Izdavanje udžbenika je najunosnija nakladnička djelatnost: Koliko zarađuju najuspješniji hrvatski nakladnici?

Izdavanje udžbenika već je godinama najprofitabilnija nakladnička djelatnost. Kolika je dobit tri najveća nakladnika u Hrvatskoj?

Negdje od početka milenija postalo je upadljivo kontinuirano smanjenje broja čitatelja pisane riječi. Posljedično tome, gubi se i potreba posjedovanja, a samim tim i kupovine knjiga. S druge strane, prije devedesetih nakladništvo je bilo državni monopol, koji je profite osiguravao sigurnim otkupom izdanja od strane državnih institucija poput škola, knjižnica i sl.

> Hoće li MZO nastaviti suradnju s Profilom Klett i recenzentima koji nisu odradili svoj posao?

Kako zarađuju nakladnici

Danas je situacija u nakladništvu drugačija utoliko što više nije riječ o državnom monopolu na strani nakladnika. No, po svemu sudeći, sigurnost profita još uvijek ovisi o svojevrsnom monopolistu otkupa knjiga, koji je još uvijek država i njezine institucije.

U tom smislu, doima se kako slobodno tržište knjige funkcionira tako da se nakladnik održava u plusu tek onda kad je u stanju ući u posao s čimbenikom koji ne posluje po načelu tržišta, nego odgojno-obrazovne politike.

Tomu u prilog svakako idu i brojke. Bloomberg Adrija obavio je istraživanje koje je pokazalo kako su od 160 nakladnika u Hrvatskoj tri financijski najuspješnija ona kojima je primarni posao izdavanje školskih knjiga.

Izdavanje udžbenika stvara najveću dobit

Školskoj knjizi je primarna djelatnost izdavanje udžbenika, no također objavljuje i publicistiku. Kako, doznaje Bloomberg Adrija, tvrtka zapošljava 288 djelatnika, kojima isplaćuju prosječnu plaću od 1.065 eura. Dobit Školske knjige za 2022. godinu iznosi 50 milijuna eura.

Na drugom je mjestu je Profil Klett, tvrtka u njemačkom vlasništvu. Ona se bavi isključivo izdavanjem udžbenika i materijala za nastavu. U Hrvatskoj zapošljavaju 10 djelatnika kojima je prosječna plaća u 2022. bila 1.182 eura. Prihodovali su 13,25 milijuna eura. Inače, Ernst Klett Verlag jedan je od najvećih njemačkih izdavača udžbenika i nastavnih materijala.

Profil Klett, kako je poznato čitateljima Narod.hr-a, izdavač je povučenog udžbenika “Zašto je povijest važna?”

U izdanju Profila Klett: Tko su, uz Hajdarovića, autori i recenzenti ostalih udžbenika povijesti?

Izdavačka kuća Alfa, koja se također bavi primarno izdavanjem udžbenika je na trećem mjestu s prihodom od 10,8 milijuna eura. Alfa zapošljava 108 djelatnika, a prosječna plaća im je 997 eura.

Je li to što je otkup knjiga u školama zajamčen posao, jedini razlog zbog kojeg oni nakladnici koji su u taj posao uspjeli ući vode u zaradi?

Odgovor je, kako je to samo djelomično tako, odnosno riječ je ponajprije o posljedici općeg društvenog trenda: ljudi sve manje čitaju. Za Noć knjige, 23. travnja, rađeno je istraživanje koje je pokazalo kako Hrvati zapravo ne čitaju. Njih svega 47 posto čita, a od tih 51 posto, 25 kaže da ih ništa ne može natjerati da nešto pročitaju.

Publicistika na drugom mjestu

Otud, oni nakladnici čiji katalog uključuje publicistiku, veoma teško za nju mogu naći profitabilnu ciljanu skupinu. U tom smislu ponajviše ovise o otkupu knjiga u javnim knjižnicama, ali i potpori MZO. Dakle, slično kao i kad su u pitanju udžbenici, profit ovisi o svojevrsnom javno-privatnom partnerstvu.

Međutim, kako je škola, za razliku od članstva u knjižnici, obavezna, prodaja udžbenika i nastavnih materijala očigledno predstavlja primarni motor za stvaranje profita na strani nakladnika.

Zanimljivo je primijetiti i kako neki veći nakladnici, poput međunarodno prisutnog Ernst Klett Verlag i sami uzimaju u vlasništvo privatne odgojno obrazovne institucije.

Primjerice, hrvatska podružnica njemačke tvrtke, Profil Klett u veljači 2023., kako prenosi Poslovni.hr, preuzela je privatni privatni dječji vrtić Čigra. On posluje na tri lokacije u Zagrebu. Tom je prilikom direktor Profila Klett-a Dalibor Greganić istakao:

”Godinama smo tražili najbolju priliku i napokon je pronašli u Dječjem vrtiću Čigra i njegovom timu. Pri tome kvalitetni edukativni sadržaji i institucije daju najbolji sinergijski učinak. U Hrvatskoj su građani sve svjesniji vrijednosti kvalitetnog obrazovanja, a budući da obrazovanje počinje već u vrtiću, s te smo razine krenuli u gradnju naše mreže obrazovnih institucija u Hrvatskoj”.

Na taj način nakladnik preuzima stanovitu društvenu ulogu, odnosno počinje aktivno oblikovati odgojno-obrazovni proces, o kojem je ovisna i njegova primarna djelatnost.

Na koncu, trend smanjivanja navike čitanja očigledno pogoduje tomu da se nakladnici usredotoče na izdavanje udžbenika i nastavnih materijala, jer tamo prema jasnim financijskim pokazateljima leži dobit.