(FOTO) Zašto je premještena spomen-ploča poginulim HOS-ovcima iz Jasenovca?

Foto: udhos-zg.hr, Fah; fotomontaža: Narod.hr

“U ovim okolnostima – s HDZ-ovim premijerom koji mjesecima na zahtjev istog Pupovca, Bernardića i ekipe traži “zakonit način” da makne ploču u Jasenovcu podignutu Slavku, Davoru, Miri, Miroslavu, Dini, Zlatku, Ivanu, Miroslavu i dvojici mojih imenjaka – koji su poginuli braneći Hrvatsku 1991. i oslobađajući je 1995. od četnika i Jugoslavenske armije – umjesto da traži zakonit način za smještanje svojih koalicijskih partnera iz HNS-a i SDSS-a u zatvor zbog gospodarskog kriminala – mogu samo zaključiti: Ne treba micati ploču u Jasenovcu podignutu hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata – treba promijeniti izborni zakon“, upozorila je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji krajem kolovoza 2017. kada je krenula intenzivna kampanja iz SDP-a i SDSS-a za uklanjanje spomen-ploče jedanaestorici poginulih HOS-ovaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. Željka Markić: Ne treba micati spomenik HOS-u u Jasenovcu – treba mijenjati izborni zakon

U samo tri mjeseca HDZ-ov premijer je – da bi ostao premijer – hrvatsko obrazovanje dao HNS-ovoj ministrici koja ga (loše) vodi sa SDP-ovim kadrovima i maknuo zakonitu spomen ploču HOS-ovim borcima ubijenim u Jasenovcu – na zahtjev Milorada Pupovca. Otkako premijeru saborska većina ovisi o HNS-u i SDSS-u, shvatio je da mu je HOS-ova ploča neprihvatljiva, a da HDZ-ovi birači u stvari žele da reformu obrazovanja vode HNS i SDP. Ako ovakve ustupke radi javno – koliko (našeg) novca, pozicija, zaposlenja – daje tajno?”, zapitala se dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, nakon što je početkom rujna 2017. spomen-ploča jedanaestorici poginulih HOS-ovaca skinuta sa zgrade dječjeg vrtića u središtu Jasenovca i prebačena desetak kilometara iznad Novske.

Ploča je zbog pritiska iz SDP-a, SDSS-a i HNS-a na Andreja Plenkovića, a zbog navodno spornog pozdrava u grbu postrojbe, iz Jasenovca premještena na lokaciju Trokut, u blizini ranije postavljenih devet monolita s imenima poginulih hrvatskih branitelja na novljanskoj bojišnici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili živote braneći Domovinu

Jesen i zima 1991. godine na bojišnici oko Novske i Jasenovca, za hrvatske branitelje bila je teška. Izloženi svakodnevnim napadima nisu posustajali u obrani od višestruko nadmoćnijeg neprijatelja, tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i pobunjenih Srba. Zajedno su se borili sinovi iz svih krajeva Hrvatske, iz postrojbi koje su došle sa svih strana. Među njima bili su i dragovoljci HOS-a.

Mnogi su poginuli i ranjeni, poslije oslobađanja okupiranih krajeva za stradale su podignuta spomen obilježja, kao trajno sjećanje na njihovu žrtvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za poginulih 11 pripadnika postrojbe HOS-a “1. satnija Ante Paradžik“, koji su presudne dane početka Domovinskog rata, od listopada do konca 1991., proveli na jasenovačkoj i novljanskoj bojišnici, tamo gdje je bilo najteže, bila je postavljena ploča u studenom 2016. u središtu Jasenovca.

Upravo je ova satnija ratovala isključivo na prvim linijama, svi ti mladići bili su dragovoljci, u Jasenovcu su bili do posljednjeg trenutka, sve do pada, a svi do jednog poginuli su u zadnjim mjesecima 1991. te su odlikovani najvišim državnim odličjima za junaštvo.

Uz imena poginulih HOS-ovaca na ploči piše kako ju podižu HOS Jasenovac i Udruga branitelja HOS-a grada Zagreba, a na grbu HOS-a uz ostalo stoji i natpis “Za dom spremni”, kojeg su pripadnici HOS-a rabili u Domovinskom ratu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uklesana imena na crnoj mramornoj ploči: Mario Huis, Dino Simić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svjedoci smo kako je postavljanje spomen-ploče u Jasenovcu izazvalo niz reakcija i dovelo do određenih podjela u hrvatskom društvu, čime je oskvrnuta izvorna i jedina svrha njenog postavljanja – pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili živote braneći svoju Domovinu”, obrazložila je Udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga Zagreb (UDHOS) oglasivši se priopćenjem zašto je pristala na premještanje spomen-ploče.

Milorad Pupovac nakon Plenkovićeva ustupka oko ploče poginulim HOS-ovcima i dalje nezadovoljan

“Dobro je da ploča više nije u Jasenovcu, ali nije dobro što je na mjestu na kojem je postavljena i nije dobro što je omogućena daljnja legalizacija postavljanja takve ploče. To su dvije stvari koje čine mene i moju stranku nezadovoljnima. Ploča je postavljena na lokalitet Trokut, 20-ak metara mjesta gdje je bila spomen-kosturnica pripadnika partizanskih jedinica koje su oslobađale Jasenovac i Novsku i koja je minirana ujesen 1992. i u kojoj je bilo oko 650 ljudskih ostataka. O stradanjima u ovom ratu neću govoriti, ali ću reći da je s tog područja iz kotara Novska Jasenovac prema logoru, prema popisu koji je do sada kompletiran, skončalo više od 3000 ljudi – Srba, Roma, Hrvata, Židova i o toj se stvari mora voditi računa, a produženje ili daljnja legalizacija kao uvjet za uklanjanje ove ploče iz Jasenovca je nešto što nas posebno smeta”, ustvrdio je SDSS-ov Milorad Pupovac u izjavi novinarima u Saboru početkom rujna 2017.

Upitan o daljnjim koracima, Pupovac je istaknuo da je izašao reći ovo što je imao i opetovao: “Za nas ovo nije prihvatljivo rješenje”.

> 18. kolovoza 1991. otet dr. Ivan Šreter – kako je Degoricija opisao sramnu ulogu Milorada Pupovca u slučaju Šreter?

> (VIDEO, FOTO) Plenkovićev ustupak Pupovcu: Skinuta HOS-ova ploča u Jasenovcu

Hoće li to imati posljedica i u vidu uskrate podrške HDZ-ovoj Vladi Andreja Plenkovića, zanimalo je novinare. No, Pupovac je kazao: “Od predsjedništva svoje stranke nakon konzultacija kad smo dobili sva saznanja o tome kako se misli ukloniti ploču, dobio sam ovlast reći ovo što sam rekao – da izrazim nezadovoljstvo zbog činjenice da se dalje legalizira ta vrsta pozdrava i da se ploča iz Jasenovce izmješta na mjesto drugog stratišta i stradanja koje je u ratu uništeno i zatrpano – to je za nas neprihvatljivo”.

“Naša stranka će sasvim sigurno raspravljati o okolnostima kako je uklonjena ploča u Jasenovcu i konferenciji na kojoj se javno slavi “za dom spremni”. Mi toj stvari dajemo rang prvog prioriteta, sigurno nećete dugo čekati na našu sljedeću objavu”, ustvrdio je Pupovac, prenosi N1.

Predstavnici Udruge dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga izjavili su da je premještanje spomen-ploče u Novsku “u izvornom obliku” kompromisno rješenje koje su dogovorili s predstavnicima Vlade. Zauzvrat je legaliziran pozdrav “Za dom spremni” u HOS-ovom Statutu i znakovlju, ustvrdili su.

Podsjetimo također, krajem kolovoza 2017. medijsku pozornost izazvala je izjava HDZ-ovog ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića u kojoj je između ostalog rekao da ploča u Jasenovcu zasad ostaje.

Na to je odmah reagirao HDZ-ov koalicijski partner HNS, čija je popularnost na uobičajenoj razini statističke pogrješke od 1,3 posto.

“Hrvatskoj nisu potrebna fašistička obilježja, niti građani zaslužuju da ih se opterećuje raspravama o temi koja mora imati samo jedan zaključak: uklanjanje ploče u najkraćem mogućem roku. Za HNS nije prihvatljivo partnerstvo u Vladi koja nije odlučna u provedbi postignutih dogovora, reformskih odluka i potpisanih sporazuma”, poručio je član Predsjedništva HNS-a Tomislav Stojak.

Ubrzo se oglasio i bivši predsjednik SNV-a i čelnik SDSS-a Milorad Pupovac.

“Mi očekujemo da Vlada potvrdi stajališta koja imamo i ispuni ono što je dogovoreno, a to je – vremena da se čeka na uklanjanje ploče više nema!”, ustvrdio je tada Pupovac.

Povezivanje s fašizmom boli obitelji poginulih

“Naravno, mi smo za to da sve bude po zakonu. Ali moj je brat pokopan uz najviše vojne počasti, odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, a sada odjednom to netko dovodi u pitanje. Mi nismo ustaše, kako nas neki sada nazivaju i blate naše mrtve, ali stojimo uz HOS-ov pozdrav “za dom spremni” uz koji je moj brat poginuo i bili bismo duboko povrijeđeni da ga netko skine s ploče, ali ako zakonska ili politička odluka bude drukčija, mi nemamo što više dodati”, kazala je 2017. profesorica Marina Petrin Horvatić za Večernji list koja danas živi u ulici koja nosi ime po njezinom dvije godine mlađem bratu – Ulica Mire Petrina.

“Kao da će nas netko pitati! Koliko god bilo teško što se oko ploče digla takva prašina, meni će biti drago da se jednom zauvijek zaključi ta priča o HOS-u. Tada će i roditelji poginulih HOS-ovaca, a mnogi su godinama šikanirani kao ustaše, možda naći svoj mir”, kaže Marina dodajući da su njezina djeca otkrivala ploču u Jasenovcu i da je na to ponosna pa se potom prisjeća bratova ratnog puta.

“Miro se na ratištu našao usred zbjega civila i tada je jednoj trudnici iz Jasenovca dao našu kućnu adresu. Rodila je u ovdje u Zagrebu u progonstvu: djevojčicu je na Kaptolu krstio jasenovački župnik, a ja sam joj krsna kuma, a nakon nje u kuću smo primili i njezinu majku, tetu i baku, no nakon pogibije mojega brata otišli su iz naše kuće jer im je bilo preteško i pretužno”, kaže Marina. Povezivanje s fašizmom ove ljude boli.

“Najbolnije je što su to sve bili normalni, gradski, zagrebački dečki koji su odgajani u najnormalnijim okruženjima i nisu imali usmjerena nacionalistička razmišljanja, to im nitko nije usađivao, samo su imali potrebu braniti svoju zemlju”, zaključio je Marinin suprug Damir Horvatić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.