mi očekujemo da kroz Zakon o radu država zaštiti radnike na način da se regulira vrijeme koliko radnik u tjednu u trgovini može raditi, a danas je to neograničeno za razliku od drugih zemalja u EU. Ako radnik radi nedjeljom, za to mora biti posebno bolje plaćen.”

“Te dvije ključne stvari nisu riješene u Hrvatskoj”, kaže dr. Markić ističući kako Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona u EU kojime omogućuje eksploataciju radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podatak da će 80% trgovina svoja vrata zatvoriti u vrijeme božićnih blagdana komentirala je i predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić:

„Mi smo provjerili te podatke, veliki dio trgovačkih centara doista neće raditi 25. i 26. 12. Međutim, nisu samo trgovački centri ti koji rade. Radi velik broj trgovina, tako da ne znam baš da je taj podatak točan. Činjenica je da ove godine doista pratimo jedan pomak da veći dio trgovina zatvara svoje prostore i za drugi dan Božića što je nama izuzetno drago jer smatramo da je dobro da radnici budu sa svojim obiteljima i da Božić proslave u skladu s tradicijom, a temeljem Zakona o blagdanima i neradnim danima.”

Nedostatak političke volje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Mi smo predali konkretan prijedlog zakona. Taj prijedlog izradio je odvjetnik Planinić pro bono sa svojim uredom. Saboru smo predali to i oni su bili dužni u tri mjeseca ili odbaciti naš prijedlog ili ga dati u proceduru. To se nije dogodilo. Zanimljivo je da je na čelu tog saborskog odbora SDP, gospodin Maras. On ga nije predao u Sabor u proceduru niti ga je odbacio, a većinu u Saboru ima HDZ. Stoga ja zaključujem da niti jedna od te dvije najveće političke stranke nema političke volje riješiti ovo pitanje oko kojeg, ja bih rekla, postoji gotovo konsenzus u hrvatskom društvu. Vi kada razgovarate sa sindikatima, udrugama civilnog društva kao što je UiO i kada pitate građane – većina ljudi želi pravedno rješenje za to pitanje”, istaknula je Željka Markić.

Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?

U raspravama o neradnoj nedjelji često se spominje povećanje plaća, ali i izbor radnika hoće li raditi nedjeljom, u svrhu ostvarivanja što boljih primanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O plaćanju rada nedjeljom danas u Hrvatskoj, dr. Željka Markić kaže:

Kada se radnica zapošljava i kad joj daju ugovor o radu kažu da su slobodni dani u skladu sa Zakonom o radu. Plaćeni vikendi, nedjelje ili blagdani u skladu sa Zakonom o radu, to znači – ništa. Dobit će nekakav zamjenski dan, mora raditi nedjelju ili joj mogu platiti jednu kunu više. Mi ćemo nastaviti zajedno sa svim ovim drugim udrugama i sindikatima vršiti pritisak i očekujemo da se saborski odbor postavi prema tom zakonskom prijedlogu.”

Odluku o neradnoj nedjelji Ustavni sud je srušio tvrdeći da su tom odlukom male trgovine stavljene u povlašteni položaj. Za tu odluku dr. Željka Markić kaže kako je politička igra koja je onemogućila zaštitu radnika.

„Mi smo dali prijedlog koji je izvediv. Da postoji politička volja, oni su mogli to staviti u Sabor i zakonom zaštititi u roku od mjesec dana ljude koji danas nisu plaćeni i moraju raditi dvije ili tri nedjelje u mjesecu. Naš se prijedlog nešto razlikuje od drugih prijedloga, ali smatramo da je on prvi korak u smjeru da dođe konačno do promjene o kojoj se raspravlja već gotovo desetljeće.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sever: Ne postoji nijedan razlog da trgovine rade nedjeljom, a radnici će radije izabrati slobodan dan nego bolje plaćenu radnu nedjelju

Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine obrtničke komore kaže kako svi prijedlozi i inicijative o pitanju neradne nedjelje koji dolaze od različitih udruga i institucija nisu kvalitetno raspravljeni. Traži da se u raspravu uvedu i oni o kojima se radi: “Inicijative u kojima se zaobilazi struka neće donijeti dobar rezultat. Treba razgovarati, konzultirati se…” te dodaje kako je potrebno pojačano nadzirati provođenje Zakona o radu i sankcionirati one koji ga se ne pridržavaju.

Kako platiti rad nedjeljom?

„Sindikat trgovine Hrvatske se zalaže za neradnu nedjelju”, kaže Zlatica Štulić i dodaje: “U ovome trenutku smatramo da je to jedino pravedno rješenje i to očekuju naši članovi zaposleni u trgovini. Što se tiče plaćanja rada nedjeljom, moram reći da radnik koji sada radi nedjeljom, ako radi i dobije nekih 3600 kn u brutu, on za taj rad nedjeljom dobije otprilike 5 kn po satu više. S obzirom da je rad u trgovini malo plaćen, nema tih novaca, kako kažu naši članovi, koji mogu zamijeniti taj rad nedjeljom.“

Zlatica Štulić: Država treba riješiti rad nedjeljom, a ne prepustiti poslodavcima da utvrđuju radno vrijeme kako god žele

„Mi danas imamo situaciju da imamo najliberalnije uređeno radno vrijeme u trgovini, dakle uopće nije uređeno. Poslodavac može raditi 0-24 sata, svih 365 dana u godini Recimo, u Austriji, trgovine mogu tjedno raditi samo 72 sata, a u Hrvatskoj 168“, istaknula je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

Znate li kako rad nedjeljom reguliraju druge zemlje Europske unije, a kako Hrvatska?

U raspravama se često govori o velikoj zaradi nedjeljom, a na tu temu predsjednica udruge U ime obitelji kaže:

„Prema podacima koji su nama dostupni, poslodavcima, velikim lancima se isplati da radnici nedjeljom rade upravo zato što ih gotovo uopće za to ne plaćaju. Ako tebe radnik ne košta u Hrvatskoj onoliko koliko te košta u Austriji, Francuskoj ili nekoj drugoj državi EU, onda ti otvoriš taj dućan nedjeljom i što god zaradiš ti je plus. Kad bi ih platili, njima se ne bi isplatilo raditi.“

Dr. Željka Markić ističe kako ni zarada u turističkim mjestima nije razlog za rad trgovina nedjeljom. Mnogi gradovi su turističke destinacije pa ipak njihovi radnici ne rade nedjeljom, kaže dr. Markić.

„Što smo mi pokazali? Mi smo pokazali da čak i prijedlog zakona koji je kompromisan, koji nudi poslodavcu i državi da se regulira prema htijenju, nije dan u raspravu. Nema političke volje nikakve iako ja očekujem da će se to sada početi mijenjati jer postoji jak konsenzus među svima nama da je neprihvatljivo da radnica koja ima plaću 2500 kn radi i u nedjelju.“

Dr. Željka Markić zaključuje kako je potrebno mijenjati Zakon o radu i Zakon o neradnim danima i blagdanima. Ukoliko netko radi nedjeljom, za taj rad treba biti adekvatno plaćen. Ipak, sva istraživanja pokazuju da velika većina radnika radije bira jedan slobodan dan u tjednu koji će provesti s obitelji i prijateljima, zaključila je predsjednica udruge UiO.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.