Grabar-Kitarović o Barišiću, Lozančiću, odnosima sa Srbijom…

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je u pogledu prijepora koje izaziva ministar Pavo Barišić kazala kako je pitanje biranja suradnika u Vladi pitanje za premijera Andreja Plenkovića te kazala kako kod optužbi za plagiranje treba voditi računa da se nikog ne osudi i optuži prije nego stručno povjerenstvo da svoje mišljenje.

“Pitanje pozicije Barišića je pitanje izbora suradnika premjera Andreja Plenkovića, Vlade i vladajuće koalicije. Kao što ne želim da netko bira moje suradnike i smjenjuje ih, tako neću niti ja u tom smislu komentirati“, rekla je predsjednica odgovarajući na pitanja novinara nakon obraćanja na Pantovčaku u prigodi dvije godine od inauguracije.

Dodala je da su pitanja plagijata ozbiljna pitanja te da, kao netko tko se i sam bavi znanstvenim radom, smatra da je možda potrebno definirati čak i strože kriterije. “Ali, isto tako da nikoga ne smijemo a priori osuditi, prije nego stručno povjerenstvo da svoje mišljenje“.

Mora vrijediti pravilo, naglašava, da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja. “Ne smije osoba ići na sud da bi dokazala da je nevina, upravo suprotno. To je kategorija na koju se još moramo naviknuti kao država i društvo“, ustvrdila je.

Nije htjela davati ocjenu svoga rada u protekle dvije godine niti govoriti o tome hoće li se kandidirati za novi mandat te kazala da se u ovom trenutku vodi poslovicom da političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama.

U pogledu prijedloga njezinog Vijeća za gospodarska pitanja da se devalvira kuna, koji je izazvao burne reakcije, predsjednica kaže da se ni u jednom trenutku nije miješala u rad Vijeća, da je taj prijedlog mogla i izbaciti iz preporuka Vijeća, “jer je znala da će izazvati kontroverze“, ali nije jer, kaže, treba razgovarati o svim, pa i kontroverznim pitanjima.

Hrvatskoj, naglasila je, treba strategija razvoja i vizija ostvarenja te strategije i niz mjera kako to postići. Nada se pri tome i političkom konsenzusu stranaka na vlasti, oporbe i svih čimbenika društvenog života oko tih glavnih ciljeva „koji neće biti predmetom dnevnopolitičkog prepucavanja“.

Najvažnijima ističe ostanak mladih, preokretanje demografskih trendova, pokretanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta te podizanje životnog standarda.

Vlada bi sutra trebala za ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) imenovati Dragana Lozančića koji je prošle godine smijenjen s mjesta ravnatelja SOA-e, a nakon što mu predsjednica Republike iskazala nepovjerenje u njegov rad. Novinare je zanimalo može li predsjednica reći koji su razlozi doveli do tadašnje njegove smjene i što misli o novom imenovanju, a Grabar-Kitarović odgovara: “O smjeni sam govorila u prošlosti i doista se ne želim vraćati u prošlost. Ono što je bilo bilo je. Kad je riječ o novom imenovanju moram reći da je bilo doista korektno od kolega u Vladi da su se konzultirali, pitali za moje mišljenje. Apsolutno nisam imala nikakvih primjedbi na imenovanje Lozančića za šefa DUZS-a“.

Drži da ljude koji su radili u obavještajnim službama treba zadržati u državnom sustavu, a dodaje i da nije takva osoba koja bi ljudima zagorčavala život ili uništavala karijere. “Vjerujem da Lozančić ima svojih kvaliteta koje će se jako dobro iskoristiti na njegovom novom radnom mjestu“, dodala je.

Vjeruje da će se nakon srbijanskih izbora poboljšati odnosi s tom zemljom

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je u srijedu nadu da će nakon izbora novog srbijanskog predsjednika doći i do poboljšanja odnosa te razmjene posjeta između Srbije i Hrvatske na predsjedničkoj razini, kako bi se razgovaralo o otvorenim pitanjima između dviju zemalja.

Grabar-Kitarović je na Pantovčaku nakon obraćanja u prigodi dvije godine od inauguracije odgovarala na novinarska pitanja, a glede vanjske politike teme su bile predstojeći predsjednički izbori u Srbiji, odnosi s Rusijom te pitanje imenovanja veleposlanika.

S obzirom na to da je sadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić najavio da će se kandidirati za predsjednika, novinare je zanimalo vjeruje li predsjednica da će, ako Vučić pobijedi, doći do bolje suradnje nego što ju ima sa sadašnjim srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem.

Predsjednica kaže kako su izbori stvar unutarnjih odnosa u Srbiji kojoj želi mirnu i prosperitetnu budućnost, a da će Hrvatska biti otvorena i „pozdraviti bilo kakvu bolju suradnju“.

S Vučićem je, dodala je, imala korektne odnose.

„Konkretno, kod suradnje oko Subotičke deklaracije – on je doista izvršio nekoliko vrlo bitnih obećanja usmjerenih na poboljšanje konkretnog života i uvjeta rada hrvatske manjine u Srbiji“, rekla je Grabar-Kitarović govoreći o susretu s Vučićem sredinom 2016. u Hrvatskoj i Srbiji tijekom kojega je potpisana Deklaracija o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije. Deklaracija predviđa rad na poboljšanju zaštite manjina, rješavanju pitanja nestalih osoba, uređenju graničnih sporova, sukcesiji, borbi protiv terorizma i migrantske krize te zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU-a.

U kontekstu tih izbora, kazala je, nada se konačno i razmjeni posjeta između dviju država. „Ali da oni ne budu protokolarni, da ne budu zabava za javnost, nego konkretni, da na njima raspravljamo o konkretnim pitanjima, posebno rješavanju otvorenih pitanja koja već dugo čekaju za što je potrebna hrabrost, vizija. I naravno da u konačnici to ne bude neka vrst prijepora na putu Srbije u članstvo EU. Jer, mislim da bismo trebali biti dovoljno zreli s jedne i druge strane granice da to međusobnom razgovoru riješimo kao bilateralna pitanja“, istaknula je.

Smatra i da je vrijeme za redefiniranje odnosa s Rusijom te kaže kako je uvijek isticala da Rusija i sve države moraju poštivati temeljne uzuse i postulate međunarodnog prava, državni suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake države i mogućnost da odlučuje o svojoj budućnosti, ali i to da Rusiju nikada ne smijemo tretirati kao neprijatelja.

„Niz nekakvih nesporazuma, ili nedostatak kontakata posljednjih nekoliko godina uvjetovao je da su se, nažalost odnosi između Hrvatske i Rusije doista pogoršali“, ustvrdila je.

Prije svega tu ističe neimenovanje hrvatskog veleposlanika što, kaže, nije poruka Rusiji, već više rezultat činjenice da „smo mi malo aljkavo pristupili tom pitanju“. Dodaje tome i da Hrvatska već tri godine nema veleposlanika ni u Turskoj, kao i da u nekima imamo veleposlanike „na koje same države ne gledaju blagonaklono i već smo nekoliko puta dobili zamolbu da pošaljemo novog“.

Očekuje da će u izravnim razgovorima s ruskim visokim dužnosnicima pokušati riješiti mnoge od prijepora, prije svega gospodarske naravi, „jer, nije Hrvatska jedina država koja se drži sankcija EU“.

Očekuje, pak, da će Rusija konzultirati i Hrvatsku kad je riječ o stanju u BiH i susjedstvu i jugoistoku Europe. „Mi želimo biti njihov partner u tome jer imamo zajedničke interese za mir i stabilnost europskog prostora“, kaže. Bit će zanimljivo pratiti kako će se ti odnosi razvijati, rekla je predsjednica te izrazila nadu u njihovu otvorenost.

Traženje agremana za veleposlanika u SAD-u, rekla je, može se očekivati „čim se dogovorimo o kandidatu“. Prijedloge, dodala je, za sada nije dobila, ali i naglašava da je to samo jedno od pitanja koje treba riješiti te ustvrdila da prilike u pojedinim veleposlanstvima, nažalost, nisu na ponos i diku.

„Posebno je bitno mjesto Washington DC za koji vidite da se okolnosti stubokom mijenjaju. Da su još u jednoj fluidnoj fazi, da još nije isteklo ni 100 dana administracije (predsjednika) Donalda Trumpa, a toliko se toga već dogodilo“, ističe.

Stoga smatra da na tom mjestu Hrvatska treba imati osobu koja je spretna, u stanju komunicirati sa svima, koja ne radi ideološke razlike zato što je diplomat, jer diplomati se ne smiju miješati u politiku i koja se dosad već nije debelo kompromitirala u svojoj sredini.

Izvor: narod.hr/Hina