Ulaskom u Europsku uniju ostvaren je jedini nacionalni konsenzus, ali izostanak strategije dovodi do povremenih problema, ocijenio je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović prvu godinu hrvatskoga članstva u Uniji.
“Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex Perkovića naš evolucijski doprinos EU-u ostao je u sjeni”, rekao je. “Jedan od razloga što nam se takvih problemi događaju jest i u tome što smo jedna od rijetkih zemalja koja nije formulirala svoju strategiju 2020”.
Na radnom stolu o učincima prve godine članstva, Josipovićeva je ocjena da “situacija nije ružičasta, ali nije ni sasvim crna”.
Hrvatska je u prvoj godini bila uspješnija od drugih zemalja, rekla je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i posebno istaknula hrvatsku inicijativu na zapadnome Balkanu. “Na zapadnom Balkanu nitko nije djelovao kao stabilizator i artikulirao europsku politiku, niti utjecao na artikulaciju europske politike u tim zemljama”.
Hrvatska se okrenula susjedstvu jer “ne možeš imati sigurnu kuću ako ti susjed nije siguran”, rekla je Pusić.
Po njezinim riječima, Hrvatska je utjecala i na promjenu stajališta EU-a prema Bosni i Hercegovini. “Ne može više presuda Sejdić-Finci biti jedini kriterij za napredovanje BiH. To nije inicijativa da se kriteriji snize nego da Europska unija djeluje proaktivno i pomogne Bosni i Hercegovini da dosegne te kriterije”, rekla je. Kad je riječ o sigurnosnoj situaciji u zadnjih godinu dana, Pusić je rekla: “O pitanju sigurnosti neću reći ništa osim: pogledajte Ukrajinu”.
Ministar financija Boris Lalovac rekao je kako je država bila financijski “šokirana” ulaskom u Uniju, ali da je “kamatna stopa zaduženja danas povijesno niska”. Potpredsjednik vlade za gospodarstvo Branko Grčić izrazio je optimizam i rekao kako će “u idućih pet godina sigurno biti bolje”.
Ivica Mudrinić iz Hrvatske udruge poslodavaca rekao je kako nije ni čudno što nema izravnih ulaganja u Hrvatsku “jer se u Hrvatsku ne isplati ulagati”. “Totalno smo nespremni ušli u Uniju”, drži Mudrinić.
Politička je kultura u Hrvatskoj ispod razine potrebne za funkcionirajuću demokraciju, rekao je analitičar Žarko Puhovski. “Danas je lošije nego prije. Politička i ideološka slika pokazuje da su poremećeni međunacionalni odnosi, a represija prema manjinama znatno je veća. Stanje u školstvu i znanosti najgore je u zadnjih 15 godina”, drži Puhovski. Za produbljenje depresije Europska unija nije kriva, ali je bila dobar izgovor, rekao je i dodao da je EU kriv za nešto drugo, “za reideologizaciju Hladnog rata”.
“Raspravlja se o tome smije li se o energetici pregovarati s Rusima jer bi to moglo naljutiti Amerikance. Riječ je o primitivizmu kakva nije bilo od šezdesetih”, kaže Puhovski.
