Foto: Fah

“Za ocjenu realnog stanja treba proći barem šest mjeseci. S obzirom na to da provedbi triju Vladinih mjera nije prethodila analiza ni projekcija očekivanih rezultata, Vlada ovako radi ‘self-marketing’ kao da prodaje bofl robu na placu pa stavi marku ‘Mike’ umjesto ‘Nike'”, sarkastično za Večernji list od četvrtka kaže predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin i bivša članica Radne skupine za novi Ovršni zakon, no priznaje i da je Vlada deblokadom računa pokrpala mnoge rupe u hrvatskom zakonodavstvu za koje je nosila odgovornost.

> Kervatin: Neki jako puno zarađuju na 320.000 blokiranih – zato nema političke volje za rješavanje problema

“Primjerice, Fina nije mogla provesti deblokadu čak i ako ovrhovoditelj više i nije postojao u registru poslovnih subjekata” objašnjava predstavnica blokiranih za Večernji list.

U svakom slučaju “još je preuranjeno donositi konačne zaključke”, smatra predsjednica Blokiranih Miriam Kervatin.

> Ovrhe: 5 činjenica koje trebate znati o Ovršnom zakonu

Tijekom vikenda deblokirano je više od 50 tisuća blokiranih građana čiji dug iznosi 49 i pol milijardi kuna. Na snagu je stupila i druga mjera za pomoć blokiranim građanima. Riječ je o obustavi provedbe ovrhe ako je ona starija od tri godine i ako više od 6 mjeseci nije bilo nikakve naplate. Čelnik Fine kaže da su prestali s provedbom ovrhe barem po jednoj osnovi nad više od 225 tisuća građana.

> Predsjednica Grabar-Kitarović upozorila na probleme blokiranih, evo što je odgovorio Plenković!

“Dugovi ne prestaju, ali prestaju ovrhe”, kaže predsjednik uprave Fine Dražen Čović i dodaje da se time “destimuliraju vjerovnici da pokreću ovrhe kada znaju da je naplata očito nemoguća, čime se dugoročno radi na smanjenju troškova ovršnog postupka”.

> (VIDEO) Tajnik udruge Blokirani: Prvi Ovršni zakon čak i nije bio toliko loš. Svaka sljedeća izmjena bila je u korist krupnog kapitala

Kad su posrijedi troškovi, indikativno je da u prezentiranim materijalima koji sadrže strukturu duga po kojem su obustavljene ovrhe trošak nigdje, ama baš nigdje, nije naveden. Iskazana je struktura duga prema kojoj se od tih 50 milijardi kuna 30 odnosi na glavnicu, a nešto manje od 20 na kamatu. Gdje su nestali troškovi? Oko 310 milijuna kuna potraživanja odvjetnika i sudskih vještaka iskazano je kao glavnica, a nigdje se ne vidi ni udio troškova javnih bilježnika. Na banke, kreditne unije i štedionice odnosi se najveći dio potraživanja za koje je “virtualno” prestao ovršni postupak: 12 milijardi kuna glavnice i još skoro šest milijardi kamata, piše Večernji list.

Najveći dug bankama

Nije baš jasno na čemu je utemeljeno uvjerenje da će se one tek tako odreći svojih potraživanja, kao ni telekomunikacijske kompanije nad čijih je 790 milijuna kuna i gotovo jednako toliko kamata također obustavljena ovrha. Zanimljivo je da se baš telekomi i “obijesno trošenje na skupe mobitele” koristi kao argument neodgovornosti blokiranih, no njihov je udio u trenutačno deblokiranih 50 milijardi kuna gotovo pa minoran. Nije nevažno naglasiti i da su ovrhe obustavljene samo nad novčanim sredstvima, no ne i nad ostalom imovinom dužnika pa vjerovnik i u njoj može naći interes za pokretanje nove ovrhe.

Neke ovrhe datiraju čak iz 90-ih

Većina ovrha koje se obustavljaju datira iz prošlog desetljeća, a neke čak iz 90-ih godina. Iako se dug ne otpisuje, nego se samo obustavlja ovrha, u Fini vjeruju da će se ovom mjerom uvelike smanjiti broj predmeta.

> Prava istina o Ovršnom zakonu, blokadama i deložacijama

“Time se i destimuliraju vjerovnici da pokreću ovrhe kada znaju da je očito ovrha nemoguća, čime se dugoročno radi i na smanjenju troškova ovršenika, odnosno ovršnog postupka” rekao je predsjednik Uprave Fine Dražen Čović, za Temu dana na HRT-u.

Mogućnost naplate u ovakvim slučajevima, kažu, gotovo i ne postoji. “Vjerojatnost da će se netko naplatiti nakon tog roka je manja od 1%, najčešće se kreće čak i u promilima. Nije za očekivati da će vjerovnik predujmljivati i plaćati nekakve naknade kada je realno za očekivati da se on neće naplatiti na tom predmetu ovrhe” rekla je Vinka Ilak iz FINA-e.

> Miriam Kervatin: Ministar Bošnjaković hvali se najboljim Ovršnim zakonom na svijetu, a nema političke volje za rješenje krize blokiranih

Zajedno s prvom mjerom, u kojoj je građanima otpisan dug do 10.000 kuna, broj deblokiranih penje se na gotovo 57 tisuća. Iako im to ne mogu narediti, u Ministarstvu financija pozivaju gradove i općine da i oni pridonesu deblokadi dijela građana. “Molimo lokalnu samoupravu i firme koje su u pretežitom vlasništvu lokalne samouprave da se uključe u ovu mjeru” rekao je za HRT pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave Hrvoje Čović.

Treća mjera za blokirane, osobni stečaj, stupit će na snagu za Novu godinu, a odnosit će se na one koji su u blokadi dulje od tri godine, a čiji dug ne prelazi 20 tisuća kuna. Takvih građana trenutačno je oko 120 tisuća. “Fina će po službenoj dužnosti pokretati postupak stečaja potrošača, s time da treba napomenuti da je to dobrovoljni postupak, što znači da će svaki građanin moći izraziti svoj prigovor i reći – ja ne želim ići u stečaj”, kaže državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj.

> Blokirani upozoravaju: Iza izrade novog Ovršnog zakona krije se interes javnobilježničke i odvjetničke komore

Iako će ove jednokratne mjere znatno smanjiti broj blokiranih i njihov dug, te im omogućiti drugu priliku, u Vladi ponavljaju kako podjednako treba voditi brigu i o pravima vjerovnika, te onih koji uredno podmiruju svoje račune.

Izvor: narod.hr/večernji list/hrt