Dominantan stav Srba je da, iako je situacija u Hrvatskoj loša jer postoji problem asimilacije, nepovoljnih demografskih trendova, ekonomske nerazvijenosti i problema vezanih uz pitanja identiteta i percepcije u javnosti, ne znači da se to ne može popraviti širim djelovanjem u cjelini hrvatskog društva i specifičnim aktivnostima koje bi trebalo provesti u okviru srpske zajednice u Hrvatskoj, istaknuto je u utorak na tribini “Budućnost Srba u Hrvatskoj – odjeci posjete predsjednika Srbije Hrvatskoj“.
> Karamarko: ‘Pupovac misli da su ugrožena prava Srba ako on ne sudjeluje u vlasti’
> Što je Erdutski sporazum, na kojega se poziva SNV u svojim zahtjevima?
O budućnosti Srba u Hrvatskoj su na tribini u Srpskome privrednom društvu “Privrednik” govorili Jelena Nestorović (SNV), Dejan Jović i Siniša Tatalović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti te zamjenik gradonačelnika Pakraca iz redova srpske nacionalne manjine Nikola Ivanović.
> Vlada odgovorila na želje SNV-a: ‘Nema promjena pravnog statusa srpskih/manjinskih zajednica’
Predstavljajući rezultate rada Političke akademije Srpskog narodnog vijeća (SNV) o budućnosti Srba u Hrvatskoj, u kojoj je sudjelovao 21 sudionik uglavnom mlađe dobi, Jović je rekao da oko 70 posto njih prilično optimistično gleda na to hoće li položaj Srba u Hrvatskoj za deset godina biti bolji nego sada. Smatraju, dodao je, da ne treba odustati i da će stvari biti bolje kada se vremenski što više odmakne od rata i nova generacija Hrvata i Srba preuzme upravljanje.
“Ljudi nisu potpuno digli ruke u zrak i još uvijek misle da je stvari moguće promjeniti u pozitivnom smjeru. Pri tome ne žele asimilaciju, getoizaciju niti konfrontiranje s većinskom zajednicom. Također, ne oslanjaju se na neku drugu državu tj. Srbiju”, kazao je.
> Dejan Jović: ‘Domovinski rat je mit, a samo je 11,5% građana željelo državu Hrvatsku!’
Jović je istaknuo i da su ispitanici najčešće isticali pet problema s kojima se suočava sadašnja generacija Srba u Hrvatskoj – ekonomska nerazvijenost posebice u ruralnim krajevima gdje su Srbi brojniji, problemi povezani s pitanjima identiteta i percepcije stvorene u javnosti koji su, kako je rekao, posljedica produživanja rata stalnim isticanjem njega kao temelja hrvatskog identiteta te kontinuiranog stvaranja kolektivne krivnje Srba u Hrvatskoj, neravnopravnost i nemogućnost ostvarivanja prava koja su garantirana Ustavom i zakonima, obrazovanje i osposobljavanje koje bi omogućilo aktivan društveni i privredni život te nepovoljni demografski trendovi (npr. snažni asimilacijski trendovi, iseljavanje Srba iz Hrvatske i sl.).
Nestorović je ustvrdila da se Srbima proteklih godina nametnula uloga krivaca i agresora te onih koji ne vole Hrvatsku ocijenivši kako nema naznaka da će u dogledno vrijeme prestati ta “dodijeljena uloga”. Smatra da se mladi Srbi u društvu osjećaju odbačenima jer slobodno ne mogu izraziti svoj identitet. Stoga, rekla je, u većim sredinama podliježu trendu asimilacije, a u manjim sredinama – getoizacije.
> Evo što kažu u Uredu predsjednice o Izjavi SNV-a o pravima Srba u Hrvatskoj!
Govoreći o životu Srba u Pakracu nakon Domovinskog rata, Ivanović je upozorio da postoji samogetoizacija srpske zajednice, velika depopulacija stanovništva te problemi zapošljavanja što je dovelo do kraha ekonomske politike na tom području. Navodeći da su se Srbi “okrenuli sami sebi” jer ih sada nema zaposlenih u Hrvatskim šumama, HEP-u ili Hrvatskim vodama, kazao je da stoga otvaraju vlastite obrte ili OPG-ove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
