Juretić: Obiteljski zakon izazvao je kaos u struci, imamo puno socijalističkog mentaliteta u glavama

Foto: fah

Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i njezina pomoćnica Maja Vučinić Knežević sastale su se u utorak u prostorijama Saveza udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije s predstavnicima 16 udruga, posjetile su Centar za beskućnike i Kuću sv. Josipa, koja se brine o trudnicama koje su njihove obitelji odbacile zbog trudnoće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po pozivu iz HDZ-a, to je bila predizborna aktivnost kojom ministrica Juretić podupire kandidatkinje HDZ-a u VII. izbornoj jedinici Mariju Jelkovac i Hrvojku Božić.

Budući da je riječ o specifičnim udrugama koje pomažu ljudima, ministrica Juretić obećala je da će se u budućem radu zauzimati za evaluaciju rada raznih udruga, ističući da su na tom području velike promjene, štoviše, dodala je, potrebno ga je u cijelosti redizajnirati. Glavni razlog svih problema, po ministričinim riječima, jesu loši zakoni – Obiteljski zakon i Zakon o socijalnoj skrbi, čija je izmjena dio normativnih aktivnosti ministarstva za sljedeću godinu.

“Obiteljski zakon izazvao je kaos u struci. Mislim da pomalo i naše mentalitete treba mijenjati jer, nažalost, još jako puno imamo socijalističkog mentaliteta u našim glavama i radnim navikama. Dolazim iz civilnog sektora u kojem sam radila 26 godina i znam da treba napraviti dobru evaluaciju o učinkovitosti rada svih udruga”, rekla je Juretić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je istaknula, Hrvatska u nevladinom sektoru daje golem novac, a ove se udruge suočavaju s golemim teškoćama, tako da bi uz evaluaciiju trebalo izdvojiti udruge od posebnog značenja, koje rade ono što državne institucije ne stignu, i one druge udruge u kojima djeluju razni aktivisti, hobisti i volonteri, koji će naći načina da se financiraju iz donacija i drugih akcija, rekla je Juretić.

Govoreći o svojim teškoćama, predstavnici udruga iznijeli su mnoštvo argumenata – neki su izražavali ljutnju, neki i plakali jer za “teškom mukom izborene projekte” ne uspijevaju dočekati odobren novac i slijedi gašenje aktivnosti važnih za populaciju s raznim teškoćama.

Predsjednica Udruge za djecu s poteškoćama u razvoju “Zvončići” Snježana Čop istaknula je, govoreći o teškoćama te udruge, kako – unatoč tomu što su u pet godina proveli 60 projekata i opremili centar za ranu intervenciju opremom vrijednom više od milijun kuna te unatoč tomu što u centru rade stručni terapeuti po istim rješenjima i odobrenjima kao u ustanovama – ne mogu do novca iz Socijalnog fonda Europske unije jer je on po hrvatskim propisima i kriterijima namijenjen samo ustanovama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi sada kroz projekte možemo doći do svega što nam treba osim onog najvažnijeg – do novca za plaće terapeuta u čuju smo edukaciju uložili po 20 tisuća kuna. To znači da će se udruge našeg tipa ugasiti. Onda će se zbog velike potrebe početi osnivati u ustanovama. Članica sam nacionalnoga radnog tima za ranu intervenciju kod djece s teškoćama u razvoju i znam da se naši zaključci ne provode. Svaka promjena vlasti samo promijeni dio ljudi, a u ustanovama se ništa bitno ne mijenja”, rekla je Čop, ističući da su “Zvončići” i slične udruge osnovane zbog potrebe, a ne iz nečijeg hira.

“Da se može drukčije, govore primjeri u Bugarskoj, Poljskoj i Češkoj, gdje se razvijaju iste takve usluge koje su se, kao i u Hrvatskoj, razvile kroz civilni sustav jer mnogobrojne obitelji nisu imale vremena čekati da se kroz ustanove razvije sustav rane intervencije”, rekla je Čop, dodajući u suzama da je udruga potrebna mnogoj djeci.

“Mojem djetetu više nije potrebna rehabilitacija, ali je potrebna drugoj djeci. Savjetuju nas u ministarstvima kojima se obraćamo za pomoć da naplatimo usluge, a ja pitam koje bi obitelji mogle platiti 1730 kuna na mjesec za rehabilitaciju svojeg djeteta i čemu bi to odvelo. Tu se ne radi o nekom luksuzu, nadstandardima, to je osnovna potreba djeteta jer – kada dođe u školu nespremno – tada je već kasno”, rekla je Čop.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SDP-ovo uvođenje kaosa nametanjem lošeg Obiteljskog zakona

Podsjetimo, o Obiteljskom zakonu iz 2014., najavljivanom dvije godine ranije, javna rasprava provedena je u rujnu 2013., kada su profesori obiteljskoga prava s četiriju hrvatskih sveučilišta upozoravali kako do nacrta prijedloga Obiteljskoga zakona nije trebalo ni doći, već je postojeći Obiteljski zakon trebalo poboljšati (u 10 posto sadržaja).

Zakon je SDP-ova saborska većina donijela 6. lipnja 2014., a stupio je na snagu 28. lipnja 2014. Prvi put u hrvatskoj povijesti Ustavni je sud, u rekordnom roku, neustavnim i nezakonitim proglasio odredbe netom donesenog zakona zbog moguće velike štete koje bi primjena Zakona mogla izazvati.

Bez čekanja konačne odluke Ustavnog suda, radna skupina Ministarstva socijalne politike i mladih, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke o suspenziji preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka za novo izglasavanje u Saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi Obiteljski zakon donesen je 18. rujna 2015. s 84 glasova “za”, 22 “protiv”, 8 suzdržanih zastupnika, te je stupio na snagu 1. studenog 2015. Novi Zakon pokazao se kao kozmetička promjena Obiteljskog zakona iz 2014.

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar prilikom donošenja zakona koji je stupio na snagu 1. studenoga rekla da je politički nekorektno slati Obiteljski zakon u proceduru tada i da se tim postupokom ministrica Opačić ruga Ustavnom sudu.

Ustavni sud rekao je svoje

U ime obitelji podnijela je Ustavnu tužbu koja je dovela do toga da je Ustavni sud proglasio da je zakon loš i neusklađen s Ustavom RH. Dali su primjedbe i prijedloge da se briše više od 50 članaka.

Radna skupina, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke Ustavnog suda preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka.

Zanimljivo je i da je u četvrtoj po redu “javnoj” raspravi tadašnja ministrica Opačić odbila 90 posto primjedbi stručne i zainteresirane javnosti. Nisu uvaženi prigovori 76 socijalna radnika.

Na kraju je Radna skupina za analizu i ocjenu dosadašnjih učinaka i iskustava u primjeni Obiteljskog zakona jednoglasno zaključila da treba donijeti novi Obiteljski zakon budući je sadašnji, kako se navodi, napisan teško, nečitko i nerazumljivo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.