Hrvatska će prvi put dobiti zakonsko rješenje koje regulira govor mržnje, poticanje na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu, doznaje Jutarnji list. Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, odlučila obračunati s “digitalnim Divljim zapadom” u Hrvatskoj.
> Telegram i Index opet lažima huškaju svoje čitatelje na dr. Markić
Na zakonskom rješenju intenzivno će idućih mjeseci raditi inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u kojoj su, uz državnog tajnika Bernarda Gršića, i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, CARNeta, Pučke pravobraniteljice te HAKOM-a. U radu će sudjelovati i profesori s Pravnog fakulteta te predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača.
Ono što se zasad može neslužbeno doznati jest da će zakonsko rješenje koje se priprema, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u rujnu prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput Facebooka, Googlea i Twittera.
> Govor mržnje pod izgovorom ljubavi prema životinjama
U Zagrebu je u ponedjeljak, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, održan drugi sastanak inicijalne radne skupine na kojemu je, na temelju smjernica koje je predstavila EK te prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti), doneseno nekoliko zaključaka.
> Istraživanje potvrdilo: najviše nasilja na internetu zbog fizičkog izgleda i katoličke vjere
Prvo, radna skupina zaključila je da je potreban zakonski okvir koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi je zaključak da treba sustavno osvješćivati i educirati sve građane korisnike društvenih mreža i interneta, posebice one izvan obrazovnog sustava.
> Ljevičarski govor netolerancije i mržnje širi se Hrvatskom – zašto je to tako?
Na sastanku su i analizirane aktivnosti te se iz prikupljenih materijala pokazalo kako se samo jedna trećina dosadašnjih aktivnosti odnosi na građane izvan obrazovnog sustava te kako se većinom radi o lokaliziranim kampanjama i aktivnostima. Također su analizirani i statistički podaci kaznenih djela vezanih za računalne sustave za 2015. i 2016. godinu. Analiziralo se i raspravljalo o aktivnostima koje se provode na razini Europske unije te o smjernicama koje je EK donijela za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu u rujnu 2017. godine.
> Pater Ike Mandurić: Kome smeta vjera katolika?
Kada će se točno zakon donijeti i kako će on u konačnici izgledati, bit će poznato kada radna skupina donese prva rješenja za nekoliko mjeseci, a u EK su, nakon objave smjernica, rekli da će pratiti kako se one provode i ne budu li učinkovite, najkasnije do svibnja će donijeti i zakonska rješenja na razini cijele EU. Intencija je Hrvatske da SDURDD bude kontaktna točka prema internetskim platformama kako bi se ilegalni sadržaj što prije uklonio, navodi Jutarnji list.
U SDURDD-u su još u rujnu prošle godine, nakon objava smjernica EK, počeli s pripremama analize pojava na internetu i društvenim mrežama, a EK je još 2016. ušla u pregovore s Facebookom, Twitterom, YouTubeom i Microsoftom, navevši ih da potpišu kodeks ponašanja kojim su se obvezali da će se boriti protiv govora mržnje na internetu, da bi onda prošle godine donijela i smjernice kojima želi ohrabriti te tvrtke i sve aktere na internetu da ubrzano usvoje djelotvornije alate za borbu protiv ilegalnih sadržaja. Taj se izraz odnosi na više vrsta sadržaja, poput terorističke propagande ili ksenofobnog i rasističkog diskursa koji poziva na mržnju i nasilje.
> Bujanec u poručio Stankoviću: Stop mrziteljima Hrvatske u medijima
Komisija mjerama predlaže uvođenje kontaktnih točaka koje omogućuju brzu komunikaciju s pružateljima internetskih usluga kako bi oni uklonili ilegalne sadržaje. Komisija poziva internetske tvrtke da ulože sredstva i u automatsko otkrivanje takvih sadržaja te da objavljuje izvještaje o transparentnosti u kojima se precizira broj i vrsta zaprimljenih izvješća.
> Sveučilišni profesor Stubbs ispričao se za govor mržnje upućen kardinalu Bozaniću
Njemačka je, pak, od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 milijuna eura. Zakon se, ipak, odnosi samo na društvene mreže koje imaju više od dva milijuna korisnika. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija nastradalo je zbog novog zakona.
> Njemačka političarka nakon cenzure na Twitteru: Dobrodošli u DDR 2.0
Ključne preporuke Europske komisije
1. Otkrivanje i prijavljivanje nezakonitog sadržaja
Traži se reguliranje mogućih kanala prijavljivanja koji uključuju:
a) sudske naloge i upravne odluke,
b) prijave nadležnih tijela, nositelja prava intelektualnog vlasništva, običnih korisnika te
c) vlastite istrage i provjere internetskih platformi na kojima se sadržaj pojavljuje
> Kako je dr. Mate Kapović s Filozofskog fakulteta sablaznio izjavama o Bleiburgu
2. Uklanjanje nezakonitog sadržaja
Ključno u ovoj kategoriji je pravovremenost, a od platformi se očekuje da same transparentno navedu rok u kojem će nezakonit sadržaj biti otklonjen. Od njih se očekuje i transparentnost odlučivanja, kako se ne bi dogodilo da se ukloni zakonit sadržaj
> Radnička Fronta: U Hudoj jami nema nikakvih žrtava – samo ubijenih fašista
3. Sprječavanje ponovne pojave nezakonitog sadržaja
Na ovom se području očekuje skup pravila i procedura koje bi učinkovito sprečavale i obeshrabrivale višestruke objavljivače nezakonitog sadržaja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
