Udruga Pravnik organizirala je tribinu “Pravo na priziv savjesti” koja se je održala u petak, 17. svibnja na Pravnom fakultetu u Zagrebu u 18 sati.
Panelistice na tribini bile su doc. dr. Antonija Petričušić, doc. dr. Sunčana Roksandić Vidlička i Natalija Kanački, dr. med. Zanimljivo je da se radi kompleksnosti i težine teme mnogi pozvani gosti nisu odazvali uključujući i lijevo-liberalne nevladine udruge. Stoga ova tribina predstavlja veliki iskorak u dijalogu i otvaranju ove važne teme. Koliko je tema bila zanimljiva govori i podatak da je publika (studenti prava) i nakon dva sata bila zainteresirana za nastavak diskusije.
U uvodnom izlaganju dr. Kanački govorila je o savjesti te razvoju savjesti kao integralnom dijelu ljudskog bića. Vodilja je bila definicija Svjetske zdravstvene organizacije koja govori o zdravlju kao sveukupnosti fizičke, psihičke, socijalne i duhovne dimenzije. Kategorija savjesti pripada duhovnom zdravlju koje je u interakciji s ostalim dimenzijama, a posebno sa psihičkom te nije vezana isključivo za vjeru i religioznost, već pripada pojedincu.
Sve su se panelistice složile da je pravo na priziv savjesti neotuđivo i da je uključeno u Ustav RH te brojne druge zakone i kodekse, posebno Zakon o liječništvu te Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Iako priziv savjesti pripada mnogim strukama najviše se govorilo o prizivu savjesti vezano uz prekid trudnoće. Studenti su pokazali velik interes za multidisciplinarni pristup jer im je poznata pravna strana, dok im priziv savjesti iz pozicije liječnika nije bio toliko poznat. Zanimali su ih primjeri i praktična pitanja kao npr. može li se liječnike ipak prisiliti da rade abortuse, posebno u uvjetima gdje svi ginekolozi u bolnici koriste pravo priziva savjesti; bi li zdravstveni radnici prilikom zasnivanja radnog odnosa trebali jasno ukazati na korištenje tog prava i za koje usluge; je li je moguće tražiti otkaz za liječnike koji se pozivaju na priziv savjesti; može li postojati institucionalni priziv savjesti i sl.
Studentima prava bilo je zanimljivo čuti kako liječnik s prizivom savjesti vidi abortus. Dr. Kanački naglasila je da liječnici i dr. zdravstveni radnici izuzetno rijetko koriste to pravo – najčešće u slučajevima gdje se radi o životu i smrti čovjeka – i to u onim dijelovima gdje imaju sukob između vlastite savjesti i nemoralnosti zakona. Liječnik vidi u tom slučaju dva pacijenta tj. dvije osobe. Jedan od problema je što se ljudsko biće računa kao pravni subjekt tek rođenjem, ostaje otvoreno pitanje – a zašto ne i ranije? Također, ukazala je na činjenicu da život počinje začećem i da je temeljno ljudsko pravo – pravo na život, dok je prekid trudnoće samo zakonski dana mogućnost koja može biti podložna promjenama te da je posljednji zakon donesen 1978.g. kada nije bilo niti ultrazvuka! Bilo je riječi i o razvoju fetalne neurologije i medicinske dijagnostike te je naglašeno da priziv savjesti evoluira kao grana prava kao i sva druga područja prava.
> (FOTO) Dr. sc. Mato Palić: ‘Priziv savjesti se ne može ograničiti ni u ratnom stanju’
U RH čak 60 posto liječnika ulaže pravo na priziv savjesti kod prekida trudnoće. Dok doc. dr. Petričušić smatra da većina liječnika ima iskreni priziv savjesti što je u redu, no da u manjim sredinama sigurno postoji pritisak okoline. Dr. Kanački dodaje da tako velik broj govori i o razvoju demokracije, jer nakon ukidanja komunističkog režima liječnici napokon imaju pravo na priziv. Doc. dr. Roksandić Vidlička smatra da liječnici imaju pravo na priziv savjesti kod prekida trudnoće, no da je pravni problem ako registrirana institucija ne pruža uslugu pacijenticama te da je nadležno ministarstvo dužno to pravno uskladiti ili ukidanjem registracije usluge prekida trudnoće kako bi pacijentice bile informirane ili osiguravanjem liječnika. Govorilo se i o spoznajama da neki ginekolozi ulažu pravo na priziv savjesti u bolnicama, a da u sjeni privatnih ordinacija obavljaju abortuse u slobodno vrijeme. Panelistice su se složile da je nadležno ministarstvo dužno pratiti i te prakse te da ih treba kažnjavati jer nanose štetu instituciji priziva savjesti i razini zdravstvene skrbi.
Dr. Kanački se posebno osvrnula na ideju da su liječnici pružatelji usluga na zahtjev pacijenta te da bi trebali pružiti sve usluge koje pacijenti traže. Objasnila je da liječnici mogu dati pravo na priziv savjesti i u drugim situacijama npr. kod medicinski potpomognute oplodnje, zahtjeva za carskim rezom bez medicinske indikacije, zahtjeva za plastičnim operacijama koje mogu predstavljati rizik za pacijenta ili koje mogu biti rezultati psihičkih bolesti. Velika Britanija prije nekoliko tjedana uvela je obvezno psihološko testiranje za sve tražitelje botoksa (i dr. procedure) kako bi se otklonila mogućnost da pacijenti u podlozi imaju mentalnu bolest.
Postoje i primjeri pozitivnog priziva savjesti npr. slučaj splitskih ortopeda koji su se pozvali na priziv savjesti i odbili ugraditi nekvalitetne proteze.
> Zastrašujući podaci: Island ‘iskorjenjuje’ djecu s Downovim sindromom pomoću pobačaja
Bila je zanimljiva i tema prekida trudnoće kod trudnice koja nosi bolesno dijete. Dr. Kanački se u ovom dijelu osvrnula na činjenicu da neke visoko razvijene zemlje kao npr. Island imaju u praksi čistu eugeniku, jer se trudnice gotovo 100 posto odlučuju na prekid trudnoće ako dijete ima Downov sindrom. Svako, pa i teško bolesno dijete zaslužuje doći na svijet te iskusiti ljubav roditelja i najbolju zdravstvenu skrb.
Na kraju, u dobrom duhu u kojem je protekla cijela tribina zaključeno je da iako je novi zakon o pobačaju u izradi i da možda zbog osjetljivosti teme neće biti brzo usvojen, u trenutnoj situaciji treba raditi na ciljanoj edukaciji mladih kroz sustav obrazovanja te da država može socijalnim mjerama i poticanjem planiranja obitelji uvelike smanjiti broj zahtjeva za prekidom trudnoće u RH.
Zahvaljujemo ovim putem studentima udruge ‘Pravnik’ koji su otvorili ovu tešku temu s panelistima s različitim pogledom te odličnim moderiranjem pridonijeli interesantnoj i civiliziranoj diskusiji.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
