Isključivi gospodarski pojas: Hrvatska je od 2000. do danas izgubila više od 28 milijardi kuna zbog neproglašenja IGP-a

Foto: Zorica Gregurić

Bez obzira na to tko je na vlasti, HDZ ili SDP, uvijek iza zastora isti moćnici onemogućuju proglašenje gospodarskoga pojasa. Običnome čovjeku zaista je neobjašnjivo kako jedna od najljepših obala svijeta i geostrateški jedna od najvažnijih obala Euroazije nema nakon tolikih inicijativa gospodarski pojas, piše Marko Curać u Hrvatskom tjedniku.

Godišnje gubimo od 170 do 230 milijuna eura

Saborska rasprava o Prijedlogu novoga zakona o obalnoj straži, u prvome čitanju, 9. listopada, pretvorila se u svađu o isključivome gospodarskom pojasa, koji Hrvatska među rijetkim državama, iako na to ima pravo po Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982. godine, još nije proglasila. Čula se tijekom rasprave primjedba: zašto naziv Obalna straža, a ne Hrvatska obalna straža, ako već imamo Hrvatsku ratnu mornaricu? S obzirom na to da će ta straža obavljati nadzor i u području gospodarskog pojasa, bilo bi logično da ima širi naziv od onoga iz prijedloga zakona hrvatske Vlade. Zapravo, najprimjereniji naziv toga propisa trebao bi biti: Zakon o hrvatskoj pomorskoj straži. Bez obzira na to koliko naziv zakona može izgledati manje važan, ipak je bitno da njegov naziv preciznije pokriva opseg poslova koji se njime reguliraju.

> Razgovor s ekspertom za međunarodno pravo akademikom Rudolfom: Gospodarski pojas bio je cijena koju smo platili kao ulaznicu za EU

> Most ponovno uputio Prijedlog o proglašenju IGP-a: ‘Slučaj s talijanskim ribarima pokazuje da moramo bolje kontrolirati svoje teritorijalne vode’

> Sladoljev za Narod.hr: ‘Da je proglašen IGP talijanski ribari dobili bi kaznu zbog koje im više ne bi palo na pamet loviti u našem moru’

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić istaknuo je kako će predloženi zakon uređivati zaštitu i nadzor suverenih prava Republike Hrvatske na moru. Po njegovim riječima, podmorje i morsko dno važni su za razvoj Hrvatske, a zakonom će se po prvi put regulirati ovlaštenja na pojedinim područjima. Na primjedbe zastupnika da nema odgovarajućega nadzora morskih područja u kojima hrvatska država ostvaruje svoja suverena prava, Ivić je rekao kako je prošle godine bilo 25 nadzora plovidbe, 25 nadzora u Zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu (ZERP), 232 nadzora izlova ribe, 93 nadzora športskog ribolova, 21 ribarska nadzora te sedam nadzora skupljanja spužava i koralja. Zastupnici su isticali neprimjereno niske kazne stranim ribarima uhvaćenima u krivolovu u iznosu od 40 tisuća kuna te primjer kad je početkom rujna kod Dugoga otoka uhvaćena talijanska ribarica i da se jedan ribar nedolično ponašao prema novinarima i građanima prilikom privođenja na ispitivanje, u Zadru. Zastupnici su upozorili kako Hrvatska zbog toga što nije proglasila gospodarski pojas gubi godišnje po podatcima Europske komisije, iz 2013. godine, od 170 do 230 milijuna eura. Od 2000. godine zbog toga, ‘zazvonilo’ je sabornicom, nije uprihodila oko 28 milijarda kuna, kojima bi se moglo izgraditi 12 peljeških mostova.

Gospodarski pojas nije isto što i Zerp!

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, sudjelujući u raspravi, rekao je kako ‘sve sastavnice isključivoga gospodarskog pojasa ima Zerp’ te da je i proglašen gospodarski pojas da bi se ‘provodila ista politika kao i u Zerpu’. Postavlja se pitanje je li gospodarski pojas isto što i Zerp?

Akademik Vladimir Ibler smatrao je kako Zerp ne može biti zamjena za Isključivi gospodarski pojas, a autora toga teksta prije više od 15 godina bio je upozorio da je to loše napravio Hrvatski sabor, 3. listopada 2003., kada je na prijedlog Vlade Ivice Račana donio Odluku o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru kojom se ustanovljuje Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Dakle prihvaćen je podzakonski akt – Odluka, koja je nižega ranga nego zakon. Time smo dobili paralelni akt Pomorskome zakoniku u kojem je podrobno reguliran gospodarski pojas. Razliku između gospodarskog pojasa i Zerpa objasnila je profesorica međunarodnoga prava sa splitskoga Pravnog fakulteta Vesna Barić-Punda još 2005. godine u znanstvenom članku: Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske i Međunarodno pravo mora (Strani pravni život, 1-2/2005., Beograd). ‘Gospodarski pojas nije dio državnoga teritorija, a nije ni dio otvorenog mora, već genus tertii. Prava u gospodarskome pojasu ne stječu se ipso facto. Odluku najviše državne vlasti o stjecanju i ostvarivanju tih prava obalna država mora proglasiti (deklaracijom, zakonom, dekretom ili nekim drugim jednostranim aktom) i objaviti proglašenje. Suvereno je pravo države da odluči u kojemu će trenutku to učiniti (bez ikakva je vremenskog ograničenja)’, tvrdi Barić Punda u spomenutome članku, napominjući da u Zerpu Hrvatska nema suverenost (njegova vanjska granica nije državna granica mora), već samo određena suverena prava i jurisdikcijske ovlasti uže od punoga sadržaja gospodarskog pojasa. ‘U Zerpu, u odnosu na gospodarski pojas, Hrvatska nije proglasila suverena prava u pogledu svih djelatnosti radi istraživanja i gospodarskoga iskorištavanja tog pojasa, kao što je proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova te jurisdikciju za podizanje umjetnih otoka, uređaja i naprava’, napominje. Ukratko, Zerp se odnosi samo na morski stup, a ne na morsko dno i njegovo podzemlje te na prostor iznad površine mora.

Politički razlozi ugrozili hrvatsko pravo koje jamči Konvencija UN-a

U intervjuu objavljenome 30. rujna 2019. na portalu narod.hr pod naslovom: Gospodarski pojas bio je cijena koju smo platili kao ulaznicu za EU, akademik Davorin Rudolf izjavio je kako je tijekom 1992. godine sudjelujući u pisanju Nacrta prvoga pomorskog zakonika, nakon stjecanja neovisnosti, ugradio dio o gospodarskome pojasu, sva prava obalne države, suverena i ostala tzv. jurisdikcijska, koja su sadržana u Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982.

Godine 1994. stupio je na snagu Pomorski zakonik, ali bez dijela o gospodarskome pojasu. U članku 1042. Zakonika rečeno je kako će se odredbe o gospodarskome pojasu početi primjenjivati tek nakon što Sabor proglasi gospodarski pojas. “U našemu nacrtu takve odredbe nije bilo. O odgodi nitko me nije konzultirao ni obavijestio. U vrijeme donošenja Pomorskoga zakonika obavljao sam funkcije veleposlanika u Italiji pa sam tražio pojašnjenja. Kazano mi je da su razlozi za odgodu proglašenja gospodarskoga pojasa političke naravi. U vrijeme donošenja toga zakonika Hrvatska je formalno bila još uvijek u ratu, mlada tek nastala država, pa se željelo izbjeći prosvjede i reagiranja Italije i pričekati stupanje na snagu Konvencije UN-u o pravu mora jer je taj međunarodni ugovor prvi put u povijesti normirao pravo obalnih država da proglašavaju gospodarske pojase. Konvencija je stupila na snagu tek u studenome 1994.’, izjavio je Rudolf.

Osjenčani dio Jadranskoga mora: zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske (ZERP)

No, svejedno, nakon stupanja na snagu Konvencije, završetka Domovinskoga rata, odnosno mirne reintegracije istočne Hrvatske i Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske, nitko se nije sjetio donijeti u Hrvatskom državnom saboru odluku o proglašenju gospodarskoga pojasa koja je bila sadržana u Pomorskom zakoniku, od 27. siječnja 1994. (NN, 17/1994.). Promjenom vlasti, šestosiječanjska koalicija dodatno je zapetljala pitanje gospodarskoga pojasa donošenjem Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru u koji je unijela tekst o Zerpu. Osam mjeseci nakon donošenja te Odluke, 3. lipnja 2004., u vrijeme HDZ-a, donesen je novi akt, Odluka o dopuni Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru kojom se odgađa primjena pravnoga režima zaštićenoga ekološko ribolovnog pojasa za države članice EU do sklapanja ugovora o partnerstvu u ribarstvu između EU i Republike Hrvatske.

Takav ugovor nikada nije sklopljen, a u Hrvatskom saboru nastavila se više od jednog i pol desetljeća jalova prepirka o potrebi proglašenja gospodarskoga pojasa, odnosno Zerpa, čija površina iznosi 23.870 četvornih kilometara, za pola manja od kopnene površine Hrvatske, koja iznosi 56.578 četvornih kilometara.

Proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa traže više od dva desetljeća hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo, među kojima i prof. dr. sc. Davor Vidas, koji je prije nekoliko mjeseci izjavio vrlo jasno da Hrvatska ima nedvojbeno pravo proglasiti i primijeniti svoj puni gospodarski pojas na Jadranu (Hrvatski tjednik, 16. svibnja 2019.). Od 1994., kad je donesen prvi Pomorski zakonik do najnovijih izmjena 8. veljače 2019. bilo je više prilika da se proglasi gospodarski pojas. Pitanje pravne procedure postavljalo se i 2003. godine kad je pušten iz laboratorija ‘čudnovati kljunaš’ – ZERP.

Zar Hrvatski sabor nije tada mogao na vrlo elegantan način ispraviti pogrješku, ranije vlasti, te izmjenama ili dopunama Pomorskog zakonika iz 1994. godine, odnosno brisanjem članka 1042., koji spominje akademik Rudolf, bez posebne odluke proglasiti gospodarski pojas?! Ovako proizlazi iz svega, bez obzira na to tko je na vlasti, HDZ ili SDP, kako su iza zastora isti moćnici koji onemogućuju proglašenje gospodarskoga pojasa. Jer običnome čovjeku zaista je neobjašnjivo kako jedna od najljepših obala svijeta i geostrateški jedna od najvažnijih obala Euroazije nema nakon tolikih inicijativa gospodarski pojas? Htjeli bismo u inicijative poput “Tri mora’, a u svijetu će nam reći – nemaju ni ‘tri čiste’, za najobičnije proglašenje gospodarskoga pojasa, koji malo koja od 150 obalnih zemalja svijeta nema. Nevjerojatno je kako hrvatski političari nemaju snage okupiti hrvatske stručnjake za međunarodno pravo i utvrditi način kako Hrvatska može najlakše proglasiti gospodarski pojas.

Dopušta se vođenje beskonačnih rasprava u Hrvatskome saboru u svezi s gospodarskim pojasom, izvode razne akrobacije, prodaju rogovi za svijeću, a postupak je posve jasan. Nije to samo poniženje zdravoga razuma, nego poniženje hrvatskih stručnjaka i, kako bi rekao akademik Ibler, hrvatske doktrine međunarodnoga prava koja je uvijek bila gledišta da treba proglasiti gospodarski pojas i s njime suvereno upravljati.

Talijanski ribari beskrupulozno ribare i u hrvatskome teritorijalnom moru

Na južnoj strani Dugoga otoka, 4. rujna 2019., zatečena su šestorica talijanskih ribara u nezakonitome izlovljavanju ribe, krivolovu. Talijanski ribarski brod Mario LC dovezen je u zadarsku luku, a jedan od uhićenih ribara s broda prilikom privođenja, kako su izvijestili mediji, pokazivao je srednji prst novinarima i građanima dovikujući: ‘Vaffanculo, vaffanculo!’ Policajac mu je prišao, spustio ruku i odvukao prema sredini palube. Taj slučaj tijekom saborske rasprave o Prijedlogu Zakona o obalnoj straži spomenut je nekoliko puta kao primjer drskoga i bahatog ponašanja talijanskih ribara koji ne samo što ne prezaju od izlova ribe ni u hrvatskom teritorijalnom moru, već vrijeđaju hrvatske građane, poručujući im kako su to već izvikivali na talijanskom jeziku. Nije im dovoljno što love u hrvatskom gospodarskom pojasu, već su ušli u teritorijalno more. Kane li se ‘iskrcati’ na obalu? Vrijeme je reći: dosta je bilo ‘oranja i preoravanja’ hrvatskoga mora, lova i izlova, pustošenja – vrijeme je za proglašenje gospodarskoga pojasa!

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrvatski tjednik