Pravo na priziv savjesti liječnika, na koje se u Hrvatskoj najčešće pozivaju ginekolozi kod prekida trudnoće, prema ustavnim odredbama ima prednost u odnosu na mogućnosti biološke majke da prekine trudnoću u određenom trenutku, istaknuo je profesor Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta u srijedu na tribini “Priziv savjesti kao civilizacijska stečevina” u Hrvatskom liječničkom zboru (HLZ).
> Što struka kaže o pobačaju na zahtjev u Hrvatskoj?
Skup su u povodu Svjetskog dana priziva savjesti organizirali akademije medicinskih i pravnih znanosti te Hrvatska liječnička komora, sa ciljem da se to pitanje osvijetli s pravne i zdravstvene strane, a kao odgovor na zahtjeve da se priziv savjesti u zdravstvu ukine.
Palić: Priziv savjesti se ne može ograničiti ni u ratnom stanju
“Priziv savjesti je vrsta temeljnog prava koje se ne može ograničiti u sadašnjim okolnostima, pa čak niti u ratnom stanju. U slučaju kolizije između prava na priziv savjesti, koje proizlazi iz ustavne odredbe o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti, te mogućnosti biološke majke da prekine trudnoću u određenom trenutku, prednost ima priziv savjesti“, naglasio je Palić.
Istaknuo je pritom kako je u takvim slučajevima zdravstvena ustanova dužna osigurani ženi alternativu, odnosno da može obaviti pobačaj na zahtjev u skladu sa zakonom.
“To se pravo mora moći ostvariti u okviru zdravstvenog sustava, a kako će on biti organiziran da bi se to moglo provesti to je stvar onih koji njime upravljaju”, rekao je Palić.
Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ-a Morana Brkljačić rekla je kako se sve više liječnika, medicinskih sestara i primalja u Hrvatskoj poziva na priziv savjesti.
“U svijetu se na to pravo liječnici najviše pozivaju u slučajevima legalizirane eutanazije, kod medicinski potpomognute oplodnje (MPO), ali i kod nekih kliničkih istraživanja na ljudskim embrijima, dok je priziv savjesti u Hrvatskoj najčešći kod prekida trudnoće, MPO-a i u nekim situacijama koje graniče s eutanazijom”, kazala je.
“Svjedoci smo da u hrvatskom zdravstvu vrlo često imamo problema s prizivom savjesti jer se neki kolege prozivaju zbog toga što su se pozvali na njega. Priziv savjesti je osnovno ljudsko pravo i svi se zdravstveni djelatnici imaju pravo pozvati na njega, no pritom ne smiju zaboraviti na autonomiju pacijenta i pravo pacijenta na zdravstvenu skrb, koja je primarna”, kazala je Brkljačić.
U takvim slučajevima, kaže, kad zdravstveni djelatnik ne želi učiniti nešto što je protivno njegovim etičkim načelima, ima pravo pozvati nekog drugog liječnika ili pacijenta poslati drugom kolegi da obavi određenu zdravstvenu uslugu.
Tribini je prisustvovao i ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je podržao pravo liječnika na priziv savjesti, ali i osudio postupke onih koji su se na njega pozvali u bolnicama, no ne i kada rade u privatnim ordinacijama.
Kujundžić protiv podijeljenog priziva savjesti
“To je za osudu, neprimjereno je da netko ima podijeljeni priziv savjesti – dopodne i poslijepodne”, kazao je Kujundžić ustvrdivši kako se ženama u bolnicama mora osigurati dostupnost pobačaja.
Američko ministarstvo priznalo pravo na priziv savjesti u slučaju pobačaja
“Rješenje postoji, i mi u Hrvatskoj nemamo ozbiljnijih problema. U onim bolnicama gdje se liječnici pozivaju na priziv savjesti, zdravstvene ustanove su obvezne osigurati da dođu liječnici iz druge bolnice ili im osigurati pobačaj u drugoj ustanovi”, poručio je.
Aleksandra Korać Graovac iz Akademije pravnih znanosti istaknula je neka otvorena pitanja koja se javljaju jer, u skladu sa Zakonom o pobačaju, pravo na priziv savjesti ne smije onemogućiti ženi prekid trudnoće na zahtjev.
“Kad pučka pravobraniteljica priznaje pravo na priziv savjesti samo dok to pravo ne ugrožava drugu osobu, znači li takvo tumačenje ukidanje priziva savjesti, odnosno možemo li okrenuti pilu naopako i reći da netko ima pravo na pobačaj samo dok ne ugrožava tuđe pravo”, upitala je Korać Graovac.
Također je pitala može li zahtjev da se kandidat za mjesto liječnika pri zapošljavanju izjasni o eventualnom prizivu savjesti dovesti do diskriminacije tog liječnika jer će poslodavac moći birati onoga s kojim neće imati taj problem.
Osim toga, ima li liječnik pravo izjasniti se o prizivu savjesti naknadno te što je sa sankcioniranjem onih koji se pozivaju na priziv savjesti samo da ne bi radili neke poslove, a kasnije to isto rade u privatnoj klinici za dobru financijski naknadu, kaže Korać Graovac.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa