U Hrvatskoj je na spomen sudaca uobičajena kanonada o tomu kako su korumpirani, ovisni o politici i moćnicima, a odlično plaćeni i zaštićeni poput nekih vrsta kojima prijeti izumiranje.
No Večernji list je došao do podatka da je u proteklih ni pet godina, od početka 2016., naše sudstvo ostalo bez 207 sudaca, s tim da je za još troje odobreno razrješenje od sudačke dužnosti do kraja godine.
To je četiri puta više nego u prethodnoj petoljetki od 2011. do 2015. godine. Više je bilo jedino 2016. godine, ali za 12 mjeseci, kad smo ostali bez 49 sudaca. To bi u većini europskih zemalja bio alarmantan podatak, ali ne i u Hrvatskoj. Premda smo po odlasku sudaca vjerojatno europski rekorderi, ni to nas nije pomaknulo s vrha ljestvice europskih zemalja na kojoj postojano držimo vodeću poziciju zajedno sa Slovenijom, s po četrdesetak sudaca na sto tisuća stanovnika, dok ih Irska ima tri, Danska šest, Francuska 10, Italija 11, Njemačka 24…
Na zlu glasu, a opterećeni poslom
U proteklom desetljeću najviše smo sudaca, 1932, imali 2012., a prema službenim podacima, na početku ove godine 1712. Kako je od početka godine imenovano devetero prvostupanjskih sudaca, znači da trenutačno imamo 1681 suca, najmanje od osamostaljenja.
Dok je posao sudaca u većini, osobito zapadnoeuropskih, zemalja s dugom demokratskom tradicijom, jedan od društveno najpoštovanijih i adekvatno cijenjenih, suci u Hrvatskoj u anketama među svojim građanima i tvrtkama već niz godina prolaze najgore od svih europskih sudaca. Unatoč očajnoj percepciji, svjedočimo još jednom paradoksu specifičnom za Hrvatsku.
> Analiza Nikole Banića: Kako unaprijediti hrvatsko pravosuđe? (1)
>Analiza Nikole Banića: ZDS: Presignacije – ‘lijek’ za hrvatsko pravosuđe? (5)
Mi sucima uvaljujemo sve više posla, što je naslijeđe koje baštinimo iz bivšeg sustava pa je stoga sudac morao biti na usluzi i u malim sredinama kako bi rješavali svaki iole ozbiljniji konflikt. Posljedica toga je prekomjeran broj sudaca u usporedbi s europskim pravosudnim sustavima, a taj problem iz bivšeg sustava uz Sloveniju naslijedile su i ostale države bivše Jugoslavije
To naslijeđe i dalje je ukorijenjeno kod nas, svjedočimo i ovih dana kad i najveći kritičari sudaca, pa i oni koji su ih za potrebe izborne kampanje smatrali korumpiranima, sada inzistiraju da sucima potpuno budu prepuštene ovrhe kao jedan od najosjetljivijih hrvatskih problema, osobito u doba koronavirusa.
Lani je prvostupanjskim sucima dodijeljen dodatni posao provedbe jednostavnog stečaja potrošača, što je zamoran, rutinski posao koji sucima samo oduzima vrijeme pa je stoga lani nakon niza godina prekinut trend smanjenja broja zaostalih prvostupanjskih predmeta i produljeno vrijeme njihova rješavanja.
