Zbog zagrijavanja mora Jadran odavno naseljavaju nove biljne i životinjske vrste. Od invazivnih tropskih algi poput Caulerpe taxifolie, koja stvara guste kolonije na svim vrstama morskog dna, pri čemu uništava sav živi svijet, do novih riba čiji broj ubrzano raste. Posebno su opasne invazivne vrste koje potiskuju domaću ribu. Pod utjecajem zatopljenja Sredozemnog, a time i Jadranskog mora, događa se proces tropikalizacije tj. povećanja brojnosti toploljubnih vrsta u sjevernim dijelovima tih mora, objasnio je za Novu TV prof. Jakov Dulčić. “Zajednički učinci klimatskih promjena, intenzivnog ribolova i drugih čimbenika (balastne vode, bijeg iz marikulture…) u budućnosti će zasigurno igrati važnu ulogu u oblikovanju flore i faune mora”, upozorio je prof. Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Već više od dva desetljeća znanstvenici upozoravaju na opasnosti promjene klime i potrebu učinkovitog djelovanja u smanjenju emisije stakleničkih plinova. U posljednje vrijeme promjene postaju vrlo vidljive, ekstremni meteorološki događaji izazivaju sve veće gospodarske štete, a utjecaji na vodno gospodarstvo, obalna područja, poljoprivredu, šumarstvo i živi svijet postaju sve snažniji u svim dijelovima svijeta. Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji. Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje traju desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom.
U južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše. Na sredozemnom području sve su sušniji uvjeti zbog čega je ono još osjetljivije na sušu i šumske požare. Sjever Europe postaje sve mokriji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime. Urbana područja, gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama.
Već je vidljiv i utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi. U nekim je područjima povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom. Vidljive su promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom i prijenosnika bolesti.
Prema podatcima Europske komisije između 1980. i 2011. više od 5,5 milijuna ljudi pogođeno je poplavama zbog čega je došlo do izravnih gospodarskih gubitaka od preko 90 milijardi eura.
Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju.
Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na postajama u Hrvatskoj. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača).
Posljedica ubrzanog zagrijavanja atmosfere u posljednjem razdoblju uzrokom je da je od deset najtoplijih godina od početka 20. stoljeća, od 2000. godine zabilježeno 7 u Zagrebu, 6 u Gospiću i Crikvenici, 5 u Hvaru i 4 u Osijeku.
U čitavoj zemlji, vidljiv je porast prosječne temperature, osobito izražen u posljednjih 20 godina. Porast srednje godišnje temperature zraka u 20. stoljeću između pojedinih dekada varira od 0,02°C (Gospić) do 0,07°C (Zagreb). Pozitivni trendovi temperatura u kontinentalnom dijelu Hrvatske uglavnom su rezultat zimskih kretanja, a na Jadranu se uglavnom mogu pripisati ljetnih kretanjima. Primijećen je trend laganog pada stope godišnje količine oborina tijekom 20. stoljeća, koji se na početku 21. stoljeća nastavlja, te povećanje broja suhih dana u cijeloj Hrvatskoj.
Također se povećala učestalost sušnih razdoblja, odnosno broj uzastopnih dana bez oborina, što donosi povećan rizik od suše, koji je osobito visok u dužim razdobljima ekstremnih temperatura.
Kao posljedica značajnog povećanja proljetnih vrijednosti temperature zraka biljke ranije cvjetaju. U unutrašnjosti Hrvatske vegetacijsko razdoblje za većinu biljaka počinje u ožujku ili travnju.
U gorskoj Hrvatskoj početak vegetacije pomaknut je prema travnju i svibnju. To je točno mjesec dana kasnije nego u Hvaru. Svakako da je granica početka vegetacije sve ranija kako se pomiče prema jugu Hrvatske.
Povećana opasnost od šumskih požara, koja je zamijećena u lipnju, posebno je važna jer ukazuje na raniji početak požarne sezone na Jadranu. No, širi se i područje s povećanom opasnosti od šumskih požara od srednjeg prema sjevernom Jadranu osobito u srpnju i kolovozu. Razlog porasta opasnosti od šumskih požara na sjevernom Jadranu je zbog signifikantnog povećanja srednje temperature zraka i znakovitog smanjenja količine oborine u ljetnim mjesecima.
Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave. S obzirom na smještaj u Podunavlju te jak utjecaj Save i Drave, Hrvatska je zemlja vrlo sklona poplavama, a procjenjuje se da je, s izuzetkom priobalnog pojasa, 15 % hrvatskog teritorija sklono poplavama. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku uključuju porast razine mora, ekstremne temperature i oborine, suša i vjetar.
Gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji se na sektorima potencijalno ranjivima na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, na koji otpada gotovo milijardu eura godišnje.
Poljoprivredni sektor posebno je ranjiv na klimatske promjene, budući je općenito vrlo ovisan o vremenskim prilikama, ističe se u Radnom materijalu za nacionalno savjetovanje o Prilagodbi klimatskih promjena u Hrvatskoj.
U turizmu, koji je važan za hrvatsko gospodarstvo, moglo bi se dogoditi da turisti zbog porasta prosječnih dnevnih temperatura duž jadranske obale, glavne turističke destinacije u Hrvatskoj, a srpanj i kolovoz trenutačno su najaktivniji mjeseci, ubuduće izbjegavaju te destinacije u ljeto u korist hladnijih lokacija.
Utjecaj klimatskih promjena na biološku raznolikost i ekosustave već je vidljiv u zaslanjivanju močvara i kopnenih vodotoka.
Zbog klimatskih promjena u Hrvatskoj je i sve veći broj azijskih tigrastih komaraca, tropske i subtropske vrste komarca jugoistočne Azije. Izuzetno je prilagodljiv novim uvjetima. Prema običnom komarcu izrazito je agresivan potiskujući ga s prostora u kojima se pojavi. Za razliku od običnog komarca koji je aktivan noću, tigrasti komarac vrlo je agresivna, dnevno aktivna vrsta, a napada tijekom cijelog dana. Prijenosnik je različitih arbovirusa poput uzročnika Chikungunya groznice, žute groznice, denge, Zika virusne bolesti i drugih uzročnika bolesti. Prva autohtona denga groznica (kod nas zaražena) opisana je 2010. na poluotoku Pelješcu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
