Ovršni zakon dio je problema kojeg su građani svjesni, no teško na tom polju dolazi do promjena i reformi. Teško se oteti dojmu da svi građani RH pred zakonom nisu jednaki, jer se u predstečajnim nagodbama odabranim pojedincima opraštaju dugovi, dužnik potpuno uništava vjerovnike, bez kazne, a s druge se strane zbog nepodmirenog duga za komunalnu uslugu nemilosrdno ovršuje nekretnina u kojoj živi dužnik s obitelji i uz prisilu deložira. Radi se novi ovršni zakon, koji je već trebao odavno zaživjeti, ali se čeka 2019. godina, upozorava Zvonimir Despot u Večernjem listu.
> U blokadi 322.783 građana: Dug 42,80 milijardi kuna
U Hrvatskoj se danas svaki sat ovrši 160 ljudi, a dug građana raste 1500 eura u minuti. Od 320.000 blokiranih oko 10.000 ljudi ima više od 60 % duga.
>Kolakušić: Ovršni zakon je genocidan i radi istu štetu kao stihijski požar
Što je ovršni zakon?
Ovršni zakon je prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. (Ovršni zakon, Članak 1. osnovne odredbe).
>Fina: U 3 godine broj blokiranih građana porastao 9 posto
Zašto je donesen takav zakon koji uništava Hrvatsku?
Krajem srpnja 2009. Vlada Republike Hrvatske s HDZ-ovom Jadrankom Kosor odlučila se na radikalnu reformu ovršnog sustava te je usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe i uvođenje javnih ovršitelja. Novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima doneseni su u prosincu 2010. kad je Dražen Bošnjaković bio ministar i trebali su stupiti na snagu početkom 2012. ali jedna od prvih odluka saborske većine pod vodstvom Kukuriku koalicije, sa SDP-ovim Zoranom Milanovićem, bila je da se primjena tog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima odgodi radi dorade “kako bi se sustav ovrha u tom razdoblju poboljšao radi stvarnog doprinosa pravnoj sigurnosti i većoj vladavini prava kao idealu svake suvremene pravedne i socijalne države” istaknulo se se između ostalog u obrazloženju, da bi ubrzo Ministarstvo pravosuđa, kojeg je vodio SDP-ov Orsat Miljenić, odlučilo Zakon o javnim ovršiteljima potpuno povući, a novi Ovršni zakon doraditi.
Novi ovršni zakon s njihovim izmjenama stupio je na snagu 15. listopada 2012. godine.
>Kolakušić: Hrvatske građane uništili su troškovi ovrha, a ne dugovi
Opasnosti Ovršnog zakona
O opasnostima Ovršnog zakona mnogi su govorili. Tako je i sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić svojevremeno izjavio: “Neplaćeni računi bi se naplaćivali iz prihoda dužnika, ali bi to onda trajalo dulje, a ne bi se čovjeka iseljavalo iz jedine nekretnine. Austrija ima sustav u kojem troškova ovrhe i nema. Kod nas se zbog neplaćenog računa, ovrha istog uvećava za 900 kn, pa ako netko ima primanja od 1500 ili 2000 kn, nikako taj dug ne uspijeva platiti.“
Prema podatcima Fine, zadnjeg dana 2016. u blokadi je bilo 327.176 građana, a njihov je dug iznosio 41,16 milijardi kuna.
> Sudac Kolakušić: ‘Žele da šutim jer se Ovršni zakon može izmijeniti za nekoliko dana’
Tri godine ranije, krajem 2013. godine, blokirane je račune imalo 299.795 građana, dakle 27.381 manje nego krajem prošle godine, a njihova su ukupna dugovanja iznosila 23,82 milijarde kuna i bila su 17,34 milijarde kuna manja nego na kraju prethodne godine.
“Jedan od razloga tome trendu jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegovog zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu”, pojasnili su iz Fine.
Udruga Blokirani uputila je početkom travnja otvoreno pismo hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i predsjedniku HDZ-a i potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku u kojem ih podsjeća na njihovo još uvijek neispunjeno predizborno obećanje da će “deblokirati Hrvatsku”.
U udruzi Blokirani također naglašavaju kako dug hrvatskih građana raste iz godine u godinu za otprilike 6 milijardi kuna. Ne radi se o 330 tisuća blokiranih, nego o milijun jer oni imaju svoje obitelji. Blokiran je rast Hrvatske, cjelokupno poslovanje, upozorio je glavni tajnik Blokiranih Stjepan Baksa u ožujku prošle godine i podsjetio da je vrlo teško izaći iz blokade jer i za minorne dugove od nekoliko kuna ili od nekoliko desetaka kuna, iznos može narasti preko tisuća kuna.
>Sudac Kolakušić: Ovrhe su velik biznis, milijarde kuna završe u džepovima pojedinaca
Ukidanje javnih ovršitelja
Prvi u nizu propusta Vlade Zorana Milanovića bio je upravo u izmjenama Ovršnog zakona za što je premijer na prvoj sjednici Vlade preuzeo odgovornost. Izmjenama se zaboravila promijeniti odredba prema kojoj sudovi od početka 2012. više nisu bili nadležni za ovrhe, s čime se one nisu mogle provoditi sve do 1. srpnja pa je Vlada to morala ispraviti uredbom.
Ukidanjem javnih ovršitelja Republika Hrvatska prekršila je obvezu iz pregovora o pristupanju Europskoj uniji kada je u okviru Poglavlja 23. od 12. svibnja 2011. preuzela međunarodno-pravnu obvezu da ustroji službu javnih ovršitelja i stvori sve uvjete potrebne za punu implementaciju te službe u hrvatski pravni poredak do 1. siječnja 2012. godine., a 71 do tada imenovanih javnih ovršitelja koji su 1. srpnja iste godine trebali preuzeti provedbu izvansudskih i sudskih ovrha u Hrvatskoj postali su suvišni. Drugim riječima, institut javnih ovršitelja nije europska pravna stečevina, ali je Hrvatska svoje pravno uređenje uskladila potpuno s praksom EU i time je zapravo prekršila ono što je ispregovarala.
>Prava istina o Ovršnom zakonu, blokadama i deložacijama
Ustavni je sud u siječnju 2013. ocijenio da su povrijeđena prava javnih ovršitelja i da država, tj. porezni obveznici, svakom od njih mora isplatiti 18 tisuća kuna zadovoljštine. Sudu pravde Europske unije javni ovršitelji tužili su Europsku uniju jer je dopustila Europskoj komisiji da Hrvatska ukine javno-ovršiteljsku službu.
Tko se bogati na ovrhama građana?
Javni ovršitelji upozorili su početkom 2013. hrvatsku javnost da “novi Ovršni zakon i nova Odvjetnička tarifa pogoduje samo odvjetničkim uredima koji zastupaju velike vjerovnike – banke, komunalna poduzeća, teleoperatere u desetcima tisuća ovršnih predmeta i na njima zarađuju na milijune i desetke milijuna kn godišnje, poput odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., čija je bruto dobit za 2011. bila 16,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit 13,1 milijuna kn, te odvjetničkog ureda ministra pravosuđa Orsata Miljenića, čija je bruto dobit za 2011. bila 2,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit 1,9 milijuna kn, i to sve na štetu dužnika, vjerovnika i Državnog proračuna, koji bi uvođenjem javnih ovršitelja uštedio 98,7 milijuna kn godišnje na troškovima ovrha koje sada provode sudovi” i da paket ovršnih zakona koji je stupio na snagu u listopadu 2012. nije u skladu s hrvatskim Ustavom.
> Zvonimir Despot: Građani su u Hrvatskoj postali ljudi drugoga reda
“Moglo se to promijeniti, a sada možemo reći – dosta je, ne možete nas više pljačkati i govoriti da je sve po zakonu! Gospodo, nećete nas više uvjeravati da radite u našem interesu dok radite protiv naših interesa, naglasio je. Konkretno rješavanje problema znači zaustaviti pljačku, moramo odmah promijeniti Ovršni zakon i sve vezano uz njega! Po osobnom stečaju, ako je dobro napisan, u nekom razdoblju otplaćujete koliko možete i nakon proteka te godine vaš dug se briše. Ali ako ga pogrešno prenesete, onda imate zanemariv broj uspješnih slučajeva. Kao i obično kod nas, ili se radi o pojedincima ili o osobnom interesu pojedinaca koji kroz lobije guraju takve zakone ili se radi o apsolutnom neznanju ili nesposobnosti“, upozorio je prošle godine sudac Kolakušić gostujući na HRT-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
