DORH je u utorak, 15. rujna, podignuo optužnicu u slučaju Agrokor, koncernu u kojem je Plenkovićev sadašnji ministar financija bio izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala (2012.-2016.). Optužnicom se, uz još 14 osoba, tereti Ivicu Todorića.
“Tri i pol godine otkako je proveden zločinački plan neprijateljskog otimanja Agrokora, DORH je dana 15.09.2020. godine objavio kako je podigao optužnice protiv mene, moje obitelji i suradnika.
Vjerujem da je velikoj većini građana jasno da je DORH samo tehnički poslužio za podizanje ove optužnice koja će ostati povijesna sramota pravosuđu RH, te da ona nije ništa drugo nego politički akt premijera RH A. Plenkovića, kojim se pokušava prikriti najveća korupcijska afera u povijesti JI Europe i šire.” – poručio je Todorić nakon optužnice u utorak.
Povodom podizanja optužnice podsjećamo na ulogu ministra financija Zdravka Marića, koji također snosi određenu odgovornost u slučaju Agrokor. Marić je, podsjetimo, funkciju u Agrokoru imao neposredno prije nego što je postao ministar financija u Plenkovićevoj vladi.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa još početkom 2019. odlučilo je da su Martina Dalić i Zdravko Marić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti prema odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa u slučaju Agrokor, no za kršenje tih odredbi nije predviđena sankcija.
> (VIDEO) Martina Dalić podnijela ostavku i tvrdi: ‘Nisam učinila ništa loše ili nezakonito’
> Afera ‘Hotmail’ pokazuje da je ova Vlada radila ono što Oreškovićeva nije smjela
> Todorić: ‘Optužnica je Plenkovićev politički akt, pokušava se prikriti najveća korupcijska afera’
U slučaju Zdravka Marića, bivšeg Agrokorovog izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, Povjerenstvo je utvrdilo kako je svojim aktivnim sudjelovanjem u procesu rješavanja nastale financijske krize ‘propustio zaštititi vlastitu vjerodostojnost i nepristranost u obnašanju javne dužnosti’. Termin ‘aktivno sudjelovanje’ odnosi se na sastanke s predstavnicima Agrokora 19. i 26. veljače te 3. ožujka 2017. godine, kao i na sastanke tzv. grupe Borg, neformalne radne skupine okupljene u svrhu rješavanja krize, 22., 23. i 26. veljače te 7. travnja iste godine.
Zdravko Marić očitovao se već na samu odluku Povjerenstva o pokretanju postupka protiv njega u siječnju 2018. Tada je, između ostalog, naveo da je u svim poslovima i zadacima na dužnosti ministra vođen isključivo javnim interesom i javnom dobrobiti. Istaknuo je da je prestankom radnog odnosa u Agrokoru prestao i bilo kakav njegov privatni interes u tom koncernu ili bilo kojoj njegovoj sastavnici, a time i mogućnost utjecaja na njegovu nepristranost, te da nije dioničar ni udjeličar, niti ima pravo na bonuse ovisno o poslovnom rezultatu ili udjele u dobiti u bilo kojem dijelu Agrokora.
Vezano uz sastanak s Ivicom Todorićem 3. ožujka 2017., Marić je naveo da ga je dogovorila Vlada Andreja Plenkovića, s ciljem minimaliziranja utjecaja i posljedica krize u Agrokoru na gospodarsko, socijalno i financijsko stanje u Hrvatskoj, u sklopu sagledavanja opsega i dubine problema i mogućih posljedica na gospodarski rast i financijsku stabilnost države. S Todorićem se sastao ‘po izričitom naputku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, kako bi mu prenio zabrinutost’ zbog stanja u Agrokoru, navodi tportal.
Aktivno sudjelovanje Zdravka Marića utvrđeno je, međutim, temeljem nekoliko činjenica: on je bio osoba od povjerenja premijera Plenkovića, sudjelovao je u okupljanju grupe Borg i bio prisutan na većem broju njihovih sastanaka, sudjelovao je u raspravi koja je rezultirala kandidatom izvanrednog povjerenika te je na dva sastanka s predstavnicima koncerna Agrokora imao ulogu i zadaću koju mu je povjerio Plenković.
Povjerenstvo je zaključilo da je takvim aktivnim sudjelovanjem Marića u procesu rješavanja krize ugroženo povjerenje u njegovu nepristranost u obnašanju dužnosti ministra, s obzirom na njegovu povezanost s Agrokorom, koja proizlazi iz prethodnog radnog odnosa u toj tvrtki neposredno pred stupanje na javnu dužnost. Naglašava se da povjerenje u nepristranost, načelno, može biti narušeno pristranošću u korist, ali i na štetu određenog subjekta.
Osim toga, Marić je u svom očitovanju, ali i u nekim medijskim istupima, navodio da će se izuzeti od donošenja odluka koje se tiču Agrokora, ali je ipak aktivno sudjelovao u rješavanju krize. Povjerenstvo, naime, tumači da institut izuzimanja podrazumijeva izuzimanje od svih radnji, odnosno sudjelovanja u procesu odlučivanja, koje uključuje sudjelovanje u raspravljanju i predlaganje odluka, a ne samo izuzimanje od formalnog donošenja odluke.
Upravo zbog svoje ranije povezanosti s Agrokorom, Marić se u određenim situacijama – prilikom odobravanja kredita HBOR-a Jamnici, Zvijezdi, Ledu, PIK-u Vrbovec i Belju – deklaratorno izuzimao, zbog čega je Povjerenstvo zaključilo da je bio svjestan dvojbenosti postupanja u ovim situacijama.
‘No unatoč tome, nakon što se već prethodno izuzimao, dužnosnik je prisustvovao i aktivno sudjelovao na predmetnim sastancima. Također, okolnost ranijeg zaposlenja dužnosnika bila je povod za izglasavanje nepovjerenja ministru u Hrvatskom saboru, koje je u velikoj mjeri bilo medijski popraćeno, što ukazuje na to da je javnost o toj okolnosti bila informirana i upoznata. Stoga je, imajući u vidu sve ove okolnosti, dužnosnik u predmetnom slučaju bio dužan postupati s povećanom pažnjom’, konstatira Povjerenstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
