Do kraja idućeg tjedna ministar uprave Lovro Kuščević formirat će radnu skupinu za izradu novog Zakona o referendumu, a do travnja novi zakon treba biti izglasan.
Još nisu poznata imena članova radne skupine, no ministar Kuščević kaže da će u njoj biti nekoliko osoba iz Ministarstva uprave, najmanje dva člana iz akademske zajednice, zatim netko od članova Državnog izbornog povjerenstva, netko iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, a u radnu skupinu uključio bi i jednog bivšeg suca Ustavnog suda, piše Ivanka Toma za Jutarnji list.
Zanimljivo je pri tome, da Kuščević u najavi nije iznio niti jednu konkretnu sadržajnu promjenu glede referenduma, a unatoč tome što radna skupina još nije ni imenovana – već se zna da bi zakon trebao biti izglasan do travnja.
Prikupljanje potpisa u prostorijama gradskih i općinskih uprava?
U Večernjem listu Iva Puljić-Šego piše kako će Zakon o referendumu odrediti način i mjesta prikupljanja potpisa, a da Kuščević razmišlja da se potpisi mogu prikupljati isključivo u prostorijama gradskih i općinskih uprava.
Ono što je za sada sigurno jest da će se u njemu definirati način prikupljanja potpisa, najvjerojatnije će se produljiti rokovi za prikupljanje potpisa koji sada iznose samo 15 dana, a zakonom će se precizirati tko je zadužen za provjeru valjanosti potpisa. Najizglednije je da će taj posao biti povjeren Državnom izbornom povjerenstvu.
Još se razmišlja treba li udovoljiti zahtjevima inicijatora posljednje dvije referendumske inicijative Istina za Istanbulsku i Narod odlučuje, koje su tražile da imaju svoje promatrače prilikom provjere propisa. Ivanka Toma piše da se iz razgovora s ministrom Kuščevićem stječe se dojam kako je sklon dopustiti da predstavnici budućih referendumskih inicijativa budu u ulozi promatrača prilikom brojenja potpisa.
Korigiranje broja birača koji se treba izjasniti?
U sadašnjem Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja o obavljanju državne vlasti i lokalne (područne) samouprave propisano je da deset posto birača može zatražiti raspisivanje referenduma o promjeni Ustava, zakona ili drugih pitanja iz djelokruga Sabora. Vrlo je vjerojatno da će se korigirati i broj birača koji se treba izjasniti o želji da se provede referendum o pojedinom pitanju.
Još uvijek se dvoji treba li postotkom od ukupnog broja birača odrediti koliko potpisa inicijatori trebaju prikupiti za državni, a koliko za lokalni referendum. Nije, naime, isključeno da se propiše, kao u Sloveniji, apsolutna brojka birača koji se trebaju izjasniti da žele referendum kako bi se on i proveo.
Zabranit će se izjašnjavanje građana o određenim pitanjima putem referenduma?
Kada je u pitanju (ne)dopustivost referendumskih pitanja, koje trenutačnim zakonom nije regulirano Jutarnji list tvrdi da ministar Kuščević razmišlja o dvije opcije.
Prema sadašnjem zakonu, nakon što su inicijatori referenduma prikupili potpise, provjerili ih i dostavili Hrvatskom saboru, Sabor ima mogućnost u roku od 30 dana zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno način izjašnjavanja birača o potrebi da se raspiše referendum, u skladu s Ustavom i zakonom. Ako Ustavni sud utvrdi da nije u skladu s Ustavom i zakonom, referendum se neće održati.
>(FOTO) Kako je Plenkovićeva Vlada 2018. ignorirala volju građana i ukrala referendum Narod odlučuje
Naime, ministar Kuščević tvrdi kako su se događale situacije glede referendumskih pitanja koje je potrebno spriječiti te bi zbog podijeljenih stavova smije li se dopustit neka referendumska pitnja, uredilo područje dopuštenosti pitanja o kojima bi građani neposredno odlučivali.
Jedno rešenje bi moglo biti u obvezivanju inicijatora referenduma da pitanja koja žele ponuditi građanima na izjašnjavanje najprije dostave Ustavnom sudu radi ocjene njihove ustavnosti.
“Pribojavamo se da bi se ovakvom zakonskom formulacijom moglo dogoditi da se svatko tko pomisli da bi morao organizirati referendum obrati Ustavnom sudu i traži provjeru ustavnosti pitanja te da Ustavni sud svaki tjedan dobije takav zahtjev koji će morati promptno rješavati”, kaže ministar Kuščević.
Kuščević tvrdi da treba sprječititi zloupotrebu referenduma
Drugo je rješenje da se u Zakonu o referendumu taksativno navedu sva pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu.
Jutarnji list piše kako slično uredba postoji u Sloveniji i još nekim zemljama, te navodi zakonsko ograničenje referenduma kada se radi o pitanjima koja spadaju pod zakone o mjerama za obranu države, sigurnosti ili uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, zakone o porezima, carinama i drugim obvezatnim davanjima, zakone o izvršenju proračuna, zakone o ratifikaciji međunarodnih ugovora i pod zakone kojima se reguliraju područja ljudskih prava i sloboda.
“Upravo su situacije koje smo imali s posljednje tri referendumske inicijative ukazale na velik broj nedorečenosti i pravnih praznina. Kako se referendum ne bi zloupotrebljavao, nego služio svojoj svrsi po kojoj može i treba služiti kao korektiv politike, nužno je urediti zakon”, izjavio ministar uprave u Vladi premijera Andreja Plenkovića.
HDZ preuzima ideju SDP-a o zabrani određenih referendumskih pitanja?
Još u svibnju 2018. godine, potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin pojasnio je da predlažu promjenu kojom bi se spriječilo pokretanje referenduma glede određenih pitanja koja su u nadležnosti Sabora ili Vlade RH. Zanimljivo je da se i Peđa Grbin tada, kao Ivanka Toma danas poslužila usporedbom sa Slovenijom.
“Također, definirali bi, po uzoru Sloveniju, da se referendum ne bi mogao raspisivati na temu smanjivanja temeljnih sloboda i prava građana, porezni sustav i proračun, izvršavanje obveza iz međunarodnih ugovora, pitanja obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora”, govorio je Grbin.
HDZ preuzeo SDP-ov i GONG-ov zakon o financiranju referenduma te ga dodatno postrožio
Podsjetimo, Plenkovićeva Vlada već je djelomično zakonski uredila referendum, odnosno, otežala ga je putem Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
“Dobro je što se novim prijedlogom Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma konačno ide i u smjeru regulacije financiranja referendumskih inicijativa”, poručio je u kolovozu 2018. GONG prijedlog Ministarstva uprave.
HDZ-ov prijedlog zakona sličan je SDP-om s obzirom da se oboje slažu da donatori (fizičke i pravne osobe) trebaju dostaviti primatelju izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate nepodmirenih obveza, ali HDZ još dodaje i da se mora zaključiti ugovor za donacije vise od 5000 kn. U slučaju nesklapanja ugovora, taj iznos moraju uplatiti u državni proračun.
Njime se ograničava i ukupan iznos donacije koji iznosi 30 000 HRK za fizičke i 200 000 HRK za pravne osobe, a predloženo je i ograničavanje vrijeme prikupljanja donacija za organizaciju referendumskih inicijativa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
