Furio Radin: ‘Apsolutno očekujem od HDZ-a da i oni podrže ovaj prijedlog SDP-a’

Foto: Fah

“Referendum doista treba urediti u Ustavu i podržao bih bilo čiji prijedlog u tom smjeru. Prava nacionalnih manjina ne mogu biti predmet referenduma. Promjene Ustava ne smiju zemlju vući nazad i činiti je primitivnijom, kao što je to slučaj sa sadašnjom inicijativom za referendum. Uvjeren sam da će cijeli Klub zastupnika nacionalnih manjina biti za ovaj prijedlog SDP-a. Želimo da to uspije i zato ćemo o ovome razgovarati s predsjednikom Vlade. Apsolutno očekujem od HDZ-a da i oni podrže ovaj prijedlog SDP-a”, ustvrdio je Furio Radin, predstavnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Sabora, za Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Namještanje izbora: Srbima plaćao prijevoz u zamjenu za glas SDSS-u?

Četiri zastupnika nacionalnih manjina, tri SDSS-ovca, Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević, te Furio Radin potpisali su SDP-ov prijedlog promjena Ustava, kojima bi se na stroži način reguliralo institut referenduma.

SDP je tu inicijativu, s potporom 50 zastupnika, uputio u saborsku proceduru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> SDP prikupio 50 potpisa saborskih zastupnika za dodatno otežavanje građanskih referenduma

Na traženje Furia Radina pristali su, doznaje Novi list, da se precizira da “referendum nije dopušten o ljudskim i pravima nacionalnih manjina, pa će to tijekom postupka ustavnih promjena, ako on uopće bude otvoren, to biti uvršteno u prijedlog. U prve dvije faze procedure izmjena Ustava, dovoljno je da SDP osigura natpolovičnu većinu u Saboru, navodi Novi list. To je čak moguće bez HDZ-a. Ali, kako se Ustav donosi dvotrećinskom većinom, nužno je da u konačnici i zastupnici najjače stranke sudjeluju u tome. Radin je rekao za Novi list da će stoga o ovome razgovarati s premijerom Plenkovićem.

> Nastavak trgovine: Furio Radin potpredsjednik Sabora

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Time važni HDZ-ovi koalicijski partneri stavljaju Plenkovića u dosta neugodnu poziciju. Zahtijevaju od njega da se izravno suprotstavi ideji da se promijeni nadležnost zastupnika nacionalnih manjina i to na način da HDZ-ovi zastupnici glasuju za ono što je predložio SDP, ističe Novi list.

> Dr. sc. Pende Obersnelu: ‘U sadašnjem izbornom sustavu zaštićene su privilegije ‘predstavnika’ manjina i ostanak HDZSDP koalicije na vlasti’

> Dr. sc. Mato Palić: ‘Ovako zastupnik manjine može biti na dva mjesta u isto vrijeme – u klubu iz vladajuće koalicije i onom iz manjine’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Radin, potpredsjednik Sabora, vrijeđao ustavnopravne stručnjake Smerdela, Palića, Podolnjaka

Podsjetimo, Plenkovićevu Vladu u zadnjem preslagivanju od lipnja 2017. spasili su glasovi upravo zastupnika nacionalnih manjina.

Tko je Furio Radin?

Furio Radin na izvanrednim parlamentarnim izborima 2016. u XII. izbornoj jedinici za talijansku nacionalnu manjinu osvojio je cijelih 1.676 glasova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Furio Radin rođen je 1950. u Puli. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je aktivan u Savezu socijalističke omladine Hrvatske u kojemu je bio zadužen za znanstvenu aktivnost mladih. Njegov brat Fabrizio Radin predsjednik je Izvršnog odbora Talijanske unije u Hrvatskoj.

> SDP ponovno zaziva ustavne promjene kojima bi ograničili demokratizaciju izbornog sustava

Furio Radin saborski je zastupnik od 1992., a 2000. postaje predsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nakon izbora 2011. postaje član saborskog kluba Istarskog demokratskog sabora (IDS). Za te izbore nije vodio kampanju jer je bio jedini kandidat za zastupnika talijanske manjine. Bio mu je dovoljan samo jedan glas za dobivanje saborskog mandata.

> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav

Prateći imovinsku karticu Furia Radina s godinama se uočava značajno poboljšanje imovinskog statusa. Tako se primjerice usporedbom kartica prema podatcima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa RH prije i nakon 2008. godine može zaključiti da je zastupnik Furio Radin bogatiji za 1.512.000,00 kuna.

> Radin: Neću podržati Vladu u kojoj je Hasanbegović

Početkom 2012. navodi se da Radin dobiva saborsku plaću od 20 tisuća kuna i zbog zakonskih odredbi više ne prima naknadu kao predsjednik Talijanske unije, koja je iznosila 42 tisuće kuna godišnje. Ima u osobnom vlasništvu kuću od 230 kvadrata u Vintijanu blizu Pule, koju procjenjuje na 270 tisuća eura, a za kupnju je iskoristio novac od plaće, od prodaje stana, pozajmice i uzeo je kredit. U svibnju 2011. prijavio je ženinu štednju od 30 tisuća kuna, koju su u međuvremenu potrošili. U Zagrebu živi u stanu od 70 kvadrata koji je u vlasništvu supruge, a čiju je vrijednost procijenio na 130 tisuća eura.

> (VIDEO) Troskot i dr. Kanački: ‘Državnu politiku diktiraju oni koji su osvojili između 163 i 808 glasova, idemo na referendum kako bismo to promijenili“

U zadnjem izvješću kuću je procijenio na 2 mil. kuna, a stan u Zagrebu na milijun.

Velika i izborno neopravdana moć

Osam zagarantiranih mjesta u Saboru daje manjincima veliku i izborno neopravdanu moć odlučivati o Vladi i njezinom predsjedniku, te sukladno tome o svemu što se tiče političkog života i hrvatske svakodnevnice.

> Pročitajte što stručnjak za ustavno pravo prof. Smerdel kaže o sudjelovanju zastupnika manjina u formiranju vlasti

Time se, također, hrvatski državljani koji nisu pripadnici nacionalnih manjina dovode u diskriminatoran položaj sa samo jednim „važećim glasom“, a država Hrvatska i nova Vlada postaje sredstvo potencijalnih mučnih pregovora, pa čak i ucjena.

Također hrvatski državljani u svijetu prisiljeni su svoje ustavno biračko pravo ostvarivati na iznimno diskriminatoran i ponižavajući način.

U inozemstvu je osiguran mali broj biračkih mjesta i birači najčešće moraju stotinama kilometara putovati kako bi ostvarili svoje pravo. Uz to moraju se i registrirati za svaki izborni ciklus. Ranije se predlagalo da se za XI. Izbornu jedinicu uvede dopisni sustav glasovanja, ali to još uvijek nije omogućeno.

> Dr. sc. Hrvoje Pende odgovara Vojku Obersnelu: Tko to tamo glasa?

Također, analiza zakonodavstva članica EU-a pokazuje da vrlo mali broj država ima zakonske i ustavne odredbe koje propisuju zastupljenost pripadnika manjina u odlučivanju najvišega predstavničkog tijela države.

> Zašto su Pupovac i Radin protiv demokratizacije izbornog sustava?

Mnoge zemlje uopće ne priznaju nikakvo posebno predstavljanje nacionalnih manjina u svojim parlamentima. Tako je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Estoniji, Litvi, Letoniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i dr. Svi državljani navedenih država su ravnopravni i jednako vrijedni te nema nikakve potrebe za izvođenjem nekih posebnih prava

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.