Stožerni projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) ‘Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’ (O-ZIP) službeno je uvršten u Operativni program Europske komisije ‘Konkurentnost i kohezija’ za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. O-ZIP je vrijedan 55 milijuna eura i usmjeren je jačanju najkonkurentnijih dijelova IRB-a s ciljem snažnijeg povezivanja s poduzetnicima i industrijom.
Ova izdašna sredstva Europske unije u sljedećih desetak godina IRB-u će omogućiti obnovu i nadogradnju kompletne infrastrukture, od laboratorija, opreme do ljudskih potencijala.
Ideja je da kroz O-ZIP ojačaju oni dijelovi ‘Ruđera’ koji su najbolji u Hrvatskoj, a istovremeno imaju veliku mogućnost suradnje s gospodarstvom. Tu spadaju istraživanja u području novih materijala i tehnologija, ICT-a, biomedicinska istraživanja, te istraživanja mora i okoliša. Također, to znači i nabavku vrhunske sofisticirane opreme koja će služiti za razvoj istraživanja i komercijalizaciju znanja u domaćoj i stranoj industriji.
”Takva sofisticirana oprema će nam omogućiti, na primjer, testiranje i razvijanje novih vrsta senzora i detektora. Recimo, dijamantne detektore koji su nedavno razvijeni na ‘Ruđeru’, pomoću tih sredstava moći ćemo unaprijediti za moguće korištenje u CERN-u.”, istaknuo je u priopćenju ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić.
Ključna komponenta O-ZIP-a je snažnija interakcija s hrvatskim i europskim gospodarstvom. Osim jačanjem infrastrukture, O-ZIP će navedene ciljeve ostvariti brojnim pažljivim promjenama u načinu rada IRB-a kroz novi Statut, kao i niz pravilnika koji će dati naglasak na izvrsnost, maksimalnu otvorenost kako postojećih tako i budućih instrumenata široj znanstveno zajednici i industriji. Također, velika važnost će se pridavati mobilnosti znanstvenika, komercijalizaciji znanja te istraživanjima relevantnim za hrvatsko gospodarstvo.,
”Prije nekoliko godina na upit o ključnim područjima istraživanja na IRB-u morao bih izdiktirati skoro dvadesetak područja. To što smo fokus istraživanja grupirali u samo nekoliko ključnih područja je veliki napredak”, zaključio je Antičić.
Uspjeh OZIP-a je rezultat sustavnog i koordiniranog rada svih ključnih tijela IRB-a, posebno Povjerenstva za strukturne fondove na čelu s dr. Ivankom Jerić.
No, to nije sve sto se tiče planova IRB-a po pitanju strukturnih fondova. Tu je svakako i inovacijski projekt kojeg vodi Savjet za gospodarstvo IRB-a na čelu s dr. sc. Rozelindrom Čož-Rakovac – ‘Međusektorski centar kompetencije za napredne (KET) tehnologije Zagreb’ (CeKKET) koji je uvršten u Nacrt smjernica za uspostavu centara kompetencije pri Ministarstvu gospodarstva u okviru centara pametne specijalizacije, a vrijedan je 9 milijuna eura.
Pored toga izvrsno napreduje i zajednički projekt u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) ‘Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti – MORExpo’ koji je nedavno uvršten na indikativnu listu MZOS-a te ima jako dobre izgleda da bude financiran preko strukturnih fondova.
”Važno je naglasiti da je projekt O-ZIP strukturiran tako da nema preklapanja u opremi i u fokusu s drugim strukturnih projektima na kojima IRB sudjeluje”, ističe Jerić.
Za konačno usvajanje pune studije izvodivosti O-ZIP-a od strane Europske komisije nužne su još brojne vezane radnje, a koje se sustavno pripremaju posljednje dvije godine, što znači da ‘Ruđer’ slijedeće godine čeka puno posla, uključujući usvajanje brojnih ključnih i nužnih mjera kao što su novi pravilnici ili nova pravila poslovanja, uz dakako pisanje same studije izvodivosti koju tek treba prihvatit Europska komisija.
Međutim jedno je sigurno, nakon ovakvih dobrih vijesti europska budućnost i održivost IRB-a neupitna je i izgleda jako dobro.
Tekst se nastavlja ispod oglasa