Nakon što je u ponedjeljak i službeno istraga protiv Ivice Todorića postala pravomoćna, iz redova vladajućih ponavljaju kako se njihov stav oko rada saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor nije promijenio, te da ono “po slovu zakona” treba biti ugašeno, a oporba poručuje da odluku o eventualnom gašenju treba donijeti Sabor, koji ga je i osnovao.
HDZ je svoj stav u tom pogledu davno objavio i ništa se nije promijenilo, ako rješenje o istrazi postane pravomoćno, istražno povjerenstvo prestaje s radom, rekao je u predsjednik njihovog stranačkog kluba Branko Bačić.
Informaciju o službenosti istrage protiv Todorića u ponedjeljak prije podne nije želio komentirati, tumačeći kako je na Korčuli te je još uvijek nije vidio.
I HNS-ovac Stjepan Čuraj poziva se na Zakon o istražnim povjerenstvima, točnije članak 4. prema kojem će povjerenstvo “prestati s radom ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je povjerenstvo osnovano”.
“Članak 4. je jasan. Ispunjene su zakonske pretpostavke i povjerenstvo treba prestati s radom”, kratko je poručio Čuraj.
Mostovac Nikola Grmoja istaknuo je da se povjerenstvo ne smije ugasiti. Bude li HDZ ustrajavao u svojoj nakani da ugasi istražno povjerenstvo, Most će inzistirati da ga ugasi Sabor, koji je i donio odluku o njegovom osnivanju. Tako će, smatra on, javnost imati prilike vidjeti “tko je za istinu o Agrokoru, a tko za to da se ona sakrije”.
“HDZ-ovci su unaprijed znali za ovo. Previše toga je izišlo na povjerenstvu, posebno svjedočenjem bivšeg guvernera Rohatinskog, koje je pokazalo spregu ključnih ljudi u HDZ-u i Ivice Todorića. Mnogi su se čudili da je za svjedoka uopće predložen Vladimir Šeks, no u HDZ-u su već tada znali scenarij koji su planirali za ovaj tjedan, da će se povjerenstvo ugasiti”, ustvrdio je Grmoja.
S mostovcem Grmojom slaže se i SDP-ov Gordan Maras.
“Sabor, ako ne želi povjerenstvo, neka ga ukine”, rekao je Maras i dodao kako se nada da se to neće dogoditi.
SDP će, poručio je, učiniti sve da ono nastavi s radom. “Ako HDZ ne želi sudjelovati, neka ne dođu na sastanak povjerenstva, a nas neka puste da radimo”, rekao je Maras.
“Imamo stav kao i Državno odvjetništvo, da se istraga koja traje vezano za Agrokor, može odvojiti od rada povjerenstva”, izjavio je Maras, koji je uvjeren kako nema nikakve opasnosti da bi rad saborskog povjerenstva mogao ugroziti istragu.
Podsjetimo, povjerenstvom predsjeda “bivši ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, Orsat Miljenić, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa”, kako je upozorio Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku.
Za vrijeme Miljenićeva mandata kada je bio na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo je do spornog zakona, nazvanog “Lex Perković”, zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija. U nijednoj pravnoj zemlji nakon takvog poteza osoba ne bi mogla biti na nekoj važnoj poziciji.
“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je tada glasnogovornica Europske Komisije Mina Andreeva kada ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
