Slučaj Mirele Čavajde, instruktorice joge koja je tražila od hrvatskoga zdravstvenog sustava feticid za svoje nerođeno dijete u kasnom stadiju trudnoće, jer su djetetu dijagnosticirane malformacije na mozgu, uzbudila je hrvatsku javnost početkom svibnja ove godine.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odobrio je trudnici Mireli Čavajdi pokrivanje troškova obavljanja medicinskog zahvata feticida u Ginekološkoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Ljubljani, gdje je Čavajda potom feticid i izvršila.
Zašto je HZZO odobrio troškove usmrćivanja bebe Grge u Ljubljani?
Nakon što su iz HZZO-a izvijestili da će boravak u ljubljanskoj bolnici biti pokriven iz sredstava zdravstvenog osiguranja u skladu s odredbama koje reguliraju financiranje troškova liječenja i medicinskih zahvata hrvatskih zdravstvenih osiguranika u inozemstvu, Narod.hr zatražio je od HZZO-a dodatne informacije.
> Mirela Čavajda i njezina odvjetnica dobile nagradu za ‘građansku hrabrost’ od ekipe koja stoji iza Queer festivala
> U nekoliko hrvatskih gradova prosvjed potpore Čavajdi za usmrćivanje bebe Grge
> Čavajda u pismu javnosti tumači zašto je bolje da Grgu usmrti, nego prijevremeno rodi
Na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama najprije smo tražili ove informacije:
1. Je li HZZO ikada provodio postupak odobravanja korisnicima korištenja prekogranične zdravstvene zaštite iz članka 6. stavka 2. točke 2. i članka 25. stavka 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, a za zdravstvenu zaštitu primjenom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (primjenom odredbi istog zakon o prekidu trudnoće)?
2. Ako je HZZO provodio postupak odobravanja korisnicima korištenja prekogranične zdravstvene zaštite iz članka 6. stavka 2. točke 2. i članka 25. stavka 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, a za zdravstvenu zaštitu primjenom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (primjenom odredbi istog zakona o prekidu trudnoće):
a) kada je isti postupak provodio?
b) pod kojom klasom?
c) tko su bili podnositelji zahtjeva/korisnici/osiguranici (koja su njihova imena i prezimena)?
d) je li im je takovo pravo odobreno te, ako da, u kojoj visini troškova?
e) u koje zdravstvene ustanove su upućeni podnositelji zahtjeva/korisnici/osiguranici kojima je odobreno pravo na korištenje prekogranične zdravstvene zaštite?
f) tko su bili liječnici specijalisti/članovi povjerenstva/članovi konzilija koji su dali prijedlog na upućivanje na liječenje u inozemstvo odnosno odlučili o osnovanosti takvog prijedloga?
Odgovor HZZO-a
Uskoro je stigao odgovor HZZO-a, koji potpisuje Andrija Hermanović, dipl. iur, u kojem informacije daju tek djelomice, potvrđuju da je proveden jedan postupak vezan uz upućivanje osiguranice na prekid trudnoće u inozemnoj zdravstvenoj ustanovi, i to u 2022. godini, a ostale informacije uskraćuju pozivajući se na Opću uredbu o zaštiti podataka i odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
“U odnosu na pitanje pod točkom 1. Vašeg zahtjeva, sukladno dobivenim informacijama nadležnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), navodimo kako je temeljem prijedloga nadležnog Referentnog centra za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (“Narodne novine”, broj 80/13., 137/13. i 98/19.) i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite (“Narodne novine” br. 160/13., 11/15., 16/15., 113/16. i 34/18.), proveden jedan postupak vezan uz upućivanje osiguranice na prekid trudnoće u inozemnoj zdravstvenoj ustanovi, i to u 2022. godini, a koje upućivanje je rješenjem donesenim u upravnom postupku odobreno od strane Zavoda.
> Ispovijed Ane Božinović: ‘U 6. mjesecu trudnoće rekli su mi da Iva ne može preživjeti…’
U odnosu na pitanje pod točkom 2. Vašeg zahtjeva navodimo kako Zavod nije ovlašten omogućiti pristup informacijama o sadržaju dokumentacije koja je prikupljena u okviru upravnog postupka, s obzirom da bi isto sa strane Zavoda u suštini predstavljalo neovlašteno otkrivanje osobnih podataka o zdravlju osigurane osobe Zavoda o čijem pravu se u okviru upravnog postupka rješavalo. a u smislu odredaba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ – Opća uredba o zaštiti podataka (SL EU L119) (Opća uredba o zaštiti podataka).
Isto tako, omogućavanje pristupa traženim informacija bilo bi protivno i odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a kojim Zakonom je određeno tko je ovlašten izvršiti uvid u spis predmeta, odnosno tko je stranka u postupku, te bi navedeno predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka od strane Zavoda”, naveli su iz HZZO-a.
Ponovni upit i HZZO-ovo uskraćivanje podataka
Narod.hr tražio je dalje nadopunu informacija s obzirom na Opću uredbu o zaštiti podataka.
Podsjetili smo da nismo dobili informaciju o podatku koji smo zatražili, a koji se ne odnosi na GDPR – klasa predmeta. Također smo napomenuli kako je moguće dati i ostale podatke koje smo zatražili, ali bez naznake osobnih podataka (s inicijalima) osiguranika.
HZZO ponovno nije dao tražene informacije, djelomično odbijajući zahtjev za pristup informacijama.
“Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama (“Narodne novine”, broj 25/13, 85/15 i 69/22 – u danjem tekstu: Zakon) propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točaka 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa, a stavkom 2. istog članka Zakona propisano je kako je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona, da bi omogućivanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
>Obiteljsko-prijateljske veze u pozadini medijskog plasiranja slučaja Čavajda
Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti odbiti zahtjev za pristupom informaciji ako se ispune uvjeti propisani člankom 15. stavkom 2. Zakona.
Člankom 4. točkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba) osobni podaci su definirani kao svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog iii više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Člankom 6. st. 1. Uredbe propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;
(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
> Svjedočanstvo obitelji Mlakar: ‘Za dvoje djece rekli su nam da nemaju šanse za život, ali mi smo se borili’
Člankom 9. Uredbe propisano je kako se zabranjuje obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje i podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca. Isto tako, stavkom 2. navedenog članka propisano je kako se stavak 1. ne primjenjuje ako je ispunjen jedno od sljedećeg:
(a) ispitanik je dao izričitu privolu za obradu tih osobnih podataka za jednu ili više određenih svrha, osim ako se pravom Unije ili pravom države članice propisuje da ispitanik ne može ukinuti zabranu iz stavka 1.;
(b) obrada je nužna za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava i prava o socijalnoj sigurnosti te socijalnoj zaštiti u mjeri u kojoj je to odobreno u okviru prava Unije ili prava države članice ili kolektivnog ugovora u skladu s pravom države članice koja propisuje odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika;
(c) obrada je nužna za zaštitu životno važnih interesa ispitanika ili drugog pojedinca ako je ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati privolu;
(d) obrada se provodi u sklopu legitimnih aktivnosti s odgovarajućim zaštitnim mjerama zaklade, udruženja ili drugog neprofitnog tijela s političkim, filozofskim, vjerskim ili sindikalnim ciljem te pod uvjetom da se obrada odnosi samo na članove ili bivše članove tijela ili na osobe koje imaju redovan kontakt s njom u vezi s njezinim svrhama i da osobni podaci nisu priopćeni nikome izvan tog tijela bez privole ispitanika;
> Tko su donatori zaklade Solidarna koja traži donacije za usmrćivanje nerođene bebe Čavajde?
(e) obrada se odnosi na osobne podatke za koje je očito da ih je objavio ispitanik;
(f) obrada je nužna za uspostavu, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva ili kad god sudovi djeluju u sudbenom svojstvu;
(g) obrada je nužna za potrebe značajnog javnog interesa na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno željenom cilju te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika;
(h) obrada je nužna u svrhu preventivne medicine rada radi procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana ili upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom te u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama iz stavka 3.;
(i) obrada je nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije i prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne;
> Udruge Roda, Pa Riter, Solidarna i druge prikupljaju novac za usmrćivanje bebe Grge u Sloveniji
(j) obrada je nužna u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog i povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe u skladu s člankom 89. stavkom 1. na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno cilju koji se nastoji postići te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika.
Člankom 74. Statuta Zavoda (“Narodne novine”, broj 18/09, 33/10, 8/11, 18/13, 1/14, 83/15, 108/21) propisano je kako se tajnim podacima smatraju i podaci o osiguranim osobama Zavoda u obveznom zdravstvenom osiguranju, obveznom zdravstvenom osiguranju za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, odnosno podaci o osiguranicima i dopunskom i dodatnom zdravstvenom osiguranju koje provodi Zavod čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi moglo uzrokovati štetu osiguranim osobama, odnosno osiguranicima i Zavodu, u skladu s općim aktima Zavoda.
> Stara eugenika je prošlost, stigla je nova koja se krije pod eufemizmom ‘pravo na izbor’
Uzevši u obzir odredbe Zakona, Uredbe te Statuta Zavoda, a postupajući po zahtjevu, Službenik za informiranje Zavoda nije našao osnove po kojima bi se, vezano za točku 2 zahtjeva omogućio pristup traženim informacijama.
Zavod nije ovlašten omogućiti pristup informacijama o sadržaju dokumentacije koja je prikupljena u okviru upravnog postupka, s obzirom da bi isto sa strane Zavoda u suštini predstavljalo neovlašteno otkrivanje osobnih podataka o zdravlju osigurane osobe Zavoda o čijem pravu se u okviru upravnog postupka rješavalo, a u smislu citiranih odredaba Uredbe.
Dakle, u predmetnom slučaju radi se o posebnoj kategoriji osobnih podataka osigurane osobe Zavoda, te se sukladno Uredbi ne nalazi zakonita pravna osnova po kojoj bi se takvi podaci, odnosno omogućavanjem pristupa istima, mogli obrađivati.
Isto tako, omogućavanje pristupa traženim informacijama bilo bi protivno i Statutu Zavoda, kao i odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a kojim Zakonom je određeno tko je ovlašten izvršiti uvid u spis predmeta, odnosno tko je stranka u postupku te bi navedeno predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka Zavoda.
>Prof. Ćorušić objasnio kako će se usmrtiti bebu Grgu
Dana 25. srpnja 2022. godine učinjen je test razmjernosti i javnog interesa u skladu s odredbom članka 16. Zakona kojim je utvrđeno kako se pristup informaciji traženoj od strane podnositeljice zahtijeva ograničava, jer se ista smatra osobnim podatkom fizičke osobe čime bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo povredu zaštite osobnih podataka te prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.
Uzevši u obzir cilj i svrhu Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i sam zahtjev za pristup informacijama, a nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, Zamjenik službenika za informiranje Zavoda, ne pronalazi u zahtjevu podnositelja javni interes da se informacija učini dostupnom, sve obzirom iz istog ne proizlazi da bi zatražene informacije pridonijele javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet, učinkovitost, efikasnost, dobro financijsko upravljanje i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima, jednakost i slično.
Slijedom svega navedenoga, primjenom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona članka 26. Pravilnika i članka 96. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj 47/09 i 110/21) riješeno je kao u dispozitivu rješenja”, zaključuje zamjenik službenika za informiranje Andrija Hermanović, dipl. iur.
Na ovo rješenje Narod.hr će podnijeti žalbu.
Zbog kasnog stadija trudnoće Čavajda nije mogla dobiti “pobačaj na zahtjev” bez navođenja razloga
Podsjećamo, budući da se nalazila u 25. tjednu trudnoće, Čavajda, prema zakonu, nije mogla dobiti “pobačaj na zahtjev” bez navođenja razloga (što je moguće samo do 10. tjedna trudnoće), već se morala obratiti komisiji koja je odlučivala o tome postoje li medicinske indikacije zbog kojih bi dopustili pobačaj.
>Ćorušić u Nu2: ‘Gospođa Čavajda je željela mrtvo dijete, a mi smo nudili izazivanje poroda i ‘comfort care’ za dijete’
“Pacijentica Mirela Čavajda nije odbijena u Petrovoj bolnici već je njezina želja da izvrši prekid trudnoće na određeni način, koji se u ovom trenutku u Hrvatskoj ne radi”, rekao je u sredinom svibnja ministar zdravstva Vili Beroš.
Izjavio je to nakon što su se Mirela Čavajda i njezina obitelji odlučili obratiti kliničkoj bolnici u Ljubljani radi feticida. Kako su mediji prenijeli izjavu njezine odvjetnice, “Mirela Čavajda obratila se zagrebačkoj Petrovoj bolnici gdje su joj rekli kako joj nisu u mogućnosti pružiti zdravstvenu skrb sukladno odluci drugostupanjske komisije. S obzirom na hitnost situacije u kojoj se nalazi, Mirela i njena obitelj odlučili su se, radi postupka ‘prekida trudnoće’, obratiti kliničkoj bolnici u Ljubljani.”
Nakon ove izjave, javili su se iz Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb te objasnili da su trudnicu Mirelu Čavajdu, kojoj je drugostupanjska komisija odobrila prekid trudnoće, informirali o načinu prekida trudnoće koji je moguće učiniti u Petrovoj bolnici, no ona je to odbila.
“Od liječnika, i to specijalista ginekologije i opstetricije i specijalista pedijatra s užom specijalizacijom iz neonatologije, Čavajda je dobila informacije vezane uz način prekida trudnoće koji je moguće učiniti u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb (indukcija prijevremenog porođaja) što je gospođa Čavajda u ovom trenutku odbila”, istaknuli su iz KBC-a Zagreb.
> HZZO odobrio troškove usmrćivanja bebe Grge u Ljubljani, platit će sve po dobivanju računa
Ravnatelj KBC-a Zagreb dr. Ante Ćorušić gostujući na HRT-u i osvrćući se na slučaj Mirele Čavajde, rekao da osobno nema ništa protiv nje te da osjeća empatiju prema njoj.
Poručio je i da se nema zašto ispričavati u ime KBC-a Zagreb. “Gospođa Čavajda je bila samo kod nas jedanput, i to 19 dana nakon prve magnetske rezonance koja je učinjena negdje drugdje”, dodao je.
“Meni je žao te žene. Zaista s njom suosjećam i imam odgovarajuću empatiju prema svim tim trudnicama, ne samo prema njoj”, rekao je dr. Ćorušić.
Rekao je i da ne zna tko bi u Hrvatskoj počinio feticid. “To ne spada u dio naše edukacije, to nije naš posao”, dodao je dr. Ćorušić.
Istaknuo je da je Čavajdi ponuđen prijevremeni porod i “comfort care” za dijete, no da je ona “željela mrtvo dijete. Da dijete ne zaplače” i napomenuo da je kada je Čavajda bila kod njih, bila u 28. tjednu trudnoće i kako je dijete imalo 1200 grama.
“Vi dijete usmrćujete. To je za mene živa osoba”, dodao je dr. Ćorušić. Nakon tog gostovanja mainstream mediji okomili su se na dr. Ćorušića.
Osobni motivi za usmrćivanje bebe Grge
“Želim prije svega riješiti ovu situaciju i nastaviti normalno živjeti. Ja ovo ne radim samo zbog sebe, već i zbog djeteta kojem ne želim da pati i da nema život, i zbog svojeg prvog sina koji je prekrasan i zdrav. On bi u tom slučaju pao u zadnji plan. To me drži i to mi je fokus, omogućava mi da uopće preživim to razdoblje dok se sve ne okonča… Ja nemam priliku žalovati i tugovati jer je to dijete još u meni. Umjesto da je sve gotovo i da sam već na nekoj psihoterapiji i iscjeljenju i da se vratim na svoj posao koji izrazito trpi zbog ovoga, ja već tjednima čekam. Imam dva studija joge i pilatesa, imam jako puno članova, a već tjednima ne mogu raditi. Izvorno sam htjela raditi do kraja trudnoće”, kazala je Mirela Čavajda za Index.
> KBC Zagreb: ‘Gospođa Čavajda odbila je izazivanje prijevremenog poroda i zbrinjavanje bebe’
>U totalnoj ofanzivi na priziv savjesti stručnjaci stali u obranu ovog instituta: ‘Nitko nas nema pravo prozivati i osuđivati’
Iz ove izjave, razlozi za eugenički pobačaj, koji to zbog visoke gestacijske dobi više nije pobačaj već feticid, iščitavaju se motivi osobne naravi, a tu je prvenstveno želja da se sačuva dosadašnji način života koji bi prisutnost bolesnog djeteta promijenio – kako zagovornici pobačaja misle – na gore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
