Izglasan Zakon o popisu stanovništva: Manjinski zastupnici glasali protiv

Zagreb, 28.02.2020. - Hrvatski sabor, glasanje o raspravljenim točkama dnevnog reda. Na fotografiji Milorad Pupovac. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Vladajuća većina u Saboru je osigurala kvorum i tako je omogućeno glasanje o raspravljenim točkama dnevnog reda. Nakon stanke i niza opomeni izglasan je i Zakon o popisu stanovništva. 

Podsjetimo, danas se glasovalo o amandmanu Kluba manjina kojim se traži da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i amandmanu koji se tiče imenovanja popisivača iz redova manjina.

> Danas glasovanje o amandmanu manjina: Traže pravo upisa više materinskih jezika u popisu stanovništva

> (VIDEO) Dr. sc. Šterc o širenju koronavirusa i zahtjevima Kluba nacionalnih manjina glede popisa stanovništva

Na sastanku vladajuće koalicije uoči sjednice Sabora postignut je dogovor sa zastupnicima nacionalnih manjina koji su uvjetovali potporu, a i kvorum, uvažavanjem njihova dva amandmana na prijedlog zakona o popisu stanovništva.

“Tijekom ožujka ćemo voditi računa da se na područjima RH gdje su skoncentrirani pripadnici nacionalnih manjina da i popisivači dolaze iz reda nacionalnih manjina. Samo glasovanje danas na sjednici po toj točki će klub nacionalnih manjina još definirati”, rekao je nakon sastanka Branko Bačić, šef kluba zastupnika HDZ-a.

No kada je na dnevni red glasanja došla točka o Zakonu o popisu stanovništva Hrvoje Zekanović je zatražio stanku i tom prilikom istaknuo da svi trebaju vidjeti kako radi srpsko-hrvatska trgovačka koalicija s pozivom oporbi da ne sudjeluje u tom igrokazu, javlja N1.

Zahtjevima za stankom pridružio se Most tj. njegov predsjednik Božo Petrov koji je poručio Miloradu Pupovcu da ako mu je uistinu stalo do njegove manjine da bi se u Srbiji zalagao za ista prava za hrvatsku nacionalnu manjinu.

Petrov je zbog povrede Poslovnika dobio opomenu, a nakon njega i Miro Bulj. U međuvremenu je opomenu dobio i Nikola Grmoja, a Petrov drugu opomenu jer je govorio dulje od predviđenog i tako izgubio pravo da govori u Saboru do kraja dana.

Stanka u Saboru određena je do 12.50, ali po povratku u sabornicu Zakon je izglasan.

Što su tražile manjine?

Klub zastupnika nacionalnih manjina čini predsjednik koji je uputio amandmane Vladimir Bilek, potpredsjednici Robert Jankovics i Veljko Kajtazi te članovi: Dragana Jeckov, Milorad Pupovac, Boris Milošević, Ermina Lekaj i Furio Radin.

Manjinski zastupnici tražili su da se u članku 22 iza stavka 1 doda stavak 2 koji bi glasio: “Pri imenovanju popisivača u sredinama naseljenim nacionalnim manjinama obavezno će se voditi računa o imenovanju popisivača iz nacionalne manjine zastupljene na tom području”. U obrazloženju ovoga amandmana stoji da je on nužan kako bi se popis proveo uspješno i u sredinama gdje žive nacionalne manjine.

Predstavnici manjina također su zatražili izmjenu sintagme “materinski jezik” u “materinski jezici”. Naveli su da je amandman rezultat prakse nekih europskih zemalja koje svojim građanima omogućavaju izjašnjavanje kao govornika više materinskih jezika.

Dr. Šterc: “Izjašnjavanje o dva materinska jezika se nije činilo ni u bivšoj državi”

Dr. sc. Stjepan Šterc u nedavnom intervjuu za N1 komentirao je amandman koji je Klub nacionalnih manjina predložio na Zakon o popisu stanovništva, prema kojem bi se građani mogli izjasniti da imaju dva materinska jezika. “Izjašnjavanje o dva materinska jezika se nije činilo ni u bivšoj državi. Dakle, i tada se izjašnjavanje tadašnjih “jugoslavena” vodilo kao anacionalno izjašnjavanje.”

Za popis stanovništva naglašava:

“Uvijek se uzburka politička scena kada se treba popisati kakvih nas, koliko i gdje ima. Ono što se dogodilo na popisu 2011 godine, jest da je bilo izuzetno bitno što će se događati sa manjinskom populacijom, odnosno samo jednom manjinskom populacijom za koju bi rekao da ju čak i krivo zovemo nacionalnom manjinom. Nacionalnost je jedna i nije vezana za etničku pripadnost. Te 2011. godine, bilo je izuzetno bitno popisati čak i stanovništvo koje formalno ima dokumente, ali nije stalno stanovništvo Hrvatske te je potpuno jasno da su se popisali ljudi koji nisu stalni stanovnici. Čak sam o tome i napisao tekst, u kojem sam rekao da Vukovar ponovno nije slučajno odabran, kao strateški način stvaranja pritiska na Hrvatsku. Odmah po prvim rezultatima tih popisa, 2013. godine, postavljen je zahtjev za dva pisma u Podunavlju, odnosno Vukovaru.” – rekao je Šterc te upozorio:

“Zakonitost je inače, da se trend [iseljavanja] više odražava na manjinsku populaciju nego na većinsku. Zato se nastoji ubacivati na popis [kao popisivače] ljude koji pripadaju etničkim manjinama, da bi se napravila kontrola. To je iskaz nepovjerenja u državu da će se pravilno i pošteno utvrditi broj stanovnika.”

Pupovac tvrdi: Društvo nije tolerantno

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Uoči današnje sjednice, čelnik SDSS-a Milorad Pupova izjavio je da manjine ne žele pristati na nedefinirane uvjete održavanja popisa stanovništva:

“HDZ ne želi pristati na te amandmane, mi ne želimo pristati na nedefinirane uvjete održavanja popisa stanovništva”, kazao je Pupovac te dodao: “U Saboru je ta atmosfera daleko od tolerancija, a niti u društvu nije najtolerantnije, posebno u nekim područjima”.

Izvor: narod.hr