Hrvatska je spremna za frontalno uvođenje kurikulne reforme u svim školama od jeseni, izjavila je u ponedjeljak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak novinarima uoči sastanka u Osijeku s ravnateljima osnovnih škola iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije.
Ministrica je ustvrdila kako više nitko ne dovodi u pitanje treba li nam reforma, a sastanci s ravnateljima služe da i posljednje nedoumice, informacije i upute podijele jedni s drugima.
Navela je kako Hrvatska ima 1311 matičnih škola, a kad se tome pribroje i područne, to je 2600 ustanova koje “treba staviti u pogon”.
Fijasko “Škole za život” ministrice Divjak: Djeca koriste tablete za surfanje, ne i za učenje
“Ravnatelji su osobe koje trebaju voditi računa o funkcioniranju škole, a ministarstvo, savjetnici i mentori su tu da im daju potporu. Eksperimentalna provedba kurikulne reforme u 74 škole služila je da ustanovimo što treba poboljšati kako bismo na jesen bili spremni”, istaknula je Divjak.
Ustvrdila je kao su najvažnije stvari već promijenjene – produžene su edukacije nastavnom osoblju, stavljen je naglasak na teme koje su bile sugerirane od učitelja iz eksperimentalnih škola, napravljen plan nabave opreme koji se temelji na iskustvima iz eksperimentalnih škola, a krenulo se i s izborom udžbenika te ih je već sada 276 u postupku recenzije.
Sigurna sam da će ova naša reforma proći!
“Znamo da svaka reforma u razredu ili prolazi ili ne prolazi, a ja sam sigurna da će ova naša proći. Oprema nije najvažnija stvar u tome, ključna je edukacija učitelja i udžbenici, a što se opreme tiče, središnji državni ured za javnu nabavu je već krenuo u potrebne postupke”, istaknula je ministrica.
Fijasko ‘Škole za život’ HNS-ove ministrice Divjak: ‘Teško je i naporno, puno improviziramo’
Pojasnila je i novi prijedlog o školskim praznicima prema kojemu će županije i škole moći birati model koji im odgovara, rekavši kako oni koji žele ostati na starom rasporedu praznika to mogu učiniti, a preostala tri modela su takva da omogućuju više kraćih praznika, a da ukupan broj radnih dana koje svi moraju imati pritom ostane sačuvan.
“Kad je riječ o više kraćih praznika za učenike to se, po iskustvima Finske, Njemačke i Slovenije, pokazalo kao uspješniji model od ovog kojeg imamo. Na taj način možemo uvesti i jesenski i proljetni odmor i podijeliti školsku godinu na više dijelova, tako da učenici imaju mogućnost odmoriti tjedan dana svakih dva mjeseca”, rekla je Divjak.
Čudan mi je strah župana od ukidanja malih škola, pa oni predlažu mrežu škola
Upitana za komentar nedavnog sastanka slavonskih župana u Vukovaru, na kojemu je izražena bojazan zbog gašenja malih škola, ministrica je rekla kako se čudi županima što su o tome raspravljali jer su oni ti koji predlažu mrežu škola.
“Mi smo dali na javno savjetovanje smjernice koje sadrže podatke i koje sadrže ciljeve. To su analize koje pokazuju koliko imamo velikih i malih škola. Imamo dvadesetak škola koje imaju manje od 50 učenika, a matične su škole. Zar ne bi bilo dobro da se takve škole povežu sa većim školama kako bismo imali bolju fluktuaciju učitelja s jednim ugovorom o radu i bolje uvjete rada? O gašenju škola nitko nije govorio osim župana koji možda nisu dobro pročitali ono što piše u smjernicama”, rekla je Divjak.
Dodala je kako škole u manjim mjestima trebaju ostati, ali imati veliki administrativni aparat u kojem ima više zaposlenih u školama nego što ima učenika otvara pitanje koliko je to racionalno i možemo li si to priuštiti, ili bi bilo bolje drugačije organizirati mrežu škola. “Cilj je dobiti kvalitetno obrazovanje naših učenika uz racionalno korištenje sredstava državnog proračuna i poreznih obveznika”, zaključila je Divjak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
