Hrvatski laburisti i Udruga STOP banke pozvali su danas Vladu da zaustavi ovrhe nad nekretninama građana koji su digli kredite u austrijskim RBA kreditnim zadugama dok se ne završe istražne radnje po podnesenim kaznenim prijavama, dok je RBA priopćila kako je kredite davala po svim austrijskim i hrvatskim zakonima.
Na konferenciji za novinare u Saboru predsjednica laburista Nansi Tireli je podsjetila da je riječ o tisućama hrvatskih građana koji su u posljednjih 20 godina dizali kredite u austrijskim zadrugama koje, tvrdi, u Hrvatskoj rade ilegalno jer nikad nisu zatražile dozvolu za rad. Građani su kao zalog za takve kredite davali nekretnine koje im se sada oduzimaju zbog nemogućnosti otplate rata, podsjetila je Tireli.
Kazala je kako je još u rujnu 2013. poslala otvoreno pismo ministrima financija i pravosuđa te DORH-u, od kojih je zatražila da poduzmu konkretne korake kako bi se spriječilo da tisuće hrvatskih građana budu žrtve štedno-kreditnih zadruga iz Austrije, no do danas, osim istrage, ništa nije poduzeto.
“Neka guverner Vujčić prestane glumiti mramorni kip na Trgu i poduzme nešto. Neka tijela hrvatskog parvosuđa više ne čekaju, jer deložacije tih prevarenih građana su i danas naša svakodnevica”, rekla je Tireli te dodala kako su policiji na temelju prijava prevarenih građana dobro poznata imena koja su sudjelovala u tim ilegalnim radnjama.
Upozorila je da je po novom ovršnom zakonu ovrhe moguće zaustaviti tek kada se podignu optužnice, no njih nema iako istraga traje godinama.
“Zadnji je tren da Vlada donese odluku kojom će zaustaviti ovrhe jer ta agonija traje predugo”, ocijenila je Tireli.
Nevenka Dodig iz Udruge STOP bankama, koja okuplja prevarene građane, rekla je da nemaju točan podatak koliko je takvih građana u Hrvatskoj, no procjenjuju da ih je oko 20 tisuća, a njih oko dvije tisuće već je deložirano iz svojih nekretnina.
Riječ je o građanima koji nisu bili kreditno sposobni u Hrvatskoj, no pronalazili su ih posrednici koji su im nudili kredite, a od kojih se, dodaje, danas te zadruge ograđuju.
“Ugovori su se mogli potpisati samo kod određenih odvjetnika i ovjeriti samo kod određenih javnih bilježnika, a danas ti ljudi, kao i opunomoćenici zadruga, vode ovršne postupke, osnivači su agencija za prodaju nekretnina koji kupuju oduzete nekretnine. Riječ je o dobro smišljenom planu međusobnog umrežavanja zadruga, odvjetnika i javnih bilježnika kako bi se građanima oduzimale nekretnine”, kazala je Dodig.
Podsjetila je kako je prvi val tih kredita krenuo u Istri, Kvarneru, Dalmaciji i Zagrebu gdje su najatraktivnije nekretnine, a kasnije se proširio i na ostatak Hrvatske. Kazala je da se deložacije nastavljaju te da će i sutra biti deložirana jedna obitelj čiju je kuću ilegalna kreditna zadruga prodala na dražbi.
Nakon konferencije za novinare oglasila se i Raiffeisen bankarska grupacija Štajerske koja je priopćila da su neke njezine članice odobravale hrvatskim građanima kredite u Austriji (oko 3000 kredita), što predstavlja regularno i uobičajeno bankovno poslovanje po svim austrijskim i hrvatskim zakonima.
RBA podsjeća da su kreditni uvjeti tih banaka mnogim građanima tada predstavljali najpovoljniju soluciju, a prilikom sklapanja kredita građani su kao jamstvo zalagali svoje nekretnine u skladu s hrvatskim zakonima.
“S ekonomskom krizom, zbog teške financijske situacije neki korisnici kredita, nažalost više nisu bili u mogućnosti otplaćivati rate svojih kredita, što je rezultiralo time da su neke nekretnine ovršene. Deložacije, odnosno ovrhe su dosad provedene u oko 70 slučaja (samo dva posto korisnika kredita). Manji broj hrvatskih korisnika austrijskih kredita odlučio je na hrvatskim sudovima tužiti banke za ništetnost ugovora, no sve dosadašnje tužbe rezultirale su prvostupanjskim presudama u korist banaka, uz nove visoke sudske troškove građanima”, stoji u priopćenju.
Članice Raiffeisen bankarske grupacije izrazile su “razumijevanje za tešku situaciju u kojoj se nalaze hrvatski korisnici kredita i čine sve u svojoj moći da u otvorenoj komunikaciji sa svojim hrvatskim klijentima nađu konstruktivna rješenja na obostranu korist”.
