Europski parlament u ponedjeljak je prihvatio prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama uredbe o TEN-T mreži, kojim je Hrvatska uvrštena na dva dodatna prometna koridora.
Izmjenom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T mreži) Hrvatska će , uz već postojeća dva prometna koridora (Sredozemni koridor i koridor Rajna – Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje.
To Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, priopćilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Uključivanje dodatnih dijelova Hrvatske u europsku prometnu mrežu
Podsjeća da se postojećim mogućnostima ulaganja iz izvora EU pridodaju nove u – željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu.
Uz to, otvara se mogućnost financiranja iz europskih izvora i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.
>Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom o jačoj povezanosti Jadrana i Baltika
TEN-T uredba donešena je 2013., dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, a njoj nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske.
To je onemogućavalo sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima iz izvora Unije.
Rijeka će se nalaziti na tri koridora
Primjerice, dosadašnja uredba uključuje dio od Rijeke, koja će se sada, kada nova uredba stupi na snagu, nalaziti na čak tri koridora.
U dosadašnjoj uredbi, Rijeka je bila uključena u prometni pravac preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni Rajna Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod).
Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna dva koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje.
Time se, smatra predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković, Hrvatska u cijelosti integrira u prometni sustav EU-a.
Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže.
Plenković: pretpostavke za velika ulaganja; Butković: Povijesni dan za Hrvatsku
Plenković tvrdi da se time stvaraju pretpostavke za “nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske”.
Podpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je kako je ovo “stvarno povijesni dan za Hrvatsku”.
“Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu”, rekao je Butković.
>Važnost dovršetka koridora Vc za Hrvatsku i Srednju Europu
Prema navodima ministarstva, izmjenama uredbe bit će u europske koridore uvršteno novih 450 kilometara željezničkih pruga, primjerice istarske i podravske dionice.
Zatim, uvrštenje u koridore obuhvaća 430 kilometara cesta, npr. Zagvozd – Imotski – DG), osam novih luka: Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče , Dubrovnik i Split.
Nadalje, novi koridori obuhvaćaju i pet novih urbanih čvorova: Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
