Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u petak je izjavila da Hrvatska što prije treba donijeti odluku o kupnji borbenih zrakoplova, a o toj je temi, potvrdila je, u četvrtak razgovarala s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem čiju Vladu, kako je rekla, ne kritizira već ukazuje na probleme za koje drži da se na njih treba fokusirati.
“Moj je stav da tu odluku treba donijeti što je moguće prije, jednostavno zato što kasnimo s tom odlukom. Ne kasni ova Vlada, nažalost prethodne dvije vlade nisu imale snage i hrabrosti donijeti odluku”, kazala je Grabar-Kitarović o nabavi borbenih zrakoplova u emisiji HRT-a “S Predsjednicom izvan protokola” .
Posao stoljeća
Riječ je o poslu stoljeća, kaže i dodaje da treba odabrati onu ponudu koja neće ostaviti nikakvih dvojbi u transparentnost cijelog postupka. “Da nema nikakvih dvojbi o nekoj potencijalnoj korupciji i onu ponudu koja je apsolutno najbolja za Hrvatsku u svim elementima, uključujući strateško ulaganje”, kazala je.
Uz samu cijenu ističe da se mora gledati i dugoročno, strateško partnerstvo s državom s kojom se ulazi u takav ugovor, a treba se gledati, dodaje, i da taj paket uključuje obuku, streljivo i drugo.
Naglasila je da ona osobno niti njezin Ured ne sudjeluju u izboru zrakoplova, već da će odluku o tome donijeti stručno povjerenstvo.
“Riječ je o ugovoru između dviju vlada, dakle koja god ponuda da se izabere bit će riječ o ugovoru koji će sklopiti hrvatska Vlada s drugom vladom. Ja se osobno ne smatramo dovoljno kompetentnom da bih ulazila u specifikacije pojedinih zrakoplova niti u specifikacije pojedinih ponuda”, rekla je.
Voljela bih da komunikacija s premijerom Plenkovićem bude snažnija
S premijerom Andrejom Plenkovićem, kazala je, komunicira “kako kada”, a voljela bi da ta komunikacija “bude snažnija” “I vjerujem da će nakon jučerašnjeg razgovora biti snažnija”, dodala je.
“Razgovarali smo vrlo otvoreno o mnogim temama iz unutarnje i vanjske politike. Moram reći da sam vrlo zadovoljna razgovorima. Naravno, mi smo svi različite osobe i imamo različito gledište o nekim pitanjima, ali ono što je najbitnije da je svima nama prije svega u interesu nacionalni interes”.
Pritom predsjednica ističe da je ona najviša dužnosnica izravno izabrana te joj je “dužnost isticati probleme koji se detektiraju u hrvatskom društvu”.
“To isticanje problema nije nikakav pokušaj zaoštravanja odnosa, niti kritika rada Vlade. Jednostavno, to je dobronamjerno ukazivanje na trendove koji su u društvu, a koje možemo i moramo riješiti”, ističe.
Predsjednica ima ovlast predložiti održavanje zajedničke sjednice Vlade na neku temu te kaže da će do nje doći u dogledno vrijeme. “Ali isto tako, ne želim da se stvara nekakav pritisak od strane medija, da ispadne da je sjednica isforsirana. Želim da do te odluke dođemo u međusobnoj komunikaciji i suradnji”, kaže, a kao moguće teme izdvaja pitanje negativne demografske slike Hrvatske i pitanje blokiranih.
> Ovrhe: 5 činjenica koje trebate znati o Ovršnom zakonu
Izmjene Ovršnog zakona nisu zadovoljile očekivanja
Smatra u tom kontekstu da dosadašnje izmjene ovršnoga zakona nisu zadovoljile očekivanja, već treba donijeti novi ovršni zakon u čiju izradu trebaju biti uključeni ljudi koji su izravno pogođeni.
> U blokadi 322.783 građana: Dug 42,80 milijardi kuna
Predsjednica dodaje da nije na njoj da ocjenjuje rad Vlade, već na Saboru i biračima.
“Pratim rad i nije mi namjera kritizirati vladu i biti joj oporba. Namjera mi je upravo suprotna, isticati problematiku za koju držim da se na nju treba fokusirati i isto tako držim da smo svi zajedno pametniji i sposobniji. I vlada i oporba i ja odgovorni smo hrvatskim biračima za stanje u državi”, dodaje.
>Kolakušić: Ovršni zakon je genocidan i radi istu štetu kao stihijski požar
Smatra da se ne treba osvrtati na rejtinge “već se fokusirati na supstancu, na ono što vam ljudi kažu i ono što istraživanja pokazuju da su životni problem”, a navodi uz demografiju koja je “pitanje svih pitanja”, i zapošljavanje, otvaranje novih radnih mjesta, rast plaća, ulaganja, energetsku politiku, gospodarsku politiku, izvoz, daljnji rast, turizam.
>Fina: U 3 godine broj blokiranih građana porastao 9 posto
“Dakle, oni pozitivni makroekonomski trendovi koje smo vidjeli da su započeti, da su konačno krenuli nakon godina krize. Ali kao što sam rekla, oni se moraju odražavati u standardu hrvatskih građana, ne samo na bankovnim računima nego i u općenito pozitivnoj društvenoj i gospodarskoj klimi koja će pridonijeti da ostanu u Hrvatskoj”, naglašava.
O još jednom mandatu na Pantovčaku, kaže da u ovom trenutku ne razmišlja. “Ne želim da mi perspektiva budućih izbora diktira ono što radim”, kazala je.
Šokirana iznosom koji Agrokor isplaćuje za savjetovanje Ramljakovoj bivšoj tvrtki
Kazala je i da nije znala za informaciju da Agrokor isplaćuje za savjetovanje 250 tisuća kuna bivšoj tvrtki izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. “Kad sam to pročitala ovih dana u medijima bila sam apsolutno šokirana. Naravno te podatke treba provjeriti. Ako je to tako držim da je to duboko nemoralno jer taj iznos koji ta tvrtka dobije za tjedan dana je puno veći od iznosa koji prosječni hrvatski radnik zaradi u godinu dana”, rekla je.
Smatra da je Vlada napravila solidan posao u konsolidaciji tog koncerna, a iznimno bitnim drži nastavak restrukturiranja “na način da se zadrže poslovi, zaposlenja, radna mjesta, da se zadrži proizvodnja, da se zadrži stabilnost koncerna ali i cijelog hrvatskog gospodarstva”.
“I konačno, nakon ovog što smo vidjeli da se otkloni bilo kakva mogućnost bilo kakvih koruptivnih radnji, pogodovanja ili bilo čega što bi kompromitiralo ne samo proces restrukturiranja nego u konačnici i hrvatsku državu”, naglasila je.
Grabar-Kitarović najavila iskrene i otvorene razgovore s Vučićem
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u petak da će sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem tijekom njegova skorašnjeg posjeta Zagrebu razgovarati iskreno i otvoreno kako bi se što prije počela rješavati otvorena pitanja između dviju zemalja.
Vučić bi trebao posjetiti Zagreb 12. i 13. veljače, nakon što je njegov posjet planiran za studeni prošle godine odgođen.
Grabar-Kitarović je u razgovoru za Hrvatski radio rekla da se Vučićev posjet pripremao mjesecima, “pa i dulje od toga”. “Kad smo ga odgodili prošle godine htjeli smo da se steknu uvjeti da se u jednoj mirnoj atmosferi bez tenzija razgovara sa srbijanskim predsjednikom o svim otvorenim pitanjima između dviju država”, rekla je Grabar-Kitarović u emisiji ‘S predsjednicom izvan protokola’.
“Ovo što smo vidjeli da se događa posljednjih dana je doista počelo eskalirati u jedan verbalni rat između Hrvatske i Srbije. Jako jednostavno, nisam to mogla dopustiti, odlučila sam to prekinuti. To je moja odgovornost, to je odgovornost državnika”, naglasila je hrvatska predsjednica.
Dodala je da bi “u ovakvoj situaciji najlakše bilo okrenuti glavu od svega, ponovno odgoditi posjet i ništa ne raditi i time možda skupljati političke bodove”. “Svjesna sam političkog rizika koji to nosi. Međutim, političari koji brinu o svom rejtingu nisu dobri za državu. Treba biti državnik koji razmišlja o tome što će u konačnici napraviti za svoj narod i za svoju državu”, rekla je, dodajući da “što se tenzije prije smire to će biti lakše razgovarati o tim pitanjima”.
“Držim da što prije počnemo razgovarati o tim pitanjima da će prije sazrijeti vrijeme da se ona riješe”, rekla je.
Prihvaćajući u srijedu poziv hrvatske predsjednice, Vučić je rekao kako u Zagreb odlazi “u najboljoj vjeri” da Srbija i Hrvatska zajedno učine “nešto dobro za našu djecu i našu budućnost”.
Grabar-Kitarović je u razgovoru za Hrvatski radio ponovila da je za nju “pitanje svih pitanja potraga za nestalima, za ljudima koje tražimo, za našim hrvatskim braniteljima, za civilima”. “Rekla sam da će posjet biti uspješan ukoliko se nakon njega riješi sudbina i jedne osobe, i jednog hrvatskog branitelja i jednoga civila”, dodala je.
“Idemo u taj susret s namjerom da razgovaramo iskreno, da jedni drugima kažemo u čemu su problemi, i da se pokušamo približiti u njihovu rješavanju. Niz je tema o kojima treba razgovarati”, kazala je Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica naglasila je da se “Hrvatska i Srbija razlikuju u pogledima na prošlost, na 20. stoljeće”. “Međutim, ono s čime se moramo suočiti su posljedice te prošlosti, a to su upravo nestali, to su mnoga druga pitanja koja proizlaze iz posljedica raspada bivše državne tvorevine, kao što je granična crta, kao što su arhivi i slično, ja ću biti zadovoljna ako dogovorimo tri do pet elemenata na kojima ćemo odmah početi raditi”, rekla je.
“Ukoliko ne razgovarate, probleme nećete ni riješiti … mi ne smijemo biti neprijateljske države”, rekla je Grabar-Kitarović.
Na pitanje je li bilo pritisaka iz EU-a i SAD-a da dođe do njezina susreta s Vučićem, Grabar-Kitarović je odgovorila: “Ne, apsolutno ne … nikada nije bilo pritisaka … ostavljeno je i nama i Srbiji da kao odgovorne države pristupimo rješavanju tih pitanja. Ali, kako ste vidjeli posljednjih dana, velika je potpora ovom sastanku, od SAD-a i EU-a, pa čak i do Rusije koja je isto tako pozdravila taj posjet.”
“Vjerujem i vidim prema reakcijama da je ogromna većina i hrvatskog i srpskog naroda umorna od prijepora iz prošlosti, i želi da se krene u jednu bolju konstruktivniju budućnost”, rekla je hrvatska predsjednica.
Odgovarajući na pitanje o izjavi slovenskog predsjednika Boruta Pahora koji je rekao da Slovenija nakon arbitražne odluke više neće pregovarati o granici s Hrvatskom, Grabar-Kitarović je rekla da “oduvijek zagovara dijalog u rješavanju svih otvorenih pitanja među susjedima”.
“Ne vidim drugi izlaz iz situacije u kojoj smo se našli sa Slovenijom glede graničnog pitanja osim razgovora i dijaloga. Nema načina da jedna strana drugoj nametne rješenje. To je protivno ne samo povelji Ujedinjenih naroda već i načelima međunarodnog prava općenito i naravno odnosima unutar Europske unije i NATO-a gdje smo saveznici”, rekla je.
Video u cijelosti pogledajte na HRT-u:
